Classic Layout

telefon-skola

U Srbiji je pokrenuta inicijativa za uvođenje zakonskog ograničenja korišćenja mobilnih telefona u školama, a iskustva iz prakse već postoje u Kikindi. O mogućim rešenjima i dosadašnjim efektima govore direktori škola koje su samostalno uredile ovu oblast.

U OŠ „Jovan Popović“ mobilni telefoni se ne koriste tokom boravka učenika u prostorijama škole već treću godinu zaredom. Prema rečima direktorice Jelene Krvopić, učenici po dolasku u školu predaju telefone u kutije za odlaganje koje ima svaki razred, a uređaji im se vraćaju nakon završetka nastave.

-Motiv nam je bio to što smo primetili da je savremena tehnologija, iako neophodna, decu u velikoj meri otuđila jedne od drugih. Želeli smo da ih vratimo međusobnoj komunikaciji, da se tokom odmora čuje žamor u školi i školskom dvorištu – ističe Krvopić.

Ona navodi da je odluci prethodila detaljna procedura – roditeljski sastanci, Savet roditelja i Školski odbor – i da nije bilo značajnijeg otpora.

-Učenici su pravilo vrlo brzo prihvatili. Danas je to sastavni deo njihovog školskog života, do te mere da sami podsećaju nastavnike ako se dogodi da telefoni ne budu prikupljeni – kaže direktorica.

Prema njenim rečima, bezbednost učenika nije bila dovedena u pitanje. Roditelji su potpisali pisanu saglasnost, a u slučaju potrebe kontakt sa porodicom ostvaruju odeljenske starešine ili drugi nastavnici. Izuzetak od pravila odnosi se na pametne satove kod učenika prvog i drugog razreda, dok u višim razredima ni ta vrsta uređaja nije dozvoljena.

Sa druge strane, u Tehničkoj školi „Mihajlo Pupin“ primenjuje se delimično ograničenje. Direktorica Milanka Halilović ističe da učenicima srednjih škola ne treba u potpunosti zabraniti nošenje mobilnih telefona, jer se oni ponekad koriste u nastavne svrhe, kao i zbog činjenice da veliki broj učenika putuje iz okolnih mesta.

-Kod nas već dve godine postoji pravilo da učenici pre ulaska u učionicu odlože sve lične stvari u torbu, uključujući i mobilne telefone i pametne satove. Telefon mogu da koriste samo ako nastavnik to izričito dozvoli – navodi Halilović.

Iskustva škola u Kikindi pokazuju da različiti modeli regulisanja upotrebe mobilnih telefona u obrazovnim ustanovama već funkcionišu u praksi. Upravo takvi primeri mogli bi da posluže kao osnov za dalju raspravu o zakonskim rešenjima koja se najavljuju na republičkom nivou.

T. D.

mucenici-sveci

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obeležavaju praznik posvećen Svetom mučeniku Pamfilu, Porfiriju i ostalim mučenicima, koji su stradali za hrišćansku veru početkom IV veka.

Ovi ranohrišćanski stradalnici postradali su 309. godine u Kesariji Palestinskoj, u vreme surovih progona hrišćana za vreme rimskog cara Dioklecijana.

Centralna ličnost među njima bio je sveti Pamfil, prezviter u Kesariji, poznat po učenosti i trudu da ispravlja i prepisuje tekstove Novog zaveta, koje je potom darivao vernicima.

Sa njim su stradali đakon Valent, poznavalac Svetog pisma, Pavle, ranije već mučen zbog vere, kao i petorica braće iz Misira — Ilija, Isaija, Jeremija, Samuilo i Danilo.

Među postradalima su i Porfirije, koji je zatražio tela mučenika da ih sahrani, rimski oficir Selevkije koji im je prišao i ispovedio veru, starac Teodul, kao i Julijan, koji je celivao tela postradalih.

Crkva ovaj praznik obeležava 16. februara po julijanskom, odnosno 1. marta po gregorijanskom kalendaru.

Poruka praznika

Predanje svedoči da njihovo stradanje simbolizuje snagu vere, duhovnu istrajnost i spremnost na žrtvu radi istine i pravde.

Praznik pada u vreme Vaskršnjeg posta, pa se obeležava u duhu molitve, uzdržanja i dobrih dela. U narodu se smatra da je dan posebno pogodan za pomaganje bližnjima i onima u nevolji.

Za pravoslavne vernike u Kikindi i širom Banata, današnji praznik predstavlja priliku za molitveno sećanje na stradalnike vere, ali i podsećanje na vrednosti solidarnosti, istrajnosti i pomaganja bližnjima — vrline koje imaju poseban značaj u lokalnoj zajednici.

 

velikoselke-2

Književno-umetničko veče „O ljubavi“, u organizaciji Udruženja žena „Velikoselke“, održano je u svečanoj sali mesne zajednice u Velikom Selu. Događaj je okupio oko 40 posetilaca različitih generacija, među kojima su, pored meštana, bili i gosti iz drugih sredina.

-Program je trajao oko sat i po i protekao je u prijatnoj i svečanoj atmosferi. Veče je otvoreno muzičkim prilozima inspirisanim filmskim i književnim delima, nakon čega su usledile beseda i umetničke interpretacije – saznajemo od članica udruženja.

Jerej Nemanja Milinković govorio je o ljubavi u različitim oblicima – između muža i žene, roditelja i dece – u nadahnutom izlaganju koje je, prema utiscima prisutnih, ostavilo snažan utisak na publiku. Radmila Stupar kazivala je poemu „Santa Maria della Salute“, dok je Marija Vojinović interpretirala stihove Džima Morisona.

-Posetioci su na kraju programa dobili simboličan poklon – medeno srce, kao znak zahvalnosti i sećanja na veče posvećeno ljubavi. Posluženo je i kuvano vino u čast Svetog Trifuna – podelile su članice udruženja.

Inače, Udruženje žena „Velikoselke“ okuplja oko trideset članica i veliki broj simpatizera, a postoji oko pet decenija. Prema najavama, u narednom periodu planiraju organizovanje predavanja zdravstvene tematike, kao i podršku letnjem koncertu KUD-a „Marija Bursać“, nastavljajući aktivnosti usmerene na kulturni i društveni život zajednice.

 

Prisutni su veče ocenili kao izuzetno uspelo i izrazili nadu da će ovakva druženja postati tradicija.

T. D.

kosarka

Košarkaši Velike Kikinde, u četvrtom košarkaškom rangu, drugom vojvođanskom, savladali su 120:50 na domaćem parketu „Radivoj Korać” iz Rumenke, a slavila je i Sloboda (Novi Kozarci), takođe u „Jezeru”, bila je bolja 107:61 od Čelareva. U grupi „A” vodeća Velika Kikinda (12-1) sada će u Futog, a u „B” grupi Sloboda (5-9) šesta je i gostovaće Somboru.
D. P. 

kuglanje-1

U 15. kolu Suprelige za kuglašice, u derbiju sezone, Kika 0230, kao domaća u Novom Bečeju, savladala je 5:3 (3.308:3.289) novosadsku Alimentu, poravnavši se na lestvici. Do kraja sezone preostala su još tri kola, Kikinđanke će, ako budu imale maksimalan učinak, čekati kiks Novosađanki, a u narednom takmičarskom krugu Kika će gostovati Apatinu.
KIKA 0230: Čorba 568, Bunghart 549, Čisar 518, Komanov 562, Frenc 574, Šibul 537.
D. P.

stoni-tenis

Stonoteniserke Galadske, kao domaće, u grupi za opstanak u drugom saveznom rangu, savladale su 4:0 sastav „Hajduk Veljka” iz Negotina, a sledeći rival, u gostima, biće im Temerin.
Muška ekipa pak poražena je 1:4 na svom terenu od novosadske Detelinare, a u narednom takmičarskom krugu trećeg stepena nadmetanja, nastaviće borbu za opstanak – sastaće se u Pančevu s istoimenim klubom.
D. P.

skole-sredstva

Izmene i dopune Kataloga udžbenika za školsku 2026/2027. godinu objavljene su na sajtu Ministarstva prosvete, čime je od 27. februara zvanično započeo postupak izbora udžbenika u osnovnim školama širom Srbije, pa tako i u Kikindi.

Prema Zakonu o udžbenicima, škole imaju rok od najmanje osam, a najviše 15 dana da izaberu udžbenike koji će se koristiti u nastavi naredne školske godine. U praksi, većina škola određuje kraći interni rok za dostavljanje ponuda izdavača, kako bi nastavnička veća blagovremeno donela odluke.

Izbor udžbenika vrše stručna veća nastavnika, a odluku usvaja nastavničko veće škole. Za sva odeljenja istog razreda i predmeta bira se udžbenik jednog izdavača, a izbor obično važi četiri godine, osim u slučaju izmena nastavnih programa ili novih odobrenja.

Nakon donošenja odluke, škole su u obavezi da u roku od 30 dana obaveste Savet roditelja i nadležnu školsku upravu. Ova procedura omogućava transparentnost i blagovremeno informisanje roditelja o udžbenicima koje će učenici koristiti.

Katalog udžbenika sadrži isključivo izdanja koja je odobrilo Ministarstvo prosvete, što znači da škole mogu birati samo iz tog zvaničnog spiska.

Za roditelje u Kikindi ovaj period znači da će u narednim nedeljama dobiti informacije o udžbenicima za sledeću školsku godinu, što je važno za planiranje troškova i nabavku školskog pribora.

Izmene kataloga i početak izbora udžbenika svake godine predstavljaju važan korak u pripremi nove školske godine i organizaciji nastave.

sveti-velikomu-enik-teodor-tiron

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Teodorovu subotu, u narodu poznatu i kao Todorica – praznik koji se slavi prve subote Vaskršnjeg posta i posvećen je Svetom Teodoru Tironu, ranohrišćanskom mučeniku i zaštitniku vere.

Ovaj dan u narodnoj tradiciji prati niz običaja i verovanja koji simbolično prizivaju zdravlje, plodnost i blagostanje domaćinstva.

Sveti Teodor Tiron – simbol vere i hrabrosti

Sveti Teodor Tiron živeo je u 3. veku kao vojnik rimske vojske. Ostao je upamćen po nepokolebljivoj veri u hrišćanstvo, zbog koje je bio mučen i pogubljen. Njegova žrtva učinila ga je jednim od poštovanih svetitelja u pravoslavlju.

Običaji koji se poštuju širom Srbije

Teodorova subota ima snažan obredni karakter. U mnogim domovima pripremaju se posna jela, pogače i kolači, u skladu sa postom. U pojedinim krajevima prave se i figure od testa u obliku konja, jer se Sveti Teodor smatra njihovim zaštitnikom.

Poseban običaj je da domaćice ujutru pripreme žito sa medom i orasima i odnesu ga u crkvu na osvećenje, dok se u hramovima pale sveće za pokoj duše preminulih.

U narodu je praznik poznat i kao „konjski dan“, jer se veruje da Sveti Teodor štiti konje i stoku. Tog dana konji se ne koriste za rad, već se blagosiljaju kako bi bili zdravi i snažni tokom godine.

Prema narodnim verovanjima, molitve upućene svetitelju mogu doprineti dobroj žetvi i zdravlju stoke, pa se praznik povezuje sa željom za plodnošću i blagostanjem domaćinstva.

Teodorova subota smatra se i danom zaštite od nesreće i zlih sila. U narodu postoji verovanje da se tog dana ne obavljaju teški poslovi i da se izbegava izlazak posle zalaska sunca.

Takođe, rasprostranjeno je sujeverje da žene ne treba da peru kosu kako ih tokom godine ne bi bolela glava, iako ovo pravilo nema utemeljenje u crkvenom učenju.

U pojedinim sredinama organizuju se obredne igre i pesme u čast svetitelja, dok se običaji prenose sa generacije na generaciju. Iako su mnogi rituali prilagođeni savremenom životu, suština praznika ostaje ista — očuvanje vere, porodične sloge i poštovanje tradicije.

Teodorova subota tako i danas podseća na duhovne vrednosti i duboku vezu naroda sa prirodom, zajednicom i vekovnim običajima.

umetnicko-druzenje-sajan-1

U Osnovnoj školi „Mora Karolj“ u Sajanu u ponedeljak biće održano druženje sa umetnikom Veselinom Mandarinom. Moderator programa je prof. Jelena Knežević, koja u saradnji sa gostom organizuje ovaj susret sa jasnom idejom da mladima približi značaj kulture, stvaralaštva i lepe pisane reči.

-Događaj predstavlja spoj obrazovanja i umetnosti, ali i snažnu poruku o tome koliko je važno ulagati u duhovni i kreativni razvoj zajednice. Biće organizovane radionice, razgovori sa umetnikom i interaktivni sadržaji namenjeni učenicima i svim ljubiteljima kulture – dele sa nama organizatori.

Cilj susreta je da se kroz neposredan kontakt sa umetnikom probudi interesovanje za književnost, likovnu umetnost i druge oblike kreativnog izražavanja, ali i da se ukaže na to koliko umetnost oplemenjuje svakodnevni život.

-Želimo svojim primerom da pokažemo koliko je kulturni kontinuitet važan za svaku sredinu, naročito za manje zajednice, kao i da podstaknemo mlade da neguju talenat, razvijaju kritičko mišljenje i grade svest o sopstvenom identitetu kroz umetnost – ističu organizatori.

Veselin Mandarin je već duže vreme prisutan u medijima, gde otvoreno govori o značaju rodnog kraja i potrebi da kulturni sadržaji budu dostupni svima. Ovim gostovanjem dodatno potvrđuje svoju posvećenost unapređenju kulturne scene, dok prof. Knežević kroz pedagoški rad i organizaciju ovakvih susreta u doprinosi stvaranju podsticajnog i inspirativnog ambijenta za nove generacije.

Organizatori veruju da će umetničko druženje u Sajanu biti više od jednog događaja — početak snažnijeg povezivanja obrazovnih institucija, umetnika i lokalne zajednice, sa ciljem da kultura i umetnost zauzmu mesto koje im s pravom pripada u društvenom životu.

T. D.

dan-retkih-bolesti

U Osnovnoj školi „Jovan Popović“ večeras je održan događaj „Hoću da rastem – iz mog ugla“, posvećen obeležavanju Dana retkih bolesti. Događaj su organizovali Udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ i škola, sa ciljem da roditeljima, nastavnicima i široj zajednici približe svakodnevne izazove sa kojima se suočavaju deca sa retkim bolestima.

Centralni deo programa bila je interaktivna aktivnost – stolica u razmeri 2:1 – koja je učesnicima omogućila da neposredno osete prepreke sa kojima se deca sa ahondroplazijom susreću svakog dana. Pored toga, održana je i edukativna prezentacija o retkim bolestima, ahondroplaziji i značaju inkluzije u školama.

Davor Terzin, predstavnik udruženja i otac Staše, devojčice iz Kikinde koja boluje od ahondroplazije, objasnio je da čak i najjednostavnije radnje mogu predstavljati veliki izazov.

-Mi koji smo prosečne visine ne možemo lako da sednemo na tu stolicu — potrebna nam je snaga i akrobacija da se popnemo. Kada kažemo deci sa ahondroplazijom ‘hajde sedi’, to je za njih poduhvat – rekao je on.

On je dodao da sedenje na običnoj stolici može izazvati zdravstvene probleme, jer se smanjuje dotok krvi u nogama, što kasnije dovodi do problema sa kičmom.

Govoreći o školovanju, Terzin je istakao primer dobre prakse.

-Staši je potrebna prilagođena stolica koju smo kao roditelji želeli da obezbedimo. Direktorica škole je odmah rekla da nema potrebe, jer je dužnost škole da obezbedi da svi đaci imaju sve što im je potrebno za nesmetano pohađanje nastave. Na tome smo veoma zahvalni.

Prema njegovim rečima, članovi udruženja često nailaze na teškoće kada deca krenu u školu, zbog čega je razumevanje zajednice od presudnog značaja.

-Potrebno je razumevanje. Nema potrebe za sažaljenjem. Treba samo pitati: kako mogu da pomognem?

Udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ osnovano je u novembru 2022. godine od strane tri porodice, sa sedištem u Kikindi. Danas okuplja oko dvadeset porodica koje razmenjuju iskustva, savete i podršku. Jedan od primarnih ciljeva bio je uvođenje terapije u Srbiju, u čemu su uspeli, dok je drugi povezivanje porodica i međusobna podrška.

Direktorica škole Jelena Krvopić naglasila je da je iskustvo sa stolicom pomoglo prisutnima da bolje razumeju svakodnevicu dece sa ahondroplazijom.

-Vrlo je teško popeti se na stolicu, a perspektiva je pomalo zastrašujuća, kao što smo danas naučili — a Staši je tako svaki dan.

Ona je istakla da škola sa ponosom obeležava Dan retkih bolesti, posebno jer će Staša od septembra postati njihova učenica.

 

-Ono što želimo da postignemo jeste da nikada ne dozvolimo da se Staša oseća drugačije. Spremni smo da učimo i sarađujemo.

Škola je već obezbedila stolicu prilagođenu Staši i visini školske klupe, a u planu su i dalje adaptacije prostora u vidu adaptera za toalet i table koja se postavlja na odgovarajućoj visini.

-Najmanji problem je prilagođavanje nameštaja. Bitno nam je da se nikada ne oseti tužno ili drugačije od ostale dece – poručila je direktorka.

Ovaj pristup direktorice i nastavnog kadra OŠ „Jovan Popović“ — u kojem razumevanje prethodi svemu — pokazao je da inkluzija nije samo zakonska obaveza, već stvar ljudskosti, spremnosti da se uči i želje da svako dete ima jednake uslove.

Dan retkih bolesti obeležava se svake godine poslednjeg dana u februaru, sa ciljem podizanja svesti o izazovima sa kojima se suočavaju oboleli i njihove porodice. Retke bolesti pogađaju mali broj ljudi, dok ahondroplazija, genetski poremećaj rasta kostiju, pogađa oko jednu od 25.000 beba.

T. D.

 

error: Content is protected !!