божић

KUD-Mokrin-a

Kulturno-umetničko društvo „Mokrin“ organizuje tradicionalni Božićni koncert sutra, 10. januara, u 19 časova, u Domu kulture u Mokrinu. Publiku očekuje program posvećen božićnim pesmama i nastupima svih sekcija folklornog ansambla.

Kako je navedeno u najavi, program će obuhvatiti izvođenje božićnih pesama, kao i nastupe sekcija folklornog ansambla, svih uzrasnih kategorija.

Nastupi dečjih, omladinskih i seniorskih grupa deo su redovnog rada društva, koje kroz ovakve programe predstavlja repertoar narodnih igara i pesama prilagođen prazničnom kontekstu.

sveti-stefan-i

Danas je dan Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, jedna od slava koje se najviše praznuju u srpskom narodu. Svuda se svetkuje i kao treći dan Božića

Sveti Stefan ili Stevanjdan pada na treći dan Božića. Prva je krsna slava po Božiću, jedna od najčešćih.

Sveti Stefan prvi je od sedmorice đakona, služitelja, pomagatelja, koje su sveti apostoli rukopoložili, pa se zbog toga i naziva arhiđakon – prvi među đakonima.

Ime Stevan ili Stefan potiče od grčke reči Stefanos i znači onaj koji je krunisan, ovenčan. I danas mnoga muška deca dobijaju njegovo ime.

Kao propovednik u Jerusalimu, odveden je iz grada i kamenovan do smrti, te se zato naziva i Prvomučenik Stefan. U kamenovanju je učestvovao i njegov rođak Savle, kasnije poznat kao apostol Pavle.

Pomen arhiđakonu Stefanu crkva daje četiri puta godišnje – 15. avgusta slavi se Sveti Stefan letnji ili Stevan Vetroviti. Ovom svecu u našoj zemlji posvećeno je više od 40 hramova.

Po običajnom kalendaru, danas se iznosi božićna slama iz kuće. Pažljivo pokupljena, slama se ne baca, jer se veruje u njenu plodotvornu moć.

Stavlja se u raklje voćki u pčelinjak, kokošarnik ili privredne zgrade. Ovim danom završava se praznovanje Božića.

RTS

bozic-1

U Hramu Svetog oca Nikolaja u Kikindi danas je, na Božić, služena praznična liturgija, nakon koje je obavljeno lomljenje česnice. Hram je bio ispunjen vernicima, među kojima je bilo mnogo dece i mladih, a posle pričešća najmlađima su podeljeni paketići.

Nakon liturgije, usledilo je tradicionalno lomljenje česnice, u kojoj su se nalazili jedan zlatnik i dva srebrnjaka, koje je obezbedio Veselin Petkov. Srećna dobitnica jednog od srebrnjaka bila je Ljiljana Veskov (77) iz Kikinde, koja je podsetila da je i ranije imala sličnu sreću.

-Pre osam godina, kada mi se praunuk rodio, izvukla sam zlatnik. Sada čekam peto praunuče i izvukla sam srebrnjak. Ovo mi je velika čast, inače sam crkvena žena – rekla je Veskov.

Starešina hrama, otac Miroslav Bubalo, naveo je da je česnicu pripremila pekara „Testoteka“, koja je, kako je istakao, rad izvela bez ikakve nadoknade, čak i za materijal. On je podsetio da lomljenje česnice u hramu nije drevni običaj, ali da se u Kikindi praktikuje već oko deset godina i da će se truditi da se taj običaj održi.

-Česnica, kao i svaki hleb, simboliše jedinstvo zajednice koja se okuplja oko tela Hristovog – poručio je otac Bubalo, dodajući da praznik ne treba da ostane samo na nivou običaja, već da nosi suštinsku poruku promene odnosa između Boga i čoveka.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, čestitao je Božić sugrađanima i pozvao na jedinstvo i međusobno uvažavanje.

-Da Božić provedemo u miru sa svojim najmilijima, u toplini porodičnog doma. Živimo u svetu koji je nepredvidiv i ne smemo da dozvolimo da se delimo. Treba da čuvamo jedinstvo, da razgovaramo i da se poštujemo, čak i kada imamo razlike u mišljenju – poručio je gradonačelnik, ističući da je ohrabrujuće što su hramovi puni dece i mladih.

Vernicima je pročitana i poslanica patrijarha Porfirija, u kojoj je upućen poziv na jedinstvo u ljubavi u vremenu nesreće, rata i bolesti, kao i na očuvanje zajedništva i međusobne brige.

zoran-ivankovic-2

Posna kuhinja ima čvrsto uporište u tradiciji severnog Banata i predstavlja važan deo praznične trpeze, naročito tokom Božićnog posta. Iako se navike i ukusi menjaju, njene osnovne odlike – jednostavnost, dostupne namirnice i oslanjanje na lokalne resurse – ostale su prepoznatljive do danas.

Prema rečima Zorana Ivankovića, kuvara i profesora kuvarske grupe predmeta pri Ekonomsko-trgovinskoj školi, posna ishrana u ovom kraju tradicionalno se pripremala na vodi, za razliku od uobičajene banatske kuhinje koja se inače oslanja na mast.

-U vreme posta, riba je bila osnov – šaran, som, štuka, sve naše rečne ribe koje su bile dostupne u blizini, uz dosta povrća – ističe on.

Ipak, recepti koje danas koristimo znatno se razlikuju od onih koje su pripremale naše bake. Dolaskom ulja i promenom životnih navika, menjali su se i ukusi.

-Svaka generacija unosi svoje izmene. Ni povrće više nije isto kao pre trideset ili šezdeset godina – različite sorte daju i različit ukus. Ali, osnove su ostale iste – kaže Ivanković.

Kada je reč o jelima koja se najčešće nalaze na posnoj prazničnoj trpezi, on navodi posne pite i ribu. Posebno skreće pažnju na čestu grešku kod pripreme ribljih pašteta.

-Ljudi najčešće koriste tunjevinu, koja nije sa našeg područja. Mnogo je bolje uzeti svežu rečnu ribu, recimo šarana, i prilagoditi postojeći recept. Važno je znati da ni svaki šaran nije istog ukusa – divlji je posniji od onog uzgojenog u ribnjaku, koji je masniji – objašnjava sagovornik.

Posna sarma ne mora da podrazumeva soju.

-Može se praviti u listu vinove loze ili kiselom kupusu, a punjenje od pirinča i raznovrsnog povrća – krompira, šargarepe, celera, tikvica, patlidžana – daje pun i bogat ukus – navodi Ivanković.

I kod ribljeg paprikaša, kako kaže, nema velikih tajni u pripremi. Proces je isti kao i kod klasičnog paprikaša, s tim što se riba kuva odvojeno zbog kostiju.

-Jedna mala ljuta papričica može da zaokruži ukus – odaje profesor.

Na zimskoj trpezi neizostavne su i posne salate. Poslednjih godina sve češće se koristi posni majonez za rusku ili francusku salatu, a Ivanković podseća i na razliku između njih.

-Sastojci su skoro isti, ali ruska salata ima meso, dok se u francusku dodaju kisele jabuke. Turšija je, naravno, stalni deo praznične trpeze.

Kada je u pitanju kombinacija povrća, žitarica i začina, sagovornik ističe da je ključ u eksperimentisanju.

-Jedan začin može potpuno da promeni jelo. Anis se, recimo, retko koristi kod nas, a daje veoma zanimljiv ukus – navodi Ivanković.

Posni deserti, po njegovom mišljenju, mogu biti podjednako ukusni kao i mrsni. Prednost daje starinskim receptima.

-Bake su pravile jednostavne, proverene kolače – posni bakin kolač, orahe, oblatne. Današnji recepti su često nepotrebno komplikovani – smatra naš sagovornik.

Pravilno pripremljena posna hrana, dodaje, nutritivno je dovoljna i za decu i za odrasle, iako je nešto manje kalorična. Prilagođavanje savremenom načinu života ne zahteva radikalne mere.

-Za normalan životni tempo nisu neophodni dodaci. Važno je da prelaz na post bude postepen, kao i povratak na mrsnu ishranu. Ključ je u umerenosti.

Za kraj, Ivanković poručuje da odgovore često ne treba tražiti u komplikovanim, modernim receptima.

-Najbolje je pitati bake i deke, starije komšinice. Njihovi recepti su jednostavni, sa jeftinim i dostupnim namirnicama, provereni generacijama. Uz malo mašte, mogu se i lepo dekorisati, a da ukus ostane onaj stari i poznat – zaključuje on.

 

bozic-katolici-(2)

Vernici koji Božić slave po Gregorijanskom kalendaru danas obeležavaju najradosniji praznik. U Rimokatoličkoj crkvi Svetog Franje Asiškog u Kikindi služena je Ponoćna božićna misa, kojoj su prisustvovali vernici, kao i predstavnici lokalne samouprave, na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom.

Božić je dan kada se porodice okupljaju i raduju se rođenju Hristovom.

-Svima koji slave Božić želim dobro zdravlje, mir, porodičnu sreću i blagostanje, ljubav i međusobno poštovanje. Upravo su to najvažnije vrednosti koje su suština i simbolika najradosnijeg hrišćanskog praznika – istakao je velečasni Laslo Beviz.

Božić je čestitala i Melita Gombar, članica Gradskog veća:

-Sugrađanima koji slave najradosniji hrišćanskim praznik želim da ga provedu u dobrom zdravlju i raspoloženju, okruženi porodicom i prijateljima. Neka nam praznici donesu mir i spokoj u srcima, a predstojeća godina neka nam donese mir, blagostanje, uspeh i napredak na svim poljima.

Danas (četvrtak) Božićna misa počinje u 10 časova.Simboli proslave Božića kod rimokatolika su jasle u kojima je, po predanju, Hrist rođen, jelka kao večno zeleno drvo i venac.

A.Đ.

 

mladen-gradonacelnik-9

Dragim sugrađanima koji Božić slave po gregorijanskom kalendaru upućujem srdačne čestitke povodom velikog i radosnog hrišćanskog praznika. Božić nas podseća na vrednosti zajedništva, razumevanja i brige jednih za druge.

Neka praznični dani donesu mir i radost u vaše domove, a godina koja dolazi zdravlje, porodičnu sreću i uspeh u svim životnim poduhvatima- poručio je gradonačelnik Mladen Bogdan.

katol-konc-6

U okviru božićnog programa, večeras je u Crkvi Svetog Franje Asiškog služena sveta misa, nakon čega je održan adventski koncert. Verski i muzički deo programa okupio je brojne vernike i posetioce, a centralni događaj obeležilo je prisustvo zrenjaninskog biskupa, koji je služio misu i uputio blagoslov okupljenima.

Posle mise, usledio je koncert na kojem su nastupili Katedralni zbor „Albe Vidaković“ iz Subotice i gudački trio „Garden Classic“. Program je obuhvatio obrade božićnih pesama iz sveta i sa ovih prostora.

Župnik rimokatoličke crkve u Kikindi, Beviz Laslo, zahvalio je svima koji su učestvovali u realizaciji programa.

-Želim od srca da zahvalim svima koji su doprineli da ovaj koncert bude pravo praznično iskustvo za nas. Posebno se zahvaljujem zrenjaninskom biskupu koji je svojim prisustvom i blagoslovom obogatio naše slavlje – rekao je Laslo, uz zahvalnost članovima hora, gudačkog trija i svim prisutnima. On je dodao da je prisustvo publike „svedočanstvo da snaga zajedništva uvek pobeđuje“, uz želju da duhovne poruke večerašnjeg programa prate građane kroz praznične dane.

Dirigent i katedralni orguljaš iz Subotice, Miroslav Stantić, istakao je da je hor u Kikindu došao na poziv župnika.

-Pozvani smo da održimo jedan predbožićni koncert i rado smo se odazvali. Pridružili su nam se i kolege iz gudačkog trija – naveo je Stantić.

 

Govoreći o programu, on je pojasnio da su izabrane božićne pesme iz sveta i sa domaćih prostora, koje su aranžirane za gudače i orgulje.

-Katedralni zbor „Albe Vidaković“ deluje više od pola veka, od 1973. godine, a pored liturgijskog ima i značajan koncertni angažman, uključujući saradnju sa Subotičkom filharmonijom i umetnicima iz zemlje i inostranstva – naveo je Stantić.

Večerašnji program predstavljao je završni deo prvog dana božićnih dešavanja u Kikindi, koja se nastavljaju i narednog dana kulturnim sadržajima u prostorijama KUD-a „Eđšeg“.

 

bazar-8

Na Platou Crkve Svetog Franje Asiškog, sugrađani od 16 časova mogu da pogledaju i kupe ručno rađene praznične ukrase i uživaju u prazničnoj atmosferi. Na štandovima učestvuju lokalni izlagači, udruženja i učenici, a događaj privlači veliki broj posetilaca.

Među izlagačima su i Slavica Popović i Klara Popeskov, koje na vašaru predstavljaju heklane anđelčiće, jelke od plišane žice i ikebane. Kako ističu, ovo im je četvrti put da izlažu na božićnom vašaru.

-Očekujemo dobar odziv građana, kao i svake godine – navode Popović i Popeskov.

Pored rukotvorina, posetiocima je dostupna i prigodna gastronomska ponuda.

-Atmosfera među nama je dobra, osećamo se odlično. Doneli smo voće – mandarine, pomorandže, grožđe i banane, a pečemo i kestenje – kaže Margit Mihajlović. Posebnu pažnju privlače i ručno rađene figurice sa žitom, za čiju je izradu, kako navodi, potrebno oko pola sata po komadu.

Na bazaru učestvuju i učenici Osnovne škole „Feješ Klara“, koji prodaju novogodišnje ukrase kako bi prikupili sredstva za matursku proslavu.

-Sve smo pravili ručno, oko dva meseca. Uključili su se učenici, nastavnici, pa čak i poslužiteljke. Pozivamo sve sugrađane da dođu i obiđu ceo bazar – izjavila je učenica osmog razreda Ružica Milić.

Župnik Rimokatoličke crkve u Kikindi, Beviz Laslo, ističe da se božićni bazar organizuje četvrtu godinu zaredom i da interesovanje raste.

-Prve godine smo imali pet štandova, a danas ih je dvanaest. Građani uživaju, trg je pun – rekao je Laslo, dodajući da događaj zajednički organizuju Rimokatolička crkva i KUD „Eđšeg“.

Božićni bazar predstavlja deo šireg prazničnog programa koji se danas nastavlja svetom misom i adventskim koncertom.

bozic-(2)

Božić se praznuje kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista, to je praznik rađanja novog života, praznik dece i detinjstva, praznik roditeljstva i porodice, i obeležen je brojnim običajima koji imaju jedan osnovni smisao – da se sačuva i uveća porodica i imanje domaćina.

Jedan od najlepših božićnih običaja je miroboženje – prilika da se zavađeni pozdrave i poljube govoreći “Mir božji, Hristos se rodi”, da se oni koji su u svađi izmire dakle, u ovo doba godine koje treba da bude vreme opšteg mirenja i praštanja.

Na Božić u kuću prvi dolazi položajnik. Njegova prva dužnost je da poželi sreću, zdravlje i napredak domaćinovom domu. Božić je uvek mrsni dan, kome je prethodio četrdesetodnevni božićni post. Na svečanoj božićnoj trpezi, najvažnija je česnica, pogača umešena od pšeničnog brašna bez kvasca. U česnicu treba staviti zlatni ili srebrni novčić. Česnica se za ručkom lomi isključivo rukama, ne seče se nožem. Onaj ko u svom parčetu pronađe novčić, prema verovanju, imaće sreće u narednoj godini. Običaj je da se na trpezi nađe i božićna pečenica.

Prvi dan Božića je dan radosti rađanja, obnavljanja života, dok se drugi dan provodi u svečanom, tihom domaćem raspoloženju, a u crkvama služi Liturgija zahvalnosti Bogorodici.

 

badnjak-1

Neradni dan je utorak, 7. januar, dok je preporuka Vlade da se praznuje i na Badnji dan, 6. januara.

* FCC – kućni otpad odvoziće se po redovnom rasporedu 6. januara; u utorak, 7. januara, FCC neće raditi, a iz ulica koje su na rasporedu utorkom, smeće će biti odneseno u subotu, 11. januara.

* VODOVOD I KANALIZACIJA – dežurstvo će biti organizovano 24 sata; za sve informacije i eventualne kvarove, dostupan je broj pozivnog centra  062/88-44-888.

* JP „KIKINDA“ – BLAGAJNA U PIJACI – 6. i 7. januar su neradni dani.

* PARKING – parkiranje se neće naplaćivati samo 7. januara.

* AUTOBUSKI SAOBRAĆAJ – 6. januara autobusi saobraćaju redovno, a 7. januara po nedeljnom redu vožnje.

* ŽELEZNIČKI SAOBRAĆAJ – saobraćaj vozova će 6. i 7. januara biti organizovan po redu vožnje koji je planiran u dane državnog praznika.

* TAKSI PREVOZ – samo 7. januara vožnje će se naplaćivati po drugoj tarifi.

* POŠTA – u ponedeljak, 6. januara, poštanske jedinice sa celodnevnim radnim vremenom radiće skraćeno, do 17 sati, a na Božić neće raditi nijedna pošta.

* DOM ZDRAVLJA

– 6. i 7 januara opšta praksa u Drugoj zdravstvenoj stanici radiće od 7 do 19 sati, a stomatološka ambulanta od 8 do 12 i od 14 do 18 sati; radno vreme Dečijeg dispanzera biće od 9 do 17 sati.

* Služba zoohigijene dežuraće tokom praznika 24 časa. Za sve informacije broj je 308-380.

* Većina trgovina prehrambenim proizvodima će 6. januara raditi skraćeno i neće biti otvorena na Božić.

* Narodna biblioteka ne radi do srede, 8. januara.

* Klizalište na trgu biće otvoreno 6. januara od 17 do 20 sati, a na sam dan Božića neće raditi.

Važni brojevi telefona nalaze se na našem portalu, u sekciji servisne informacije.

S. V. O.

error: Content is protected !!