austrija

bogitw-street-5433221

U bečkom okrugu Favoriten, najmnogoljudnijem i najraznovrsnijem delu austrijske prestonice, građani više ne čekaju pravdu, čekaju samo policiju. Nakon poziva na broj za hitne slučajeve 133, pomoć stiže tek nakon 40–45 minuta, a često i kasnije – sa porukom: „Nemamo slobodnih patrola“. Socijaldemokrata i predsednik bečkog okruga Markus Franc (SPO) više ne krije ogorčenje, potrebno je hitno povećanje broja policajaca sa sadašnjih oko 320 na najmanje 500, jer se Favoriten, kako kaže, „ne tretira ravnopravno sa drugim delovima grada i zemlje“.

Svedočenja stanara su potresna i sve učestalija. Noću na ,,Reumannplatzu“ nožem je izboden čovek, tinejdžerske bande napadaju prolaznike, ulice se zatvaraju zbog velikih intervencija. U Oberli se redovno održavaju ilegalne trke i divljanje vozilima, takozvana „roadraner“ scena postala je nedeljni ritual za koji nema dovoljno policijskih snaga da se kontroliše. „Ne možemo ni redovne kontrole da obezbedimo vikendom“, priznaje Franc u intervjuu za lokalne medije. Sve se drži na prekovremenom radu i iscrpljenim ljudima u uniformi.

Ovakva slika nije samo statistika to je svakodnevica hiljada porodica koje žive u strahu. Favoriten odavno nije samo multikulturalni mozaik, već i epicentar problema koje vlasti decenijama guraju pod tepih, masovna imigracija bez integracije, propadanje školskog sistema, siromaštvo i odsustvo autoriteta. Umesto da se suoče sa uzrocima, političari nude flastere, programe za „jednake šanse“ i školsku pomoć koju siromašne porodice ionako ne mogu da plate.

Predsednik okruga Franz, inače socijalista, u ovom trenutku zvuči gotovo kao tradicionalni konzervativac: traži više reda, više policije i više discipline. Poruka je jasna, bez snažne ruke države, multikulturalni eksperiment u srcu Evrope može se pretvoriti u otvoreni haos. Pitanje nije da li će Favoriten eksplodirati, već kada,  ako se ništa ne promeni.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Austrijske vlasti i dalje ćute ili nude puka obećanja. Građani više ne veruju u lepe reči. Veruju samo u plave uniforme kojih, izgleda, nema dovoljno. Jeziva činjenica je da su vlasti kao u Vestren filmovima o divljem zapadu morale da postave tablu sa znakom o zabrani nošenja oružja.

Zona zabrane oružja uvedena je početkom marta 2024. godine, nakon niza ubistava i teških napada nožem, posebno oko Reumannplatza, Keplerplatza i Favoritenštrase (pešačka zona). Obuhvata ključne delove Favoritena od Platz der Kulturen do Reumannplatza i okolnih blokova. Zabranjeno je nošenje noževa dužih od 6 cm, palica, palica za boks, šokera i drugog oružja. Kontrole su pojačane, a prekršaji se kažnjavaju novčano ili oduzimanjem oružja.

Prema najnovijim informacijama iz Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije i bečke policije u bečkom okrugu Favoriten (10. okrug) zabrana neće biti ukinuta ni nakon leta 2026. godine. Ova privremena mera se produžava redovno na tri meseca već više od dve godine. Tinejdžerske bande, migrantsko poreklo počinilaca u mnogim slučajevima, droga i siromaštvo i dalje hrane nasilje. Zato se zona ne ukida, već se evaluira svaka tri meseca.

Piše: Stefan Stojanović, Srpski ugao

vasalici-2

Na „Danima Krajine” u Lincu srpska zajednica predstavila je svoj kulturološki identitet široj javnosti Austrije, kroz prizmu tradicionalne muzike, pesme, instrumenata, nošnje i zdravica. Milanu i Vidu Vašaliću pripala je čast i zadovoljstvo da budu nosioci programa i, na poziv organizatora Danka Delića, predstave segment folklornog nasleđa Krajiških Srba.

-Čarobna zemlja i drevna kultura, upoznali smo se na pravi način- podelio je svoje utiske gradonačelnik Linca Ditmar Pramer.

„Dani Krajine” održaju se u više gradova Austrije, kroz razne sadržaje. Manifestacija donosi širok prikaz kulture, običaja i muzike.

-Ponosni na svoje pretke, zagledani u svet, počastvovani smo što smo bili deo manifestacije koja slavi bogatstvo srpskog naroda. Ovo je i podsećanje koliko je važno da se neguje tradicija, čuva nasleđe i prenosi priča Krajine novim generacijama. Reakcije na naš nastup najbolje ilustruju da smo u tome i uspeli- ocenio je Milan Vašalić.

Pored gradonačelnika Linca, među prisutnim zvanicama bili su i ambasador Bosne i Hercegovine Siniša Bencun, konzul Republike Srbije Vera Vukičević, konzul Aleksandar Čenić, predstavnik Republike Srpske, Mladen Filipović, predsednik zajednice Srba u Austriji Slavoljub Mlađanović.

 

error: Content is protected !!