Tokom marta na teritoriji grada palo je 75 litara kiše po kvadratnom metru, što je iznad višegodišnjeg proseka. Samo u poslednjoj nedelji prošlog meseca palo 36 litara vodenog taloga što je nadomestilo nedostatak vlage u zemljištu.
-Južniji delovi teritorije grada dobio je manje, a severniji nešto više padavina – saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. – Zalihe vlage su se popravile tako da je i stanje uljane repice i pšenice u ataru bolje nego pre padavina.
Najveći deo pšenice posejan je u optimalnim agrotehničkim rokovima. Vreme pogoduje pšenici, sada ima dovoljno padavina i rezerve vlage u zemljištu nisu zanemarljive. Sve to pogoduju dobroj vegetaciji.Zaštita useva, od štetnih organizama, biće neophodna kako bi se osigurao visok i stabilan prinos.
-Temperature i padavine pogoduju razvoju patogena kod ozimih strnina i uljane repice, tako da se mora ozbiljno pristupiti problemu sa zaštitom. Savetujem da se ne čekaju prvi simptomi, jer tada, obično, bude kasno. Potrebne su preventivne mere nege jer bez ulaganja nema ni sigurnog roda – podsetio je Simić.
Setva prolećnih kultura, pre svega suncokreta i kukuruza, neće početi pre nego što se zemljište dobro prosuši.
-Očekivanja su da najveći prolećni posao započne do polovine aprila. Temperatura nije limitirajući faktor, a i vlage ima dovoljno, međutim, poljoprivrednici ne mogu da uđu u njive – navodi naš sagovornik.
Poučeni iskustvom iz prethodne četiri sušne godine, poljoprivrednici će voditi računa o setvenoj strukturi.
-Zasigurno će se nastaviti trend smanjenja površina pod kukuruzom. Na teritoriji severnog Banata i prošle i ove godine manje je njiva pod „zlatnim „ zrnom. Sa druge strane povećavaju se površine pod suncokretom i uljanom repicom. Sušna leta i visoke temperature gubi se mogućnost da poljoprivrednici imaju stabilnu i visoku proizvodnju kukuruza. Sve više se odlučuju na alternativne kulture. Pretpostavka je da će kukuruz zameniti sirak, međutim sistem otkupa još uvek nije zaživeo – dodao je Simić.
SKUPLJA SETVA
Setva kukuruza će biti skuplja prvenstveno zbog stalnog poskupljenja mineralnih đubriva i, kako se približavaju rokovi setve, cene đubriva idu nagore. Seme kukuruza nije poskupelo, ali su cene hemijskih sredstava različite, nekima se cena nije menjala, a drugima je viša za oko 20 odsto.
Sa druge strane za seme suncokreta biće potrebno 9.000 dinara po jutru, đubrivo 11.000 dinara, naftu 12.000 i hemiju 6.000 dinara. U ove cene nisu uračunati sopstveni rad, kao ni usluge mehanizacije ni ostali troškovi.
Poljoprivrednici očekuju da će najviše novca trebati za setvu kukuruza oko 100.000 po hektaru, a za suncokret oko 66.000 dinara ne računajući arendu, usluge, amortizaciju, sopstveni rad
A.Đ.