Classic Layout

Muška ARKUS liga. Izostalo iznenađenje u kragujevačkom „Jezeru”

Rukometaši Kikinde poraženi su od Radničkog i treći put ove sezone, nakon jesenjeg neuspeha u ligi potom i u Kupu Srbije, tada oba puta u kikindskom „Jezeru”, sada i u Kragujevcu. Večeras u kragujevačkoj dvorani „Jezero” izostalo je iznenađenje, iako su Kikinđani bili blizu podviga. Na kraju: Radnički – Kikinda 27:26. Vodila je Kikinda u prvom delu na trenutke i uverljivo, a na odmoru imala prednost od dva gola – 16:14. Poslednji put ekipa iz našega grada bila je u plusu na samom kraju 48. minuta – 23:22. Radnički je potom prvi put na meču izjednačio, a u prvo vođstvo stigao je 10 i po minuta pre kraja susreta.

Uspevala je Kikinda da poravna rezultat još u dva navrata, ali 40 sekundi pre kraja domaći igrač Mutavdžić presudio je pogotkom s krila za konačan ishod u korist svoga tima koji je, ušuškan u sredini tabele, ovaj meč odigrao bez rezultatskog opterećenja.

Za osam dana, 26. marta od 18 sati, Kikinda, koja je sada pala za jedno mesto, 12. je na tabeli odnosno treća odozdo i istovremeno druga ispod crte spasa, dočekaće Jugovića iz Kaća, jednog od rivala za opstanak.

MRK Kikinda: Balaban, Kukić 1, Stojanović 1, Bosančić, Lisica, Trninić, Đukić, Miškov (2 sedmerca), Šijan 10, Vrgović 2, Panić, Rakić 6, Komarek 4, Ilijin 2, Gaćinović (11 odbrana).

FOTO: ARKUS liga

Vojvođanski „Istok”. Petica Slobode protiv Kozare, poraz OFK Kikinde, remi Ruskoselaca

U velikom derbiju Sloboda je u Novim Kozarcima savladala 5:1 Kozaru i približila se lideru OFK Kikindi na bod zaostatka pošto su Kikinđani poraženi 1:0 u Vlajkovcu od Jedinstva. Još je ruskoselska Crvena zvezda remizirala bez golova u Kovinu s Radničkim.

Velikoselci su prvi zapretili na „Iliji Panteliću”, čak dve izgledne prilike nisu u uvodu realizovali, najpre Jovandić pa Misić, a na suprotnoj strani mlađani Nemanja Kovačević vođa navale Slobode, inače Velikoselac, u 23. minutu ušao je u kazneni prostor, imao je i Bjelanovića na leđima, ali je izdržao duel i potom savladao golmana gostiju.

Pet minuta kasnije Nemanja Vrbački oslobodio se dvojice čuvara i iskosa duplirao prednost Slobode, a ubrzo je na drugoj strani, nakon kornera Teodor Bjelanović glavom smanjio.

Dva minuta pre odmora, posle kornera Popovića i pošto je lopta s prve „preglavana” na drugu stativu, Dejan Ćosić izbliza je bio priseban i povisio na 3:1. Početkom nastavka, u 53. minutu, Kovačević je odličnu partiju krunisao svojim drugim golom i praktično tada je već osigurana pobeda Novokozarčana. Mladi Velikoselac u belo-plavom dresu Slobode visoko je skočio i zabio glavom. Tačku je stavio Vrbački, takođe dvostruki strelac, u 73. minutu nakon brze akcije Lisice, još jednog Velikoselca u majici Slobode – trećeg uz mlađanog Labusa, i njegove povratne lopte pred vrata gostiju.

– Najvažnije je što je derbi protekao u fer igri. Sve je bilo čisto i to mi je posebno drago. Kozara je bolje ušla u meč, mogla je i povesti, ali smo mi nakon toga odigrali dobro i zasluženo slavili rezultatom koji je iznenađujući – rekao je nakon meča Slobodan Mitrović, trener Slobode.

Vladimir Kitanović kormilar Kozare bio je, dakako, razočaran:

– Ovaj težak poraz plod je nezalaganja, ali i naših početničkih grešaka, jer jasno je da po kvalitetu ne zaslužujemo ovakav rezultat. Ostalo ću sigurno reći mojim igračima u svlačionici.  

Sloboda: Ćirić, Hovanec, Bogojević, Ćulibrk, Galić (Blagojević), Popović, Vrbački (Radulaški), Stanaćev, Labus (Vokić), D. Ćosić (B. Ćosić), Kovačević (Lisica). 

Kozara: Mi. Francuski (M. Đaković), Terzin, Bjelanović, B. Bunić, Jovandić, Misić, Petrović, Momčilov (V. Tomić), Ma. Francuski (Rofa), Čudanov, Runjevac (Latinović). 

OFK Kikinda je na jugu Banata napadala, ali bez učinka. Sve je izgledalo jalovo pa bi i bod bio po meri Kikinđana budući da je Jedinstvo iz Banatskog Karađorđeva poraženo na svom terenu od Perležana te je ovako ostalo na zaostatku od četiri boda. No, lider je u Vlajkovcu ispustio i remi, primivši gol sedam minuta pre kraja.

Lep izlet na jug Banata imali su pak Ruskoselci, ali nešto zapadnije – u Kovinu. Odigrali su bez pogodaka s Radničkim, a u tvrdoj utakmici bili su čak bliži pobedi, za tri zrelije prilike.

Sutra od 15 sati, ŽAK će na Vašarištu, bez publike, dočekati Jedinstvo iz Kačareva.

ritam evrope (2)

Ena Gogić, Ena Šošić, Milana Rajkov i Iva Plemić predstavljaće Kikindu na ovogodišnjem muzičkom takmičenju „Srbija u ritmu Evrope“, odlučio je žiri posle audicije koja je organizovana danas u Kulturnom centru. Odabrane učesnice prethodno će imati priliku da svoj nastup usavrše tokom višemesečnih priprema.

-Prošlogodišnje takmičenje je bilo prelepo iskustvo i divno druženje, zato sam se prijavila i ove godine jer je ovo neponovljiv osećaj. Svima bih preporučila da se prijave- poručila je Ena Gogić, čije je pevačko umeće već ovenčano brojnim nagradama.

Prošle godine, Enin nastup na ovom muzičkom takmičenju, stručni žiri ocenio je maksimalnim brojem poena, dok je sabiranjem svih glasova, zauzela šesto mesto.

Na ovogodišnjem takmičenju učestvovaće 25 gradova i opština iz Srbije. Televizijsko takmičenje i ove godine biće emitovano na Prvoj televiziji, a domaćin je Zrenjanin, najavio je direktor programa „Srbija u ritmu Evrope“ Igor Karadarević.

-Svake godine ponudimo neku novinu. Imaćemo prvo internacionalno finale, nekoliko zemalja koje će se takmičiti u festivalskom delu. Novitet je da će produkcijska ekipa grupe „Hurikejn“  voditi računa o deci. Nemanja Antonić će sa svojom ekipom biti angažovan i dati maksimum. Oni su bili najbolji izbor, ljudi koji su napravili hitove „Loko, loko“, „Hasta la vista“ i bili na Evroviziji. Predstavnica Kikinde je prošle godine bila savršena, malo je falilo do pobede – izjavio je Karadarević i dodao da će i Severna Makedonija, kao četvrta zemlja u regionu, dobiti ovaj festival.

-Grad je, kao i Kulturni centar podržao učešće mladih Kikinđana na ovom muzičkom takmičenju i ove godine. Želimo da se uspešna saradnja nastavi, jer ovo je promocija mladih, njihovog talenta i umeća kao i grada. Želimo da danas pobedi učesnik koji se najbolje pokaže i, zašto da ne, donese pobedu Kikindi- rekao je uoči početka audicije Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

Ovo muzičko takmičenje okuplja decu i omladinu uzrasta od 14 do 21 godine koja pored svog grada ili opštine predstavljaju i pevaju na jeziku jedne od zemalja Evrope, Izraela ili Australije.

Grad pobednik kao nagradu dobija sledeće godine televizijski prenos iz svog grada kao i promociju na nacionalnoj televiziji, a pobednici nagradno putovanje u zemlju koju su predstavljali.

 

 

 

P1140028 (Large)

Predstava „Nastojnik“ Narodnog pozorišta odigrana je u petak 150. put. Pozorišni znalci kažu da ovaj broj, da bi se uporedio sa prestoničkom statistikom, treba pomnožiti sa deset.

Dragan Ostojić, koji je i reditelj predstave, Branislav Knežević i Slavoljub Matić i večeras su veoma inspirisano, za svoju publiku, kako obično kažu, „nastajavali“, i ponovo su bili drukčiji i novi. Čini se da je na prepunoj maloj sceni bilo mnogo gledalaca koji već dobar deo teksta znaju napamet. I u tome se, sasvim sigurno, ogleda dugovečnost ovog komada.

– Večerašnje izvođenje je pokazalo da još uvek imamo svežinu igre i motivaciju da „Nastojnik“ doživi i sledeći jubilej – rekao je Ostojić za „Kikindski portal“.

Ni ovoga puta trojica glumaca nisu izneverili tradiciju da za „okrugla“ izvođenja pripreme iznenađenje. Kao gosti, u predstavi su se pojavili: Branislav Unginović, glumac iz Sente, Kamenko Bertić, glumac i direktor kulskog pozorišta, i glumac Stefan Ostojić. Oni su odigrali likove koji se, inače, samo pominju u tekstu: doktora u „bolnici izvan grada“, irskog šifonjera i Grka što je Škot.

I naravno, ponovo je, jer je jubilej, predstava na kratko zaustavljena da bi glumci počastili publiku – pivom ili sokom, u znak zahvalnosti za vernost i podršku dugu tri i po decenije.

Te 1988. godine, 21. marta, u tada Narodnom amaterskom pozorištu, isti glumci prvi put su publici odigrali nešto drukčije – komad engleskog pisca Harolda Pintera, pomalo komoran, teatarski avangardan i drukčiji.

Pre nego što su osvojili publiku, poverenje im je ukazao tadašnji upravnik, Branislav Šibul, koji je prisustvovao jubilarnom izvođenju.

– To je bila njihova ideja i bilo je normalno da se podrži. Oni su već bili glumci ovog ansambla. Od početka, mislim da je to osnovno, suština je u  vrednosti njihove igre, uživali su u tome. Ovo sada je već malo „nakićeno“ jer su dodavali tekst i razvijali ga na svoj način. Publika je to dobro prihvatala upravo zbog njihove igre. I na festivalima su dobro prolazili. U Kragujevcu, na internacionalnom „Joakim festu“, na kojem su dobili nagradu za najbolju mušku ulogu, u žiriju je bio i jedan reditelj Englez, i on je takvu igru nagradio. U vreme kada je nastao „Nastojnik“, ovde su se radile predstave koje su bile značajne na jugoslovenskom nivou i koje su pobeđivale na saveznim festivalima. Bilo je to zlatno doba ovog pozorišta – rekao je Šibul.

Glumci tvrde da je njihova predstava jedina u državi, a verovatno i na širem prostoru, koja je doživela ovoliko godina igranja bez izmena u ansamblu. Na kraju ovog izvođenja seli su među publiku i fotografisali se za uspomenu. Do novog igranja i obostrane radosti susreta na sceni kikindskog pozorišta.

james-baltz-zuhouVw4ZkQ-unsplash

Popis poljoprivrede Srbije obaviće se od 1. oktobra do 15. decembra ove godine. Preliminarni rezultati biće objavljeni najkasnije do 31. januara 2024. godine, a konačni, sukcesivno do kraja 2025. godine, najavljeno je iz Republičkog zavoda za statistiku.

U popisu će učestvovati ukupno 4.000 ljudi, od čega 3.000 popisivača, a biće obuhvaćeno oko 680.000 domaćinstava, pravnih lica i preduzetnika koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.

Popisom se obezbeđuje sveobuhvatni, međunarodno uporedivi pregled strukturnih karakteristika nacionalne poljoprivrede, kao i osnov za kreiranje održive agrarne politike, rekao je direktor RZS Miladin Kovačević.

Popisom će biti obuhvaćena poljoprivredna gazdinstva, porodična poljoprivredna gazdinstva, kao i nosioci poljoprivrednih gazdinstava koji su upisani u registar poljoprivrednih gazdinstava.

Prema podacima Registra poljoprivrednih gazdinstava, koji vodi Uprava za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede, trenutno je registrovano 466.000 gazdinstava, od čega su 462.000 porodična gazdinstva.

Najveći broj nosilaca poljoprivrednih gazdinstava su stariji od 70 godina, dok ukupno prijavljena obradiva površina iznosi oko 2,6 miliona hektara.

Od svih poljoprivrednih gazdinstava biće prikupljeni podaci o zemljištu, vrstama stoke, radnoj snazi, organskoj proizvodnji, dok će se na uzorku prikupiti karakteristike o sadnji voćnih vrsta, navodnjavanju, upotrebi đubriva, načinu držanja stoke, mehanizaciji, opremi i objektima i obradi i održavanju zemljišta.

Gazdinstvima u vlasništvu pravnih lica od 1. juna biće ponuđeno da se sami popišu, unosom podataka u upitnik, dok će deo podataka biti preuzet iz evidencije Ministarstva poljoprivrede koji se odnose na organsku proizvodnju i primenjene mere ruralnog razvoja.

 

 

Dejan Ivanović. Golgeter, muzičar, pedagog, knez

Minuli gradski derbi između OFK Kikinde i ŽAK-a odlučio je Dejan Ivanović (28) i to u sudijskoj nadoknadi, no već sezonama unatrag prepoznatljiv je na terenima severnog Banata u vrhu napada kao golgeter pa je sigurno da će još mnogo puta na ovaj način biti u centru pažnje ljubitelja fudbala. Međutim, oni koji ga bolje poznaju, van travnatih igrališta, znaju i da je Dejan vrsni harmonikaš, a upućenima u društveni život poznat je i kao predsednik Saveta MZ Mokrin, popularno rečeno knez.

Kada dobro odigra, on ili njegova ekipa, a neki su važni bodovi osvojeni, prvo pitanje drugara iz ekipe, još i pre povratka u svlačionucu na tuširanje, glasi: Jel harmonika u gepeku? A čim usledi širok dečački osmeh Ivanovića jasno je, u prostorijama kluba na stadionu uskoro će se zaoriti neki stari popularni hit primeren slavljeničkoj atmosferi.

– Tako je od kako sam u seniorskom fudbalu, nekako me drugovi u svim ekipama doživljavaju i održavaju i u toj ulozi, a nisam malo sredina promenio, od naših na severu Banata: mokrinskog Delije, bašaidske Vojvodine, ŽAK-a, Kozare, do OFK Kikinde. U međuvremenu bilo me je i na jugu Banata, u Vršcu i pančevačkom Dinamu – kaže Ivanović.

Postigao je dosad više od 100 golova u zvaničnim utakmicama, a muzika ga, veli, silno inspiriše za sve što radi u životu.

– Pored harmonike, s kojom javno drugujem od prvog razreda srednje škole, od nedavno sam postao i pevač. Užitak mi je zagarantovan, a nije zanemariv ni prihod. Ljudi prepoznaju kao nešto kvalitetno ono što radim sa svojim bendom pa nas ima po celoj Vojvodini, od Subotice do Beograda, a u poslednje vreme „preplivali” smo i Savu i Dunav i stigli do Kragujevca i Gruže.

Sve je dakle uživanje i fudbal i muzika, tu retko ko inače može išta zameriti pogotovo pozitivcu kao što je Dejan Ivanović, ali šta je s politikom? Tu je teren mnogo klizaviji čak i od onog travnatog, natopljenog kišom.

– Pa dobro, ovo čime se ja bavim i nije baš klasična politika, iako je činjenica da sam biran na izborima, avgusta 2021. godine. Predsednik sam Saveta MZ Mokrin, a kao mlad i ambiciozan rešen sam da od naše varošice načinimo još bolje mesto za život. Za ovaj pomenuti protekli period, dve velike investicije sproveli smo u delo. Sanirana je deponija i izvršeno je izmuljavanje kanala duž celog Mokrina. Sledeće što planiramo jeste izgradnja sportskog centra na otvorenom, pored stadiona Delije.

Od novembra 2020. Dejan je zaposlen u Predškolskoj ustanovi u Kikindi kao pedagog za fizičko vaspitanje.

– Master profesor sam fizičkog vaspitanja i sa decom svakodnevno sprovodim aktivnosti i uživam u tome, a najlepše mi je kada me mališani s osmehom dočekaju. A kada stignem kući, tu me čekaju moji Đorđe od dve i Katarina od godinu dana i žao mi je što nisam više s njima, no moram napomenuti i da supruga Jelena za moje obaveze ima izuzetno razumevanje i na tome sam joj neizmerno zahvalan – zaključuje Dejan Ivanović.

BRAT ĐORĐE VELIKI PROFESIONALAC

Fudbalski poznatiji od braće Ivanović, Đorđe, mlađi je godinu dana od Dejana.

– Fudbal nam je porodično u krvi, a brat je veliki profesionalac. Trenutno je u beogradskom Čukaričkom, praktično našem trećem klubu,  iza večitih rivala. Ima već pet velikih trofeja u karijeri i rođen je da bude šampion. Još kao deca takmičili smo se, ali je on pokazivao mnogo veću želju i posvećenost fudbalu i to je ono što je načinilo razliku između nas dvojice u njegovu korist, iako sam ja u detinjstvu pokazivao jednak potencijal, a mnogi kažu čak i veći od njegovog. Znači, presudila je njegova velika radna etika i mentalna snaga u prelomnim momentima i to ga je lansiralo u vrh našeg fudbala, ali i u vrh ovog našeg sporta u Sloveniji i Belorusiji, a može se pohvaliti i nastupom za reprezentaciju Srbije.

 

 

Igralište 8

Na zahtev građana, Gradska uprava postavila je dečije igralište na uglu ulica Partizanske i Stevana Sinđelića. Otvaranju je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač, kao i žitelji i deca ovog dela grada.

 

Peticiju je pokrenuo i potpise prikupio Dušan Santrač iz Radničke ulice, otac troje dece.

– Ovaj deo grada ima najviše dece i došli smo na ideju da napišemo peticiju kako bismo dobili igralište u blizini. Ceo kraj je potpisao peticiju. Veoma smo zahvalni lokalnoj samoupravi što nam je izašla u susret. Deca iz ovog dela grada sada imaju svoje igralište – kaže Santrač.

Gradonačelnik Lukač kaže da je zadovoljan i ponosan što može da izađe u susret potrebama građanima.

– U Kikindi ima sve više dece i roditelji žele bolje uslove za njih. Mi odgovaramo na njihove zahteve i želje i uspevamo da obradujemo mališane. Planiramo da dodamo još sprava i uredimo zemljanu površinu. Trudimo se da, i na ovaj način, motivišemo mlade da ostanu u svom mestu i da se vraćaju u njega, da se rađa što više dece – rekao je Lukač.

On je dodao da su za ovu godinu planirani izgradnja još nekoliko igrališta,  rekonstrukcija dvorišta Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije, kao i terena u Mikronaselju. Cilj je da se u svakom selu obezbede sadržaje za najmlađe, istakao je Lukač.

Dečije igralište ima nove sprave, meku podlogu i klupe za roditelje i bake i deke koji će dolaziti sa mališanima.

Pace Berar ima tri unuke. U Kikindi živi više od 30 godina.

– Sigurna sam da se ovde nikada nije ovoliko gradilo. Igralište je rađeno po evropskim standardima. Veoma smo zahvalni.

U izgradnju igrališta i nabavku i postavljanje opreme Grad Kikinda je uložio  tri miliona dinara.

Gradonačelnika dočekao mali Vuk Zarić

Dolazak Nikole Lukača nije mogao da dočeka mali Vuk Zarić. Njemu i njegovoj porodici su, krajem prošle godine, Grad i Fondacija “Humana srca” rekonstruisali i kompletno opremili kuću u Partizanskoj ulici. Vuk je danas sa roditeljima došao na novo igralište u komšiluku i da pozdravi gradonačelnika.

Sadnja MN 1

Treća akcija pod nazivom „Zasadi drvo“, koju organizuju Gradska uprava i „DM“ drogerija uz podršku rasadnika „Dorijat“, održana je danas kod škole i vrtića u Mikronaselju.

– Ozbiljno radimo na pošumljavanju naše sredine i ponosan sam na ovu akciju – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač. – Ove sezone Gradska uprava zasadiće oko 18 hiljada stabala. Trudimo se da i decu motivišemo i uključimo u ove aktivnosti, da ih edukujemo da sadnjom oplemenjuju svoj životni prostor.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada kontinuirano sprovodi pošumljavanje Kikinde i okolnih mesta, podsetila je sekretarka, Miroslava Narančić.

– Najveći broj sugrađana je tražio da se pošumi baš ovaj deo Kikinde. Prvi put ovde sadimo kuglasti bagrem, forzicije, smrču, bor, crvenolisnu šljivu, lipu i šarenolisni javor, ukupno 60 stabala.

U oplemenjivanju prostora kod škole i vrtića pomagali su i učenici Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“.

Učiteljica Mirjana Gurzulov dovela je svoje odeljenje, 3-2.

– Dali smo novi život prirodi. Na ovaj način učimo da je volimo i čuvamo, budimo ekološku svest kod dece – rekla je učiteljica Mirjana.

Mina Sablić kaže da je naučila da je priroda mnogo važna i da moramo da čuvamo drveće.

– Drveće ne sme da se kida i mora da se zaliva – rekla nam je Zoja Rodić.

Aleksej Lazić je objasnio zašto je drveće korisno.

– Zbog drveća imamo kiseonik i zato je ono veoma važno. Bez njega ne bismo mogli da dišemo – zaključio je Aleksej.

Deca su obećala da će svakog dana obilaziti svoje drveće i sigurna su, kažu, da će zapamtiti svako stablo koje su zasadili.

prijem pu

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki” na Međunarodnom sajmu obrazovanja „Putokazi” u Novom Sadu osvojila je četiri vredna priznanja. Tri zlatne medalje dobili su za: rad u jaslicama, realizaciju programa „Godine uzleta” i izvođenje dramskih predstava, a nagrađeni su i velikom poveljom za celokupan rad.

Kristina Drljić, v.d. direktorica PU „Dragoljub Udicki“, istakla je, na prijemu upriličenom u kabinetu gradonačelnika Nikole Lukača, da su svi zaposleni zajednički zaslužni za ovaj veliki uspeh.

-To je velika čast za našu ustanovu, grad i sve zaposlene. Za priznanja su zaslužne i koleginice koje su u penziji. Prvi put u istoriji, predškolska ustanova je  dobila toliko prestižnih nagrada. Prošle i pretprošle godine smo dobili srebrne medalje. Jedna smo od retkih ustanova koja priprema dramske predstave, za to je potreban veliki rad i trud, vaspitači ih spremaju posle radnog vremena. Kao vaspitač sam bila deo tog divnog tima. Nakon što smo Ministarstvu prosvete predstavili šta je to što radimo, dobili smo od njih preporuku za izvođenje predstava, što je potvrda da su naš rad i zalaganje prepoznati- navodi v.d. direktorica PU „Dragoljub Udicki“.

 

Povodom zlatne medalje za predškolski program „Godine uzleta“, Robert Vunjak, pedagog, ukazao je da svi zaposleni od jeseni 2020. godine prolaze stručne obuke i da je vrtić „Miki“ bio jezgro i spiritus movens svih promena.

-Sve zadatke smo sa uspehom realizovali. Dobro osmišljenom akcijom i zajedničkom strategijom planiranja uvođenja novih osnova programa, program je proširen na svih 18 objekata i sve 74 vaspitno-obrazovne grupe. Rezultati koje smo postigli vrlo brzo su bili prepoznati od resornog ministarstva, kao i pokrajinskog sekretarijata i školske uprave, kao i od strane ljudi koji vode ovaj grad i žive u njemu. Na terenu smo postali i uzor drugim predškolskim ustanovama uče od nas –ukazao je Vunjak.

Srdačne čestitke na uspehu predškolskoj ustanovi uputili su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

-Priznanja pokazuju kvalitetan rad, marljivost i upornost zaposlenih, da vredno rade i dostojno reprezentuju grad i uz podršku grada imaju kompletne rezultate kao i svakodnevno unapređenje kvaliteta rada. Uspeh nije slučajan,  to je tradicija predškolskog obrazovanja u Kikindi koja je prepoznata u regionu- istakao je Lukač.

Kikindska predškolska ustanova ima oko 300 zaposlenih, a pohađa je više od 1.500 mališana.

Za podršku prvih koraka u jaslicama

– Prva vrata koja se otvaraju za mališane su vrata predškolske ustanove. U jaslicama je izuzetno lepo, ali trenutak kada roditelji 1. septembra ostavljaju svoje najmlađe i najmilije, taj trenutak razdvajanja nije uopšte lak. Tu su suze radosnice, ali i suze straha i tuge. Naš važan zadatak je da brinemo o mališanima jer smo ih potrebni. Vaspitači tu igraju ključnu ulogu i najvažnija su podrška- rekla je Kristina Drljić.

dragana malešević 3

Prva promocija interaktivnih knjiga za decu edicije „Knjige sa kojima se raste“ autorke dr Dragane Malešević, profesorke Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, predstavljene su u sredu uveče u ovoj obrazovnoj ustanovi. Knjige donose izdavačku novinu jer nisu samo tekst i ilustracije, već medij koji ima zvučne i video zapise QR kodova. Naslovi ovih knjiga su „Biljke”, „Životinje naših krajeva”, „Oblici i brojevi”, „Otkrivamo čudesni svet”, „Šta sve može moje telo” i „Životinje dalekih krajeva“.

– QR kodovi omogućuju deci stvaranje jasnih predstava i sagledavanje pojava koje nisu u njihovom neposrednom okruženju. Neki QR kodovi imaju samo zvuk, neki samo video, a neki i zvuk i video zapis. Knjige se mogu koristiti uz pomoć odraslih dok deca ne znaju da čitaju, a i deca ih mogu koristiti individualno, kao slikovnicu. Knjiga može služiti i za učenje čitanja jer je tekst s tom namerom i štampan većim slovima i fontom za početno čitanje. Edicija vraća decu knjizi u novoj formi objedinjujući njihova interesovanja i digitalne medije- kaže dr Dragana Malešević.

Interesovanje dece za upotrebu mobilnih telefona autorka stavlja u funkciju učenja i razvoja deteta. Značajno je i to što se kod dece razvija sposobnost za učenje otkrivanjem i, naročito, divergentno mišljenje kao osnova kreativnosti i razmatranja različitih mogućnosti.

Knjige su nagrađene značajnim priznanjem. Na Međunarodnom sajmu knjiga u Novom Sadu, izdavač Udruženje za razvoj profesionalnih veština „Provens” dobio je specijalnu nagradu za doprinos dečijem izdavaštvu.

– Sadržaji svih šest knjiga edicije su povezani što omogućuje celovitost detetove spoznaje. Uvažavaju se detetova predznanja i dete je aktivni učesnik u sopstvenom učenju i razvoju. Tekst komunicira sa detetom i podstiče ga da je aktivno istražuje i otkriva, kao i da govori o svojim opažajima i izražava mišljenje. Uticaj na detetov razvoj je u svim aspektima njegove ličnosti. Video i zvučni zapisi QR kodova omogućuju razvoj digitalne kompetencije dece i u skladu su sa novim osnovama rada predškolskih ustanova- navodi autorka.

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača je, zahvaljujući podršci Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, odštampala ove knjige i besplatno ih podelila studentima da ih koriste kao udžbenike.