Classic Layout

Tricky

Popularni jutjuber i najbolji fristajl basketaš Nemanja Blažić Triki upisao se u Ginisovu knjigu rekorda, nakon što je 26. juna u Beogradu za jedan minut postigao 36 slip n slajda, odnosno discipline koja podrazumeva prevrtanje košarkaške lopte ispod nogu. Pre Trikija, taj rekord je držala devojka iz Harlem Globtrotersa, svetski poznatog, američkog egzibionističkog košarkaškog tima.

-Svi ste me tagovali na taj video kada je Ginis objavio i šta mi je preostalo nego da oborim taj rekod. Nisam uspeo iz prvog puta, prvi put mi je ispala lopta na 15 slip n slajdu, ali kada sam drugi put uzeo loptu u ruke, uradio sam 36 slip n slajda. Počelo je da mi se vrti u glavi na 17,18-om, ali sam izgurao do kraja. Kada sam završio toliko mi je bilo muka, loše, vrtelo mi se u glavi, ali sve za ovakve stvari- poverio se Triki svojim fanovima na Jutjubu i zahvalio im se na podršci i motivaciji.

Trikiju je stigao zvaničan sertifikat kao potvrda da se svrstao među Ginisovce.

-Ja sam to poslao i nemate pojma šta sam sve morao da radim da bih dokazao da sam uradio sa ispravnom loptom, da je taj video autentičan, da im pošaljem sirov snimak, jer su jedino to priznavali. Na kraju sam morao da ispitujem ljude iz FIBE, koji imaju njihovu licencu kako bi napisali izveštaj da je lopta koju sam koristio po njihovim standardima i standardima NBA-a. Ne znam koji sam Srbin po redu u Ginisovoj knjizi, ima nas jako malo, i ovo je za mene jedno veliko priznanje za sve što radim – rekao je Nemanja Blažić Triki.

Marko Vukobrat sportski direktor OFK Kikinde. Studiozni plan doneo rezultate

Posle letošnjeg ispadanja iz Srpske lige „Vojvodina” načinili su u OFK Kikindi detaljnu analizu neuspeha. Studiozno sačinjen plan doneo je rezultate, jer, kao što je poznato, klub s Gradskog stadiona nakon jesenjeg dela prvenstva Vojvođanske lige „Istok” zimuje na liderskoj poziciji. Letos je sportski direktor OFK Kikinde postao Marko Vukobrat koji je u nekom ranijem periodu obavljao funkciju sekretara, a prvi potez bilo je smanjenje igračkog kadra.

– Od igrača sa strane zadržali smo samo one koji su pokazali kvalitet i želju u Srpskoj ligi. Napravili smo miks domaćih iskusnijih igrača i onih iz našeg omladinskog pogona. Odmah smo bili na stanovištu da je to ekipa koja, realno gledano, može da konkuriše za prvo mesto i povratak u društvo srpskoligaša. Stručni štab u sastavu: Jevto Jarčević, Bransilav Stojanović i Dragan Ćirić, odlično je odradio pripreme i bez bilo kakvog pritiska krenuo u novo prvenstvo. Atmosfera je bila sjajna, a uprava kluba stvorila je odlične uslove. I pre toga, postali smo stabilan klub koji je sve obećano u pretodne četiri godine i ispunio. Ove jeseni pak prevashodni cilj bio je da što više igrača iz omladinske selekcije dobije šansu i da vidimo na koje igrače možemo ozbiljno da računamo ako bi se eventualno plasirali u viši rang takmičenja – kaže Vukobrat.

Sezona, ipak, nije počela dobro, već u prvom kolu OFK Kikinda je poražena u Ruskom Selu, istina nesrećno primljenim golom, a na suprotnoj strani napadači su promašili čitav niz zicera.

– Jedina dobra stvar koja je proistekla iz te utakmice jeste da su u startu eleminisani tračevi o „pomoći” komšijskih klubova iz naše najbliže okoline, a mislilo se tu na prepuštanje bodova našoj ekipi. Na sreću, tim se izdigao nakon toga i do kraja polusezone nije doživeo nijedan poraz. Svaki bod osvojili smo pošteno, na terenu bez ičije pomoći. Čak smo se u nekoliko utakmica suočili s čudnim sudijskim odlukama, na našu štetu, a to je bilo najizraženije u Idvoru gde smo remizirali odnosno uskraćeni smo za dva boda. Nezahvalno je isticati pojedince, ali moram da spomenem ovog puta prvog strelca lige, sa 16 golova, našeg kapitena Nebojšu Đukića, ali i defanzivca Dušana Božića koji je imao sjajnu polusezonu.

Vukobrat napominje da nikakvog alibija nema i da je i minula jesen  analizirana u klubu realno.

– Pokušaćemo da napravimo dopunsku selekciju. Primarno je dovođenje štopera, zadnjeg veznog i jednog napadača. Idealno bi bilo da su to mlađi igrači željni dokazivanja i da su kadri da dokažu da imaju potencijal za igranje i u Srpskoj ligi. A da klub ne treba da brine za budućnost, videli smo po igrama: Jarića, Kecmana, Radovanovića, Barbula kao i braće Francuski. Nikako ne smemo da zaboravimo ni mlađe kategorije raspoređene u pet selekcija koje broje preko 120 igrača. S njima vredno rade treneri: Šibul, Parabucki, Kitanović, Bjelić i Rodić. Oni su i najveći motiv ovoj upravi kluba da stvori još bolje uslove za nesmetano funkcionisanje – jasan je Vukobrat.

Nasa kuca korisnici 1

Korisnici Centra za pružanje usluga socijalne zaštite Kikinda, „Naše kuće“, danas su dobili 70 voćnih sadnica, donaciju „AKT Fondacije’’ iz Novog Sada. Oni su, uz predstavnike Fondacije i Grada učestvovali u akciji „Posadi voćku“ i zasadili voćnjak u bašti Centra.

„Akt fondacija“ je humanitarna organizacija koja pruža pomoć u elementarnim sredstvima svima koji su u potrebi. U Kikindu su danas doneli sadnice kruške, šljive, dunje, trešnje i višnje.

– Voćnjak će, nadamo se, podići kvalitet rada u Centru. Takođe, očekujemo da će, poklanjanjem voća, korisnici moći i da pomognu drugima – izjavila je Ilinka Pećanac, predstavnica Fondacije i dodala da je od te humanitarne organizacije do sada pomoć dobilo više od 20 ljudi širom sveta.

Korisnici „Naše kuće“ već uspešno uzgajaju začinsko bilje i povrće u svom plasteniku, što je odlična radna terapija i doprinos kuhinjskim zalihama.

– Mi smo poznati po tome što negujemo bilje, a sada ćemo moći od voća da pravimo i džemove, slatka i sokove. Uz to, fizički ćemo se aktivirati u uzgajanju voćnjaka – rekla je Cecilija Šajber, direktorica Centra.

Grad podržava akcije zaštite životne sredine, ozelenjavanja i sve aktivnosti  kojima se unapređuje rad Centra za pružanje usluga socijalne zaštite, rekao je predsednik Skupštne Grada, Mladen Bogdan.

– Ovaj događaj je lep uvod u obeležavanje Međunarodnog dana osoba sa invaliditetom, 3. decembra. Čestitamo svima koji se trude i bore za njihov bolji položaj u društvu. Grad Kikinda će uvek pružiti podršku svima koji se zalažu da osobe sa invaliditetom imaju bolji položaj u društvu, da se smanje barijere i diskriminacija, kako bi svaka osoba sa invaliditetom vodila što kvalitetniji život – istakao je Bogdan.

U „Našoj kući“ dnevni boravak koristi 28 odraslih sa razvojnim smetnjama koji su danas s radošću dočekali svoj novi voćnjak.

 

 

 

 

saobraćaj

Više sugrađana obratilo nam se zbog nemogućnosti da u Policijskoj upravi Kikinda završe poslove u vezi sa registracijom svojih vozila. Prekid u radu servisa, međutim, nije na nivou PU u Kikindi, već cele Srbije. Kako je saopštio MUP, do prekida rada servisa koji je namenjen za pružanje usluge registracije i produženja registracije vozila došlo je usled kvara na hardverskim komponentama informacionog sistema Ministarstva unutrašnjih poslova.

Stručne ekipe MUP-a rade na otklanjanju nastalog problema, čije se rešavanje očekuje u najskorije vreme, obavestili su javnost.

„Građani koji iz navedenih razloga nisu uspeli da izvrše produženje registracije svojih vozila, neće biti sankcionisani od strane saobraćajne policije“- stoji u zvaničnom saopštenju MUP-a.

Kako je u gostovanju na RTS jutros objasnio Zlatko Belencan, pomoćnik načelnika Uprave saobraćajne policije, policijski službenici na terenu su dobili instrukcije o postupanju u slučaju da zateknu vozilo kome je istekla registraciona nalepnica.

Ističe da se protiv njih neće pokretati prekršajni postupci, niti će se izdavati prekršajni nalozi, niti će se vozila kojima je istekla važnost registarskih nalepnica isključivati iz saobraćaja.

-Dokle god se ne uspostavi sistem, vozači kojima je istekla važnost registarske nalepnice neće biti sankcionisani. Zbog novonastale situacije, Uprava za upravne poslove MUP-a, organizovaće dodatno vreme da građani koji žele da registruju vozilo to učine, rekao je Belencan.

Zbog kvara na serveru, treći dan građani nisu u mogućnosti da registruju vozila. Ostali servisi Ministarstva unutrašnjih poslova rade nesmetano.

Pojačana kontrola saobraćaja

Saobraćajna policija će, od 5. do 11. decembra sprovesti pojačanu kontrolu saobraćaja koja će biti usmerena na kontrolu vožnje u alkoholisanom stanju i pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, kao i na prekoračenja brzine.

316875122_846906063223525_2532863249202926110_n

Požarevljanin Milan Mitić (34) imao je 22 godine kada je teško stradao u saobraćajnoj nesreći. Vožnja motora u alkoholisanom stanju zamalo ga je koštala života. Bio je 40 dana u komi sa frakturom lobanje, ali život mu je pružio drugu šansu. Danas je koristi da bi prenosio važnu poruku.

-Bilo je to 2010. godine. Drug i ja smo, vidno pijani izašli iz kafića i seli na motore i brzinom od 170 km na sat uleteli u krivinu. Moj motor isprva nije hteo da upali, kao da mi je sam Bog davao znak, ali ja sam bio tvrdoglav i đavolje uporan da krenem. Mimoišli smo se sa sanitetom, a oni su unutra prokomentarisali: ove ćemo noćas da sakupljamo. Svega nekoliko minuta kasnije, tako je i bilo. U krivini sam poleteo, udario u ivičnjak i glavom polomio tri drvena stuba koja su držala trem od prodavnice.

Nisam nosio kacigu, a drug jeste. On je polomio ruku i operisao diskus herniju, dok sam ja bio životno ugrožen. Imao sam frakturu lobanje. Tokom perioda u komi dobio sam tri bakterije, pluća su mi se napunila vodom, dobio sam sepsu – svoje dramatično iskustvo Milan je podelio večeras na tribini posvećenoj vozačima motocikla i mopeda i njihovom bezbednom učešću u saobraćaju.

-Bio sam mlad, lud, tvrdoglav, nisam hteo da slušam šta su mi roditelji govorili, zbog čega se danas kajem. Šanse da preživim bile su jedan prema 10 miliona. Danas je moj cilj da obilazim gradove i prenosim lično iskustvo u nadi da drugi neće raditi to što sam radio ja- istakao je Milan. Danas radi u Gradskoj upravi Požarevca i aktivno učestvuje na ovakvim tribinama.

U Kikindi je u proteklih pet godina poginulo pet motociklista. U polovini slučajeva motociklisti stradaju sami, bez učešća drugog vozila, a razlozi su brzina, nepažnja, alkohol- predočio je rukovodilac Instituta za bezbednost saobraćaja Slaven Manović.

-Gradska uprava u Kikindi je propoznala važnost ovog problema i posvetila mu pažnju. Prema podacima Agencije za bezbednost saobraćaja od 161 lokalne samouprave, Grad Kikinda se nalazi na 118 mestu. U odnosu na broj stanovnika, ima veliki broj poginulih i povređenih u saobraćajnim nezgodama. Za poslednjih pet godina poginulo je 25 osoba, od kojih su pet motociklisti. U odnosu na druge gradove, visok je procenat upotrebe kaciga u Kikindi, to mogu da pohvalim – rekao je Manović.

Tribinu u Centru za stručno usavršavanje organizovao je gradski Savet za bezbednost saobraćaja. Prisutni su sa punom pažnjom ispratili poučno predavanje koje nikog nije ostavilo ravnodušnim. A svako bi trebalo da ga odsluša jer učešćem u saobraćaju snosimo odgovornost za sopstveni, ali i za tuđe živote.

Dučić: Donacije predškolcima, prvacima i saobraćajnoj policiji

Tribini je prisustvovao i član Gradskog veća Miroslav Dučić koji je ukazao na brojne aktivnosti gradskog Saveta za bezbednost saobraćaja. Usmerene su ka različitim ciljnim grupama, a sve zarad povećanja bezbednosti svih učesnika u saobraćaju.

-Predškolcima ćemo podeliti buster sedišta, a poklon pakete dobiće i prvaci: knjigu Pažljivko, fluorescentni prsluk i blinker svetla za bicikle. Grad je pripremio i donaciju u opremi za saobraćajnu policiju. Uručićemo im čitač tahografa, neseser za uviđaje i dodatnu opremu koju su tražili- istakao je Dučić.

miloš latinović foto

Književni portret Miloša Latinovića predstavljen je publici večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. U programu su učestvovali Mladen Vesković, književni kritičar i Miloš Latinović.

Miloš Latinović, Kikinđanin, nagrađivani je autor priča, romana, eseja, dramskih tekstova. Susret s publikom na književnoj večeri događa se u godini kada obeležava 30 godina od kada je izašla njegova prva knjiga. Narednih dana izaći će nova zbirka priča o putovanjima, „Oranž cepelin“.

– U mom stvaralaštvu romaneskni krug je, sticajem okolnosti, postao dominantan. Raduje me što ćemo večeras pričati o mom dramskom opusu koji sam, u jednom periodu zanemario. Sada ponovo dosta pišem dramske tekstove i to me izuzetno veseli jer je u pitanju potpuno drukčiji pristup, i kroz materijal i kroz samu izvedbu, u odnosu na roman. Kada paralelno pišete roman i dramski tekst, to je kao da radite na dva koloseka, ali ipak osećate zadovoljstvo jer su ti vozovi koji prolaze zanimljivi i lepi – rekao je Latinović.

Iako se, kao pisac, Latinović ostvaruje već tri decenije, u međuvremenu je radio je kao novinar, bio je i na čelu kikindske biblioteke i pozorišta. Već godinama je direktor Bitef teatra u Beogradu. O statusu rodnog grada podelio je zapažanja iz te, drukčije vizure.

– Žao mi je što Kikinda nema veću vidljivost u medijima, uopšte u javnoj sferi, jer to apsolutno zaslužuje. Grad ima fantastičan turistički potencijal kao mesto u koje treba doći i ostati u njemu jer ima šta da se vidi. Na tome mislim da treba više raditi. Jedan od većih problema je to što su do Kikinde, od Beograda, potrebna dva i po sata vožnje i sada kao i 1981. godine kada sam počeo da studiram, i mislim da to odbija ljude da dođu. Mi imamo dobar potencijal: turizam, sport, dobru hranu. Ovo je miran grad, to se u svetu danas klasifikuje kao grad koji se preporučuje. Žao mi je što Kikindu ne posećuje više ljudi.

Latinović je autor dvadesetak knjiga. Njegove drame „Panonski karusel“ i „Crnjanski ili Pajador“ postavljene su na scenu Narodnog pozorišta u  Kikindi. Društvo književnika Vojvodine izabralo je njegov roman „Dželat u raju” za knjigu godine. Za poetsko-proznu zbirku „Zvezde i ostrva”, dobio je Nagradu Stevan Pešić, a za roman „Sto dana kiše”,  Vitalovu nagradu. Nagrade Laza Kostić Novosadskog sajma i Kočićevo pero dodeljene su mu za roman „Etape noći”.

soja

Iz budžeta grada u ovoj godini je za programe podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju izdvojeno 15 miliona dinara. Za 18 mera stiglo je 605 zahteva poljoprivrednih gazdinstava, od kojih su odbijena samo 22 – zbog nepotpune dokumentacije ili jer su sredstva za određenu meru već bila utrošena, kaže rukovodilac Odseka za poljoprivredu Gradske uprave, Dalibor Oličkov.

– Najinteresantnije su bile mere nabavke opreme za sistem „kap po kap“ i za bušenje bunara, zatim mere podrške mladima u ruralnim područjima, subvencionisanje troškova osiguranja useva i nabavke opreme za pčelarstvo. Za te četiri mere bilo je izdvojeno oko 8,5 miliona dinara, što je više od polovine budžeta za ove programe. Potrudićemo se da, i narednih godina, finansiramo mere koje su najviše tražene – objašnjava Oličkov

Najviše zahteva, ukupno 194, podneto je iz gazdinstava koja se bave ratarstvom i to za meru osiguranja useva.

– Mnogo zahteva imali smo i za novu meru u okviru stočarstva, koja je ove godine prvi put uvedena i odnosi se na subvencionisanje troškova matičenja – kaže Oličkov. – U te svrhe utrošeno je milion dinara.

S obzirom na to da je budžet ostvaren u potpunosti, u Odseku za poljoprivredu su sigurni da će za sledeću godinu moći da traže i više novca, kao i da će zadržati mere za koje je bila najveća zainteresovanost. Kažu da su u stalnom kontaktu sa poljoprivrednicima kako bi sagledali njihove potrebe za unapređenje proizvodnje i kako bi što bolje raspodelili budžetska sredstva.

U ovoj oblasti, Grad Kikinda će uskoro ostvariti još jednu značajnu saradnju. Na inicijativu zaposlenih na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ova ustanova i lokalna samouprava uskoro će potpisati sporazum o saradnji kojim će biti omogućena razmena informacija, znanja i iskustava, kaže Oličkov.

Studentima će biti omogućena praktična nastava na gazdinstvima i na oglednim poljima Poljoprivredne stručne službe. Takođe, postojanje sporazuma omogućiće Fakultetu i Gradu da, sa projektima u oblasti poljoprivrede, zajedno apliciraju za pristup IPA fondovima.

migranti kanjiza

Radna grupa, koja je formirana po nalogu ministra unutrašnjih poslova, nastavljajući dalji rad na suzbijanju ilegalnih migracija, u današnjoj akciji, u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Kikindi i Odredom Žandarmerije u Novom Sadu, pronašla je 201 iregularnog migranta na području opštine Kanjiža.

Migranti su prevezeni u Prihvatni centar u Adaševcima. Policija je saopštila da će, i u narednom periodu, sprovoditi redovne kontrole kretanja i boravka migranata kako bi se očuvala bezbednost i sigurnost svih građana, kao i samih migranata.

ahondroplazija

Predstavnici Udruženja „Deca sa ahondroplazijom Srbije” u Ministarstvu spoljnih poslova sastali su se sa Tamarom Vučić, prvom damom Srbije i prof. dr Sanjom Radojević Škondrić, direktorkom Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje. Tema sastanka bila je terapija za ovu retku bolest i značaj njene što ranije primene u našoj zemlji.  Kako ističe sugrađanin Davor Terzin, predstavili su rad udruženja i predali deo dokumentacije o terapiji i kliničnim ispitivanjima.

-Poznat nam je humanitarni rad gospođe Tamare Vučić  koja je svojim zalaganjem značajno doprinela da se na listu lekova o trošku fonda uvedu terapije protiv, takođe retkih bolesti, spinalne mišićne atrofije i cistične fibroze. Na sastanku smo predstavili sa čime se naša deca i mi kao roditelji susrećemo, jer ahondroplaziju svi povezuju sa niskim rastom, ali nije samo to, već dugi niz komplikacija koje ova bolest nosi sa sobom. Terapija te komplikacije minimizira ili potpuno suzbija- ukazuje Davor Terzin, otac troipogodišnje Staše kojoj je dijagnostikovana ova retka bolest.

Jelena Hađasija, Danijela Stojanović i Davor Terzin, svo troje roditelji dece sa ahondoplazijom istakli su na sastanku da je prioritet u radu udruženja uvođenje terapije o trošku RFZO, ali i širenje svesti i edukacija o ovoj bolesti kao i pomoć roditeljima i odraslima koji se sa njom suočavaju. Terapija godišnje za dete košta više od 270.000 evra, a lek se uspešno koristi u Italiji, Austriji, Nemačkoj, Sloveniji, Rusiji.

– Naša deca idu u vrtić i škole, pa je potrebno i da javnost upoznamo sa ovom bolešću. Da bi se terapija uvela i u našoj zemlji, postoje određene procedure i mi preduzimamo dalje korake. Dug je put, ali smo istrajni. Sastanak je bio veoma uspešan, Tamara Vučić i Sanja Škondrić iskazale su razumevanje i podršku za našu borbu i uputile nas na dalje korake. U ovom momentu indikovano je desetak dece za terapiju- navodi Davor. Nadu i optimizam ulila mu je i najava  će se prilikom razmatranja budžeta za 2023. godinu uzeti u obzir i terapija za ahondoplaziju.

-Zahvaljujemo se svima koji nam pružaju maksimalnu podršku na ovom našem putu i podržavaju kampanju #hoćudarastem- ističe.

Sajt sa brojnim korisnim informacijama o ovoj bolesti, priručnik kao i stručni skup, takođe su u planu Udruženja „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ za naredni period.

 

 

 

 

Promena na Vašarištu. Jovica Lakić novi trener ŽAK-a

Član vojvođanskog fudbalskog „Istoka” kikindski ŽAK, boriće se na proleće za opstanak s novim trenerom. Jovica Lakić nasleđuje Novobečejca Strahinju Vaskovića, a lakši posao bio bi pred Lakićem da je ostao u velikoselskoj Kozari.

– Jeste, Kozara bolje stoji na tabeli, realno je da će s mnogo manje muke ostati u ligi, a ŽAK čeka neizvesnije proleće. Bilo mi je lepo u Banatskom Velikom Selu, tamo su mi i porodični koreni, a, pored brojnih nedaća jesenas, smatram da sam s Velikoselcima ostvario solidne rezultate. Međutim zbog posla u Kikindi, neuporodivo lakše biće mi da radim u gradskom klubu – kaže Lakić.

Osim toga, u ŽAK-u najavljuju i novu kadrovsku politiku u pogledu igrača.

– Da, dogovorili smo se da pokušamo da afirmišemo što je više mladih igrača. Biće to za mene veliki izazov, a sećam se kada sam kao klinac, devedesetih godina prošloga veka, krčio put ka našoj velikoj sceni i iz OFK Kikinde stigao u Obilić pa potom igrao i u elitama Rusije i Meksika. Istovremeno, siguran sam i da će ŽAK opstati pa nisam imao dilemu kada sam prihvatao poziv „žutih mrava” – jasan je Lakić.