ADZNM Gusle

Etno kamp 12

U Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“ u toku je treći Dečiji etno-kamp za mališane uzrasta od šest do 12 godina. Kamp je besplatan i odvija se u prostorijama Društva i u dvorištu Kurije, gde su organizovane likovna i igračka sekcija, radionica kuvanja narodnih jela i narodna likovna radionica u kojima su deca svakodnevno angažovana četiri sata. Ove godine upisano je 130 polaznika, najviše do sada, kaže mentor, Dragoslav Tanackov.

– Ove godine tema je ornament. Deca ovde, pre svega, uče šta je narodna tradicija i kako da je neguju. Smatramo da narodna tradicija nisu samo igra i pesma, nego i narodna kuhinja, narodna nošnja i ornamenti koji se nalaze na nošnji i ćilimima – ističe Tanackov.

Danas je decu i njihove mentore posetila Valentina Mickovski, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje.

– Kamp je jedan od najznačajnijih projekata jer deca osnovnoškolskog i predškolskog uzrasta imaju priliku da, prvi put, učestvuju u kreativnim redionicama na kojima imaju mogućnost da uče o kulturi, tradiciji i običajima našeg naroda. Takođe, stiču osobine neophodne u životu, poput kreativnosti, poštenja, poštovanja, ljubavi i dobrote, tako da nam je veoma drago što smo podržali ovaj projekat – istakla je Mickovska.

Nova saznanja o tradiciji svog naroda posebno su zanimljiva mališanima koji su na raspust u Kikindu stigli iz inostranstva.

Devetogodišnji Veljko živi u Viskonsinu.

– Želeo sam da dođem na kamp, sviđa mi se što imam ovde puno drugara. Pevamo, igramo, već sam malo naučio i kolo da igram – kaže Veljko.

Nikola ima osam godina i stigao je iz Beča.

– Lepo mi je kada slikamo i spremamo jela – priznaje Nikola. – Ipak, najviše volim kada pevamo.

Dečiji etno-kamp „Gusala“ traje pet dana i mališani će se u njemu družiti do petka.

300511437_3195724570685918_1125743085359716226_n

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ organizuje treći dečiji etno-kamp. Petodnevne radionice, od 21. do 25. avgusta, namenjene su deci uzrasta od šest do 12 godina, a prijavljivanje je u toku.

– Prošle godine kamp je okupio 120 mališana, ne samo članove „Gusala“, već i decu iz osnovnih škola i vrtića. Radimo na  očuvanju narodne tradicije i ulozi dece u tom zahtevnom poduhvatu. Na nama je da ih upoznamo sa kulturom i običajima, a sve to uz zanimljive radionice – istakla je Magdalena Popov, umetnički rukovodilac.

U okviru radionice slikanja učesnici će imati priliku da nauče neobično slikanje jutenih džakova tehnikom pranja, da rade gipsom, crnim pastelom i upoznaju se sa drugim zanimljivim načinima slikanja. U pevačkim radionicama učiće da pevaju dečije, pop-rok hitove i tradicionalne pesme. U folklornoj radionici naučiće tradicionalne igre, a u tradicionalnoj kuhinji spremaće stara, zaboravljena jela našeg podneblja. Biće tu i tradicionalne društvene takmičarske igre, poput bacanja kamena s ramena i još mnogo toga, poručuju iz „Gusala“.

Radionice su besplatne, a brojevi telefona za prijavu su 063/808- 71 – 81 i 064/818 – 31 – 91.

gusle rumunija 3

Članovi izvođačkog folklornog ansambla i Narodnog orkestra ADZNM „Gusle“ od 31. jula do 7. avgusta učestovali su na 8. Međunarodnom festivalu folklora “Hora din strabuni” u rumunskom gradu Vaslui. Direktan poziv za učešće kikindski folklorci dobili su od CIOFA odnosno Svetske organizacije za festivale folklora i opravdali očekivanja.

– Festival simboličnog naziva „Ples predaka“ okupio je deset zemalja i ansamble i orkestre svetskog glasa. „Gusle“ su bile jedini predstavnici Srbije, a tokom šest dana predstavili smo deo naše bogate muzičke i igračke tradicije, kao i naš grad. Godinama učestvujem na festivalima i bio sam u mnogim zemljama, ali ovo je bila najbolje organizovana manifestacija na kojoj sam bio – rekao je Igor Popov, umetnički rukovodilac.

Nastupi su se odvijali u velelepnom zdanju amfiteatra pred više hiljada gledalaca i direktno su prenošeni na nacionalnoj televiziji. Pored Kikinđana, na međunarodnoj manifestaciji učestvovali su i predstavnici Rumunije, Grčke, Kolumbije, Meksika, Južne Koreje, Kipra, Turske, Iraka i Gruzije.

– Bez lažne skromnosti, „Gusle“ su ostavile najbolji utisak od svih učesnika Festivala. Uz naše „Banatsko kolo“ uspeli smo da podignemo na noge više hiljada gledalaca koji su tražili bis. Koreografiju, instrumentalne numere, vokalne i instrumentalne soliste, kao i lepotu i bogatstvo narodne nošnje posebno su pohvalili oranizatori koji su nas
pozvali da, kao jedan od odabranih ansambala, učestvujemo na desetom, jubilarnom festivalu. Ovo je bila prilika da se upoznamo i sa drugim ansamblima i uspostavimo saradnju – kaže naš sagovornik.

Članovi „Gusala“ bili su deo zajedničkih muzičkih i igračkih radionica, a obišli su i brojne znamenitosti Vasluija poput manastira, istorijskog i etnografskog muzeja. Osim toga, poslednje večeri nastupi su bili na trgu, a festival je zatvorio Narodni orkestar „Nikolau Botgrosa“ iz Moldavije koji je među prvih pet u svetu koji se bave tradicionalnom nacionalnom muzikom.

IMG-c78ce2ca6b55c5f9cf9ab28912fb5277-V

Članovi mlađeg izvođačkog ansambla „Gusala“ i njihov rukovodilac Dragoslav Tanackov, sastali su se gradonačelnikom Nikolom Lukačem i predsednikom Skupštine Grada Mladenom Bogdanom.

Folkloraši su protekle nedelje bili u Bugarskoj u bratskom gradu Silistri, na kom su predstavljali Kikindu na 25. međunarodnom Festivalu plesa „Sutrašnji mir počinje današnjim prijateljstvom“. Predstavnici grada počastili su decu sladoledom i razgovarali o utiscima koje su poneli iz Bugarske.

Podsetimo da je u Silistri bilo petnaestoro „Guslara“ koji su se predstavili igrama iz Banata i Gruže i pesmom sa Kosova. Na festivalu su učestvovala i deca iz Poljske, Kine, Rumunije, Turske, Moldavije i Bugarske. Ovo je bila prilika da se Kikinđani upoznaju sa svojim vršnjacima iz drugih zemalja, ali i da nauče više o tradiciji, kulturi i običajima.

Sa decom su u Bugarskoj bili i predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan i Jasmina Milankov, v.d. direktorica Turističke organizacije, koji su predstavnike Silistre pozvali da budu gosti 38. „Dana ludaja“.

etno kam igraci

Etnokamp  u organizaciji Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ završen je u nedelju. Kikinda je 22. put bila domaćin studentima muzičkih akademija i srednjoškolcima muzičkih škola iz Beograda, Novog Sada, Banja Luke, Subotice, Sombora i Visoke škole iz Kikinde. U istraživačkoj stanici folkloristike boravilo je 25 učesnika. Stanislava Đorđević studentkinja je treće godine Akademije umetnosti u Banja Luci na smeru etnomuzikologija.

 

-Prvi put sam na etno kampu i utisci su odlični. Puno smo naučili, pre svega, nove igre, kao i više o oblasti Pomorišja za koju nisam znala da postoji. Sjajno je što postoji ovakav kamp koji nam omogućava da i praktično primenimo ono što učimo – istakla je Stanislava Đorđević.

Teodora Milić iz Banatskog Karađorđeva završila je srednju muzičku školu, smer gitara i upisala je etnomuzikologiju na novosadskoj Akademiji.

-Iako je bilo pomalo naporno, iskustvo koje sam stekla je veoma važno. Prvi put sam bila na terenu i videla kako to izgleda – napomenula je Teodora Milić.

Dejana Kovačević iz Subotice, završila je treći razred Gimnazije i parlelno pohađa muzičku školu.

-Znanja koja sam stekla su korisna i ona će mi pomoći da se opredelim za dalje školovanje. Ljude koje sam upoznala pamtiću uvek. FENOK je doprineo da prvi put čujem pojedine tradicionalne instrumente – saznali smo od Dejana Kovačević.

Dr Dragica Panić sa muzičke akademije iz Banja Luka, mentor je etno kampa od samog početka, a ove godine komentor je bio umetnički rukovodilac „Gusala“ Igor Popov.

-Temelji koje smo postavili pokazali su se odlični i kamp je nadrastao je sam sebe. Pored očuvanja tradicije, naš cilj bio je povezivanje studenata i akademija u čemu smo uspeli i sada se uključuju i druge zemlje. Pohvalila bih sve zaposlene u „Guslama“ koji već 22 godine predano rade, a uspeli su i u nameri da se malo kolo uvrsti na Uneskovu nacionalnu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa, što je ogroman korak u napretku samog društva. Otvoren je i smer vaspitač za tradicionalne igre, što je na samom početku izgledalo nestvarno. – precizirala je dr Panić – S obzirom da se pibližavamo jubilejima nadam se da će svi uspesi i rezultati biti objedinjeni u monografiji. Ne postoji osoba koja je bila ovde, a da je otišla nezadovoljna, da nije proširila vidike i ponela puno znanja.

 

Dr Kristina Plaljanin Simić, docent novosadske Akademije umetnosti i prpfesor VŠSSOV u Kikindi napominje da etno kamp ima kontinuitet koji prepoznaju kako studenti, tako i predvači.

-Posetili smo Torak odnosno Begejce u Rumuniji gde su nas ugostili članovi „Lire“, jednog od najstarijih  kulturno-umetničkih društava ovog podnevlja. Upoznali smo se sa pevačkom tradicijom, koju čine pesme dojne. Zaigrali smo i igre ardeljanu, vrtitu, a čuli smo i cimbalo. Ovo iskustvo je važno, jer su pojedini studenti prvi put bili na terenu i istraživali u pravom smislu te reči –  rekla je Kristina Pljanin Simić.

 

Muzičke, pevačke i igračke radionice, predvanja eminentnih stručnjaka, univerztetskih profesora iz zemlje i inostranstva iz oblasti etnomuzikologije i etnokoreologije i etnologije, promocije knjige upotpunile su ovogodišnji etno kamp.

IMG_20230727_220103

U okviru 22. Međunarodnog festivala narodnih orkestara večeras (subota) od 20.30 sati na programu je „Balkansko- mediteransko veče“. Nastupa sopran Zorica Belić uz tamburaški sastav koji predvodi profesor dr Ljubinko Lazić, a koncert u dvorištu Kurije je besplatan.

Podsetimo i to da je ovogodišnji FENOK otvoren u utorak, 25. jula, kada su na sceni nastupili folklorni ansambli „Vila“ iz Novog Sada i domaćini „Gusle“. Publika je imala priliku da uživa  i u narodnoj muzici Bugara u izvođenju orkestra „Đurđevdan“ sa solistkinjom Petjom Panevom Mitovom koja je jedna od najvećih zvezda tradicionalne pesme u Bugarskoj.

Drugi dan bio je posvećen koncertu tradicionalne muzike. Nastupile su pevačke grupe Etnokampa, „Gusala“, „Vreteno“ iz Aleksandrova i Banatskog Karađorđeva, KUD-a „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela. Veče su upotpunili gajdaš Vanja Ilijev iz Zrenjanina, diplar Milan Vašalić, kao i vokalni ansambl „Ojnani“ iz Poljske koji je prvi put učestvovao na kikindskoj manifestaciji.

Narodni orkestar pod vođstvom Ahmeta Tekina Kumaša iz Istanbula otvorio je treće veče festivala. Orkestar iz Turske postoji 35 godina, a sugrađani su imali priliku da čuju tradicionalne instrumente ove zemlje  balamu, kaval, kabok kemane, bendir, kao i solistu Ajtača Epika. U okviru festivala nastupili su i solisti Iđlalj Jldrm i Fat Čalškan. Kako su istakli gosti, tradicionalna  muzika je puna duše i srca i odraz je turske kulture, istorije i bogate tradicije.

Isto veče temišvarski Akademski orkestar pod vođstvom profesora profesora Emila Lučana Roške doneo je u naš grad izvornu muziku Rumunije. Članovi orkestra su sa profesori i studenti Zapadnog univerziteta u Temišvaru, a deo su i Asocijacije za banatsku kulturu. Profesor Lavinijus Nikolajević ovom prilikom istakao je da rado dolaze na etno kamp i FENOK, te da je saradnja sa „Gusalama“ prošle godine učvršćena potpisivanjem sporazuma o saradnji. Rumunski solisti David Popović koji svira tulnik, dr Adrijan Bala, violina, dr Lavinijus Nikolajević , kavali frula, kao i vokali Aleksandra Aks, Klaudio Popa i vokalna pevačka grupa oduševili su Kikinđane.

Tradicionalnu muziku naše zemlje izveli su Veliki narodni orkestar „Gusala“ i Etno akademski orkestar pod vođstvom master etnomuzikologa Stefana Mančića iz Beograda koji od 2016. godine sarađuje sa nacionalnim ansamblom Kosova i Metohije „Venac“ , kao i sa srpskim društvima iz Slovenije i Nemačke.

Poslednje veče je sutra (nedelja) kada će publika imati priliku da uživa u pop i rok muzici u izvođenju benda „Vord ap“.

FENOK su podržali Grad Kikinda i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

 

 

IMG_20230725_210012

Koncertom folklornih ansambala „Vila“ iz Novog Sada i „Gusle“ u dvorištu Kurije otvoren je ovogodišnji Međunarodni festival narodnih orkestara koji će trajati do nedelje, 30. jula. Već 22 godine ADZNM „Gusle“ organizuju FENOK koji je ove godine okupio goste iz Bugarske, Poljske, Turske, Bosne i Hercegovine, Rumunije i naše zemlje.

 

-Naš festival jedinstven je po tome što čuvamo narodne orkestre i tradicionalnu muziku. Kategorija narodnih orkestara izumire u svetu jer komercijalna muzika uzima svoj danak kada je u pitanju kultura. Ipak, FENOK pokazuje da postoje kvalitetni narodni orkestri koje spaja ista misija da očuvaju muzički identitet svog naroda – rekao je Zoran Petrović, direktor „Gusala“.

Festival je otvorio gradonačelnik Nikola Lukač koji je prisustvovao koncertu zajedno sa  Dijanom Jakšić Kiurski, zamenicom gradonačelnika i članicama Gradskog veća Valentinom Mickovski i Melitom Gombar. Pozdravljajući goste, ali i publiku koja se okupila u velikom broju, istakao je važnost očuvanja jezika, tradicije i kulturnog nasleđa svakog naroda.

-Narodna muzika ima svoju vrednost i trajanje, kao što i naše „Gusle“ imaju svoju vrednost i trajanje jer punih 147 godina opstaju na ovom prostoru. To je za ponos kompletnog grada – dodala je Dijana Jakšić Kiurski – Za sve ove godine pokazali su i dokazali kako se neguje, čuva, afirmiše, stvara ova vrsta stvaralaštva. Posvećenost „Gusle“ pokazuju čitave godine, a najpeopoznatljiviji su po etno kampu i FENOK-u.

Prve večeri Kikinđanima se predstavio orkestar „Đurđevadan“ iz Bugarske koji je predvodio Vasil Denev, jedan od najboljih muzičkih aranžera. Sa njima je nastupila najveća mlada muzičika zvezda narodne muzike u ovoj zemlji Petja Paneva Miteva (21).

-Popularnost sam stekla pre dve godine kada sam pobedila na festivalu bugarske narodne muzike i od tada puno nastupam. Prvi put sam u Kikindi, na FENOK-u o kom sam slušala od kolega iz orkestra koji su bili ovde pre petnaestak godina. Prijatno sam iznenađena organizacijom, ali i publikom koja je odličan poznavalac kvalitetne muzike i pesme – saznali smo Petje Paneve Miteve – Pevam od svoje četvrte godine, kada sam i postala deo folklornog društva. Završila sam muzičku školu i sviram ksilofon.

Sa ansamblom „Vila“ Kikinđani imaju dugogodišnju, uspešnu saradnju.

-Rado nastupamo u Kikindi, a sa „Guslama“ imamo odlične odnose – dodao je Milorad Lonić, umetnički direktor ansambla „Vila“ – U toku je i etno kamp koji je značajan za ovaj deo Srbije. Istraživati i negovati nematerijalno nasleđe je važan posao. I ove generacije mladih ostaviće nasleđe za svoje potomstvo.

Do nedelje će se na bini smenjivati Akademski orkestar iz Temišvara, Narodni orkestar iz Turske, tamburaški orkestar „Batini bećari“ iz Rumunije, Etnoakademski orkestar Stefana Mančića, vokalni ansambl „Ojpapu“  iz Poljske, Saša Petrović, tenor -prvak novosadske Opere. Zorica Belić sopran i ansambl profesora Ljubinka Lazića održaće koncert pod nazivom „Balkansko mediteransko veče“. U nedelju će pop i rok hitove izvesti bend „Vord ap“. Koncerti počinju 20.30 sati, a ulazak je besplatan. Podršku manifestaciji pružili su Grad Kikinda i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

 

 

fenokkk

Međunarodni festival orkestara FENOK u organizaciji ADZNM „Gusle“ održava se  22. put. Sugrađani će od sutra, utorka, 25. jula do nedelje, 30. jula od  20.30 sati u dvorištu Kurije moći da uživaju u tradicionalnoj muzici orkestara iz Bugarske, Turske, Rumunije, Poljske, Bosne i Hercegovine i više domaćih ansambala.

Prvo veče rezervisano je za koncert folklora. Nastupiće domaćini „Gusle“ i folklorni ansambl „Vila“ iz Novog Sada. U 21.45 sati biće održan koncert Petra Paneva, a publici će se predstaviti orekstar „Đerđevdan“ iz Bugarske pod vođstvom Vasila Deneva i Narodni orkestar „Gusala“. U četvrtak   nastupaju Narodni orkestar iz Istanbula pod upravom Ahmeda Tekina Kumaša, Akademski orkestar iz Temišvara koji predvodi profesor Emil Lučano Roške, Etnoakademski orkestar Stefana Mančića i domaćini „Gusle“.

Petak, 28. jul rezervisan je za tamburaški orkestar „Batine bećare“ iz Velikog Senmikluša, vokalni ansambl „Ojpapu“ iz Lođa iz Poljske i Akademski orkestar iz Temišvara.

Pretposlednjeg dana, u subotu, pored gostiju iz Turske i Poljske, koncertnu minijaturu izvešće Saša Petrović, tenor-prvak novosadske opere, dok će se održati i koncert „Balkansko mediteransko veče“ na kom nastupa Zorica Belić sopran i ansambl profesora Ljubinka Lazića.

Poslednjeg dana, u nedelju, bend „Vord ap“ održaće odličan pop-rok koncert.

Pokrovitelj je grad Kikinda , a finansijsku podršku pružio je i Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.

 

igor knjiga

Umetnički rukovodilac u Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“ i specijalista vaspitač za tradicionalnu igru, Igor Popov, svoju prvu knjigu „Običaji i igre Srba u Pomorišju“ promovisao je u Temišvaru, u Svečanoj dvorani Saveza Srba u Rumuniji.  Izdavač ove jedinstvene monografije i organizator promocije je Savez Srba u Rumuniji i Vlada Rumunije. Mentor je bila dr Olivera Vasić, a recenzenti su etnolog dr Vesna Marjanović, etnokoreolog dr Vesna Karin i pokojna dr Selena Rakočević.

-Knjiga je, zapravo, deo mog specijalističkog rada iz 2012. godine. Ima dva dela i u prvom su obrađeni običaji i obredi Srba u Pomorišju, dok je drugi deo posvećen igri i plesovima ovog kraja i on sadrži notne zapise i kinetograme. U Rumuniji većina mesta poseduje svoju monografiju, međutim, nema puno pisanih dela o igrama iz Pomorišja i sada su one sabrane na jednom mestu – kaže Igor Popov.

Tokom 15 godina terenskog istraživanja zabeleženo je 50 igara. Knjiga može da posluži i kao naučna literatura, ali može da bude interesantna i običnim ljudima koji žele više da saznaju o običajima Srba u Rumuniji. Podaci koji se nalaze u delu odnose se na period od polovine 19. veka do danas.

-Svake godine u okviru Etno kampa mi istražujemo teren Pomorišja i misija je da sve igre koje smo zabeležili i istražili na neki način oživimo i to u kulturno-umetničkim društvima Srba u Rumuniji. Sa društvima u Čanadu, Aradu, Velikom Sentpeteru, Fenlaku  „Gusle“  sarađuju godinama, tako da bi nove koreografije našle mesto u njihovim repertoarima – dodaje Popov. –  U Pomorišju se obeležavaju seoske slave, organizuju balovi, razne svečanosti, slavlja. Svaki događaj počinje tako što se odigra šest igara koje su okosnica igračkog repertoara Pomorišja i to je običaj koji je sačuvan odavnina.

Igor Popov je, koristeći se zapisima sa terena, postavio i koreografiju „Srpske igre iz Pomorišja“ koju su prvi izveli članovi „Gusala“. Nakon toga, postavljena je u Velikom Sentpeteru, Čanadu, Fenlaku i Aradu.

-Igre su teške, zahtevaju dobre sastave i dobre ansamble. Traže puno vežbanja i jedne su od najtežih igara što se tiče koraka, stila i same igračke tehnike. KUD „Plavi delija“ iz Velikog Sentpetera do sada je, sa ovom koreografijom, osvojio puno nagrada, a jedna od najznačajnijih je srebrna plaketa na Evropskoj smotri srpske dijaspore 2019. godine – saznajemo od našeg sagovornika.

O knjizi su, pored autora, govorili dr Kristina Planjanin Simić , književnica Javorka Markov Jorgovan, Saša Jašin i direktor ADZNM “Gusle” Zoran Petrović, a podršku je dao i počasni predsednik Saveza Srba u Rumuniji dr Slavomir Gvozdenović.

Posebnu notu promociji su dali članovi ADZNM “Gusle” iz Kikinde i KUD-a “Plavi delija” koji su prikazali tradicionalne igre i pesme koje su Srbi iz rumunskog Pomorišja vekovima igrali i pevali. U Kikindi je promocija planirana za 26. jul.

 

Mali maturantski ples

Prvi „Mali maturantski ples“ organizovan u SC „Jezero“ okupio je 350 učesnika. Sa tradicionalnim igrama koje su savladali na časovima fizičkog vaspitanja u školama, nastupili su učenici četvrtog razreda, uz drugare iz Škole folklora Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“.

Ples je organizovan kao završetak projekta koji su zajednički realizovali umetnički rukovodioci i asistenti Društva i gradske škole.

– Tradicionalne igre se zaboravljaju i nestaju i na nama je da to sprečimo. Jedna od tri takve igre koje su zaštićene kao nematerijalno kulturno nasleđe je „Malo kolo“, a kako su „Gusle“ nosilac zaštite, naša je obaveza da čuvamo kulturnu baštinu. Na časovima u školama akcenat je bio upravo na „Malom kolu“, ali su đaci učili i druge poznate igre – istakao je direktor „Gusala“, Zoran Petrović.

Na manifestaciji je učestvovalo svih šest gradskih osnovnih škola. Ovo je, ujedno, bio i najbolji način da se četvrtaci oproste od svojih učiteljica i učitelja.

– Imamo sjajnu, dugogodišnju saradnju sa „Guslama“ i rado smo podržali ovaj projekat. I mi, prosvetni radnici, želimo da negujemo kod dece tradicionalne vrednosti. Nadamo se da će projekat zaživeti i da će neki novi klinci naredne školske godine učiti ove igre – izjavio je predsednik Aktiva direktora osnovnih škola i direktor škole „Žarko Zrenjanin“, Tihomir Farkaš.

Podrška projektu nije izostala ni iz Gradske uprave. Decu i okupljenu publiku pozdravila je zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski. Ona je đacima poželela puno sreće u višim razredima i da bezbrižno provedu školski raspust, u druženju i igranju. Programu su prisustvovali i predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Melita Gombar.

– Pohvaljujem inicijativu „Gusala“ jer je važno da decu učimo o našim korenima, poreklu i tradiciji. Ovo je najlepši način da se oproste od učiteljica i učitelja od kojih su puno naučili – rekla je Mickovska.

 

error: Content is protected !!