Classic Layout

gun-g3ef6dd2d2_1280

Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je apel svim vlasnicima oružja da svoje oružje drže savesno, zaključano u sefovima, kasama ili ormarima, tako da bude nedostupno neovlašćenim licima, a posebno deci.

Ministarstvo takođe apeluje na vlasnike oružja da provere da li oružje drže nenapunjeno, odnosno odvojeno od municije, kao i da ključeve ili šifre od kasa, sefova i ormara u kojima drže oružje učine nedostupnim drugim licima, posebno deci.

U narednom periodu pripadnici MUP-a preduzeće sve mere kako bi se neposrednom kontrolom na adresi prijavljenog prebivališta vlasnika oružja utvrdilo da li drži oružje u skladu sa važećim propisima o oružju – razdvojeno od municije i zaključano u adekvatnim ormarima, kasama i sefovima.

Vlasnicima oružja za koje se kontrolom utvrdi da ga čuvaju nesavesno, tako da može doći u posed neovlašćenih lica i ugrozi bezbednost ljudi, oružje će se oduzeti i podneće se zahtev za pokretanje prekršajnog postupka u skladu sa Zakonom o oružju i municiji, navodi se u saopštenju.

 

Goran petrović knjige

Goran Petrović nagrađivani srpski književnik i akademik, predstaviće u Kikindi, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“, dva svoja nova romana: „Papir“ (Roman delta: Tok 1) i „Ikonostas“ (Roman delta: Tok 2). Romani delti su alegorične pripovesti čija se radnja raspliće od srednjeg veka do današnjih dana.

Goran Petrović jedan je od najznačajnijih i najčitanijih srpskih pisaca mlađe generacije savremenih prozaista. Piše uglavnom kratku prozu i roman, svrstava se u pisce modernog senzibiliteta.

Njegovi romani i zbirke priča objavljeni su u više od sto trideset izdanja, od čega šezdeset izdanja u prevodu na 18 jezika. Petrovićeva dela adaptirana su za pozorište, televiziju i radio – „Opsada crkve Svetog Spasa”, „Skela”, „Matica“ i druga. „Sitničarnica Kod srećne ruke“ doživela je 25 izdanja, „Opsada crkve Svetog Marka“ – 12, a roman „Atlas opisan nebom“, devet izdanja.

Na književnoj večeri u Biblioteci, koja će se održati u utorak, 9. maja, od 19 sati, govoriće autor i prof. dr Aleksandar Jerkov.

zavesa

Zbog dana žalosti, na sceni kikindskog Narodnog pozorišta sutra uveče neće biti igrana predstava „Siroti mali hrčki” koja je na programu repertoara.

Takođe, u Domu kulture u Mokrinu otkazana je promocija nove knjige poezije Živke Torbice „Dve kapi vode”. O novom datumu, javnost će biti blagovremeno obaveštena.

Oproštaj od ARKUS lige u Leskovcu. „Grindeksovci” porazom u niži rang

Okončano je nadmetanje u ligaškom delu u muškoj ARKUS ligi, prva četiri kluba doigravaće još za prvaka, a ono što je već bilo poznato, reč je naravno o ispadanju Kikinde, večeras je i zvanično potvrđeno. Na oproštaju pred selidbu niži rang, „Grindeksovci” su u Leskovcu poraženi 42:28 od Dubočice.

Kikinda je tako završila na 11. mestu, prvom ispod crte ispadanja sa 14  bodova. Ostvarila je ekipa iz „Jezera” šest pobeda, dvaput je remizirala i 18 puta bivala poražena, a od naredne jeseni takmičiće se u jednoj od dve grupe našeg drugog rukometnog razreda.

FOTO: ARKUS liga

Biblioteka 3

Nemanja Savić, bibliotekar, pisac i novinar, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u ponedeljak 8. maja  predstaviće svoju radio-dramu za decu pod nazivom „Savana-štuc”.

U programu će pored autora, učestvovati i učenici prvog i trećeg razreda Osnovne škole „Jovan Popović“. Slikovnica je namenjena predškolskom i nižem školskom uzrastu. Radnja ove kratke drame smeštena je u savani, ali je poruka univerzalna. Pisac publiku kroz sve događaje vodi duhovitim dijalozima kroz stihove.

 

Književni matine koji počinje u 10 časova obuhvatiće kviz i zagonetke o životinjama savane i njihovom staništu. Program će voditi Milana Bajkin i Dunja Pribiš.

sveća (2)

Zbog nezapamćene tragedije koja se dogodila u OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu proglašena je trodnevna žalost u Srbiji, počev od petka do nedelje. Nastava će sutra otpočeti minutom ćutanja.

U pucnjavi koja se jutros dogodila u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ na Vračaru, učenik sedmog razreda te škole K.K. pucnjevima iz pištolja usmrtio je osmoro dece i radnika obezbeđenja, dok su šestoro dece i jedan nastavnik škole ranjeni i nalaze se u Urgentnom centru u Tiršovoj.

342292253_153038657708227_3959915025511461139_n

Počeli su radovi na uređenju pristupne staze i postamenta za postavljanje spomen obeležja borcima Mokrina poginulim u ratovima devedesetih godina . Spomenik podižu Srpski ratni veterani Kikinda, mesni odbor Mokrin, zajedno sa porodicama poginulih i Mesnom zajednicom Mokrin.

-U želji da odamo počast poginulim borcima i u skladu sa našim opredeljenjem da negujemo sećanje na stradale sugrađane,  kolege iz mesnog odbora u Mokrinu inicirale su da podignemo ovo spomen obeležje. Spomenik je rad vajara Milana Ramaija. Svečano otkrivanje se planira za drugu polovinu maja- kaže za Kikindski portal Vladimir Radojčić, predsednik skupštine Srpskih ratnih veterana Kikinde.

Radove izvodi građevinska firma iz Mokrina SZR Breg.

naša kuća i gusani 6

Lepa saradnja, započeta pre mnogo godina, obnovljena je ovih dana – polaznici Humanitarnog teatra „Gusani u magli“ priključili su se korisnicima Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“ u pripremi inkluzivne predstave.

– Predstavu smo počeli da radimo pre godinu dana, na inicijativu naših korisnika koji su dali ideju i sa nama napisali tekst. „Vulkanizerska drama“ je priča o situacijaama iz života onako kako ih oni vide. Radnja se dešava u vulkanizerskoj radionici jer jedan od naših korisnika zaista ima vulkanizersku radnju. Imamo 12 glumaca i sada su nam se priključili i članovi „Gusana u magli“, što nas je sve veom obradovalo. Oni su naši stari saradnici, oplemenili su nas umećem i znanjem i dodali predstavi još lepšu energiju. Uvek je dobro da se neko uključi, da naši korisnici vide da su nekom dragi i korisni i da neko podržava njihov rad – kaže Jelena Jankelić, socijalni radnik u Centru.

Saradnja Humanitarnog teatra „Gusani u magli“ i Centra započeta je pre više od deset godina. Kada je rad Teatra obnovljen, jedna od prvih veza koje uspostavljaju je upravo sa ovom ustanovom.

– U predstavi učestvuju četiri polaznice starije glumačke grupe. U pripremu scenografije, rekvizita i kostima uključili su se i polaznici naše likovne sekcije. Posebno nas raduje što pomažemo inkluziju jer korisnici Centra su deo društva koji ne smemo da zanemarimo. Uvek imaju svu našu podršku – rekao je direktor Teatra, Stefan Ostojić.

Zajedničke probe održavaju se, već mesec dana, u prostorijama Centra.

– U predstavi igram samog sebe. Jako mi se sviđa ovaj rad i velika mi je čast da glumim u predstavi – kaže Zoran Savičić.

Njegova drugarica, Svetlana Kalinov, takođe je zadovoljna saradnjom sa novim akterima predstave.

– Ja igram Zoranovu drugaricu. Jako lepo radimo, volim da učestvujem u predstavama jer me to ispunjava.

Marija Buter je treći razred Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i polaznica je glumačke radionice Teatra „Gusani u magli“.

– Posle javnog časa u Teatru ovo nam je prvi veći projekat van njega – kaže Marija. – Prvi put radim sa korisnicima „Naše kuće“. Veoma su prijatni, imaju mnogo talenata. Žao mi je što ljudi imaju predrasude jer su i njima potrebni prijatelji.

„Vulkanizerska drama“ biće premijerno izvedena u četvrtak, 11. maja, od 19 sati, u Dečijem pozorištu „Lane“. Ulaznica je dobrovoljni prilog namenjen kupovini sublimacionog štampača, za potrebe aktivnosti u Centru.

Predstava će imati i reprize, a planirana su i gostovanja. Tako će ova lepa saradnja pružiti priliku svima koji to žele da podrže ove mlade ljude koji sa velikim entuzijazmom i radošću pripremaju svoju „Vulkanizersku dramu“.

Tera atelje

U Centru za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“ za ovaj mesec su pripremili veoma raznovrstan program koji će se odvijati na prostoru Ateljea, Muzeja i u Galeriji na Gradskom trgu.

Studentski kamp

Prva aktivnost je desetodnevni internacionalni kamp na kojem će, od 8. maja, veštine vajanja u terakoti iskusiti studenti završnih godina akademija umetnosti iz Beograda, Novog Sada, Cetinja, Rijeke i Osijeka. Kurseve će voditi mr Slobodan Kojić, akademski vajar, osnivač i direktor centra „Tera“ i nekadašnji profesor Fakulteta likovnih umjetnosti u Cetinju, i profesori sa akademija u Beogradu, Novom Sadu, Cetinju i Rijeci.

„Iz ormara“ naziv je izložbe umetnice iz Rijeke, Darije Žmak Kunić, koja će biti postavljena 10. maja u Galeriji „Tera“. Izložba se sastoji od radova od tkanina i zvučne kompozicije.

U Ateljeu će se, u okviru studentskog kampa, 11. maja održati Međunarodni masterklas sa gostujućim profesorima, međunarodnim predavačima iz Francuske, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Predavanja će se odvijati na srpskom/hrvatskom/crnogorskom i engleskom jeziku i otvorena su za javnost.

Noć muzeja u “Teri”

Programi 19. Evropske noći Muzeja održaće se 13. maja u Muzeju „Tera“, na prostoru nekadašnje kasarne. Od 18 sati biće organizovane radionice za decu i odrasle.

Izložba „Olga Jevrić – kompozicija i struktura” biće upriličena Povodom stogodišnjice rođenja istaknute jugoslovenske i srpske vajarke, legatora, prve i jedine žene vajara, redovnog člana SANU.  U Salonu Muzeja, biće dostupna do kraja maja.

Od 20 i 30 koncert će održati profesori i učenici muzičke škole „Slobodan Malbaški“. Ženska pevačka grupa „Melizmi“ nastupiće od 21.30.

Izložba na temu šume

U Galeriji na Trgu, 26. maja u 18 sati, biće otvorena izložba fotografija pod nazivom „Svet se kaže šuma“, prof. Jelene Vladušić iz Novog Sada. Pored fotografija, načinjeni su i zvučni zapisi lokacije koji će biti reprodukovani u izložbenom prostoru.

BVS tabla

Pored mnogih akcija koje meštani Banatskog Velikog Sela preduzimaju na uređenju sela, pojavila se i inicijativa da ovo mesto dobije svoj grb. Pokretač je Borislav Stojisavljević, administrator Fejsbuk stranice „Velikoselske novine“, inače i predsednik Udruženja „Krajiški višeboj“.

– Od postojanja sela nemamo ni grb ni zastavu. Izneo sam ideju i pozvao ljude da šalju svoje predloge sa opisom značenja simbola. U toku marta i aprila stiglo je desetak predloga. Ima različitih ideja, sa Zavičajnom kućom, suncokretom, pšenicom, kukuruzom, prugom. Recimo, na jednom predloženom grbu su Vasilije Ostroški, to je naša seoska slava, i Krajišnik u nošnji, sa zastavama, a između njih su Kozara i tri krune koje predstavljaju tri rejona u selu – priča Stojisavljević.

On dodaje da je i sam, kao inicijator, uradio prvo idejno rešenje na kojem su bili voz, planina Oštrelj kod Bosanskog Petrovca, odakle, uglavnom, potiču meštani, tri cveta runolista za tri dela sela i ispisana godina kolonizacije, 1945. Međutim, kaže, kasnije je svoj predlog povukao zbog različitih stavova koje meštani iznose na stranici „Velikoselskih novina“.

Kako je rok za podnošenje predloga istekao, sada preostaje da idejno rešenje budućeg grba izglasaju članovi Saveta Mesne zajednice, predsednici udruženja i bivši predsednici Mesne zajednice. Zatim će, kaže Stojisavljević, grb da se registruje, biće ozvaničen kao simbol mesta i postavljen na ulazu u selo.

Na prostoru današnjeg Banatskog Velikog Sela, do doseljavanja porodica iz Bosne, živeli su Nemci, u tri manja naselja: Soltur, Šarl(e)vil i Sent Hubert. Naselja je, posle naredbe carice Marije Terezije iz 1763. godine, formiralo 3.300  Francuza iz pokrajine Lorene i Nemaca iz jugozapadne Nemačke. Vremenom su se Francuzi asimilovali u Nemce. Posle Drugog svetskog rata, Nemci su deportovani u Nemačku, a imena sela zadržana su kao nazivi današnjih rejona Banatskog Velikog Sela. Danas ovo mesto ima oko 2.000 stanovnika.