Classic Layout

kus-petlic

U utorak, 2. aprila, na repertoaru je vodvilj „Pidžama za šestoro“. Najnovija predstava, „Džepovi puni kamenja“, igraće se u petak, 5. aprila. Sterijina „Laža i paralaža“ zakazana je za utorak, 9. april.

U petak, 12. aprila, kikindska publika imaće priliku da gleda gostovanje Pozorišta iz Kule, sa predstavom „Kus petlić“. Po delu Aleksandra Popovića, komad je režirao Dragan Ostojić.

Predstava „Oblaci“ na repertoaru je 16, a komad „Pa se vidimo u snu“ u utorak, 19. aprila. „Ljubavno pismo“ igraće se 23. aprila.

U petak, 26, na repertoaru je „Smrt čoveka na Balkanu“, a u utorak, 30. aprila – „Kovači“.

farbana-jaja

Katolički praznici okupljaju porodice i s radošću se dočekuju među vernicima. Uskrs je za katoličke zajednice i vernike središte čitave liturgijske godine. Kako se slavi u proleće, i samo novo godišnje doba simbol je ponovnog stvaranja, a svrha mu je dati ljudima hrabrost i nadu za još jednu godinu.

Povodom ovog praznika neguju se brojni običaji od uskršnjih vatri, procesija (crkvene povorke – litije) s pokorničkim karakterom na veliki petak, do bojenja i ukrašavanja jaja i darivanja jajima uz uskršnja veselja i igre.

Katolička crkva, odnosno Rimokatolička crkva je najveća hrišćanska crkvena zajednica na svetu, a takođe i jedna od najstarijih crkvenih institucija. Otuda i raznolikost običaja mada su oni u suštini slični i kod pravoslavnih i kod katolika.

Katolički običaji vezani za Uskrs počinju već Pepelnicom (Čista sreda) kada počinje post, koji povezuje zimsko i prolećno vreme i traje sve do Uskrsa. Bogatstvo običaja i njihova isprepletanost među različitim kulturama daju celom tom obredu još jedno sasvim posebno obeležje.

Na Uskrs je običaj u mnogim krajevima da se hrana, koja će se jesti na praznik, nosi na blagoslov, što lepše i bogatije ukrasi sto i pripremi što više raznovrsne hrane.

Uskršnja svetkovina počinje nakon jutarnje mise. U nekim mestima se čuvaju običaji da ponedeljkom, na Drugi dan Uskrsa, momci polivaju devojke, kako bi bile zdrave i lepe, a one ih daruju ukrašenim jajima i nekim drugim poklonima.

odbojka

U pretposlednjoj utakmici sezone u trećem rangu i poslednjoj u domaćem „Jezeru”, odbojkaši Kikinde savladali su 3:1 Stražilovo iz Sremskih Karlovaca, a takmičarsku godinu Kikinđani će završiti u Novom Sadu protiv druge ekipe Vojvodine.

– Pokušaćemo da sezonu okončano trijumfom, a i dva dobijena seta biće nam dosta da potvrdimo četvrtu poziciju – kaže Milan Radosavčev, trener Kikinde.

MOK KIKINDA: Živković, Grujić, Vidicki, Njagrić, Padejčev, Tešin, Simić, Rajković, Olajić, Boškoćević.  

D. P.

fudbal

Peti put u poslednjih šest kola srpskoligaške „Vojvodine”, fudbaleri OFK Kikinde remizirali su bez pogodaka. Danas u Elemiru u duelu s Naftagasom, Kikinđani su u nekoliko navrata zapretili, slično je bilo i na drugoj strani, pred mrežom naše ekipe pa je susret završen najnepopularnijim rezultatom, ali sigurno slađi deo kolača ponet je na sever Banata.

OFK KIKINDA: Francuski, Jokić (Radovanović), Lukić, Adamović (Đukić), Benke, Mirkov, Ivanović (Vemić), Mojsilović, Živojnov (Stanaćev), Rafael, Lolić (Nađpal).

Takođe 20. kolo, na rasporedu je ovoga vikenda na vojvođanskom „Istoku”, a danas u duelu Slobode i ŽAK-a, domaćin je, u Novim Kozarcima, bio uverljiv – 5:1. Kovačević je nakon soloprodora, po sredini, šutirao s 25 metara i efektno pogodio za vođstvo domaćina, a do odmora na suprotonoj strani lepim udarcem, malo iskosa s poludistance, poravnao je Labus. U nastavku, Kovačević je nakon kornera, glavom s prve stative, doneo novu prednost, a Đorić, posle duplog pasa, odapeo s distance i pogodio gornji ugao. Bliže kraju Kovačević se oslobodio čuvara, tukao po zemlji i stigao do het-trika, a tačku je stavio Stupar, pošto mu je Galić asistirao.

SLOBODA: Đaković, Radulaški, Lisica (Marković), Bogojević, Blagojević  (Galić), Popović, Vokić, Cvijanović, Đorić (Stupar), D. Ćosić, Kovačević (B. Ćosić).

ŽAK: Batančev, Almaši (Malogajski), Zarić, Petrović, Utržen (Brcanski), Sekereš (Šanta), Labus, Berbakov, Lakić (Vrbaški), Radu, Hodik.

Sutra je na rasporedu drugi okršaj lokalnih rivala, u Ruskom Selu od 16 sati, Crvena zvezda čekaće Kozaru iz Velikog Sela.

D. P.

ezgif-4-a8afd9e40b

Putevi širom naše zemlje povezuju ljude i omogućavaju da brojni bajkoviti predeli budu dostupni svakome od nas ma gde živeli

Da se u Srbiji sve više gradi i da se ubrzano razvija i modernizuje, a njen napredak je očigledan u svim oblastim, najbolje svedoči podatak da sve više onih koji su je nekada napustili, vraćaju u nju.

Srbija je zemlja bogata prirodnim lepotama, sa velikim brojem kulturnih i istorijskih znamenitosti. Gde god se uputite naićićete na srdačne domaćine, nasmejane ljude i ukusnu hranu. Putevi širom naše zemlje povezuju ljude i omogućavaju da brojni bajkoviti predeli budu dostupni svakome od nas ma gde živeli.

Mreža auto-puteva u Srbiji se u poslednjih 10 godina konstantno širi. Kompletiran je pravac ka Severnoj Makedoniji i Bugarskoj; Izgrađen je auto-put Miloš Veliki do Čačka, a do kraja 2024. godine biće završen deo do Požege. Uveliko se gradi Moravski koridor koji će povezati istok i zapad Srbije. Krajem 2023. godine u saobraćaj je puštena deonica od Pojata do Kruševca, a do kraja godine auto-putem će se stizati od Čačka do Kraljeva. Kako bi rokovi bili ispoštovani radnici vredno rade. Uspeh zavisi od čoveka i ova priča dočarava da samo neko ko voli svoju zemlju i veruje u nju može da uradi puno, bude nasmejan i uspešan u svemu što radi.

(24sedam)

Marina

Da su dvanaestoro glumaca koji su „na plati“ u kikindskom Narodnom pozorištu, čista esencija kvaliteta, govori i podatak da vrlo često dobiju neku od prestižnih glumačkih nagradu. To je ovog puta pošlo za rukom glumici našeg teatra Marini Vodeničar na Danima komedije u Bijeljini.

U konkurenciji glumaca iz Narodnog pozorišta Republike Srpske, Zvezdara teatra, Gradskog pozorišta „Semberija“ i beogradskog Teatra „Vuk“, Marina Vodeničar je zablistala u predstavi „Boing boing“ Teatra na brdu i razgalila tamošnje ljubitelje pozorišta. Stoga je potpuno zasluženo Marina proglašena za najbolju glumicu ovog festivala.

Foto: Kulturni centar Zrenjanin

Kada je reč o  predstavi koja je Marini donela nagradu, u pitanju je komad francuskog pisca Marka Kamoletija i to je ujedno jedan od najizvođenijih vodvilja svih vremena. Režirao ga je Predrag Stojmenović 2012. godine.

– Ova predstava je imala svoju premijeru u Zvezdara teatru i mi je 12 godina kasnije igramo skoro u originalnoj podeli: Radovan Vujović, Viktor Savić, Nada Macanković, Borka Tomović, Jelisaveta Orašanin, Andrijana Oliverić i ja. Posle korone igramo je u Teatru na brdu i dalje veoma uspešno, a i gostujemo s njom širom Srbije i svuda nailazimo na dobre reakcije. Ja igram služavku kod svog poslodavca koga igra Radovan Vujović. On ima tri verenice, tri stjuardese od kojih, naravno nijedna ne zna za ovu drugu i on živi trostruki život, međutim, sve se komplikuje kada mu u goste dođe njegov prijatelj sa sela i kada se zbog vremenskih nepogoda te tri verenice nađu u isto vreme na istom mestu. To je komedija zabune, komedija situacije, veoma dinamična i duhovita. Sve se dešava u Parizu šezdesetih godina i mi je igramo u originalnoj postavci. Ova predstava je nastala iz entuzijazma i želje za radom i iz te dobre energije koja među nama vlada, (jer smo mi svi iz predstave skoro generacija) nastala je i dobra i uspešna predstava- kaže Marina.

Podsetimo da je ova glumica imala pauzu zbog porodiljskog odsustva, a u maju će se u velikom stilu ponovo pokloniti kikindskoj publici, kada bude premijera komada „Savršeni partner“ u režiji Tijane Vasić, u kojoj Marina Vodeničar igra naslovnu ulogu. Tekst je pisao Miro Gavran, a pored Marine u podeli su i Vladimir Maksimović i Mina Stojković. Premijera ova melodrame s primesama komedije uslediće na Maloj sceni 17. maja.

 

N. Savić

Tera-za-komsije-(1)

Izuzetnu ideju promocije svojih sadržaja i takozvanom običnom svetu, u „Teri“ su započeli pre dve sedmice, na radionici „Repeticija“. Danas su im, na poziv, stigle najbliže komšije i, uglavnom prvi put, stvarale u glini.

– Uspostavljamo dobre komšijske odnose, što mislim da je prirodno, to je sada praksa u „Teri“ – da se otkloni barijera za koju ljudi misle da postoji, ali je potpuno iracionalna – rekla je vajarka Sonja Beloš, volonterka „Tere“, koja je vodila radionicu. – Podjednako su nam entuzijastični i najmlađi i odrasle komšije.

U vajarskoj radionici “Muzej Tera sa komšijama“ učesnici su bili zadovoljni – po lepom vremenu, uz posluženje, okupile su se, čini se, sve generacije.

– Nikad nisam radila sa glinom, jako mi se dopada ideja. Napravila sam šolju, sad još treba da napravim i šerpu i sigurno ću doći ponovo – kaže komšinica Desa Gavranov.

Osmogodišnji Veljko imao je malo vremena za razgovor.

– Već sam radio sa glinom i jako mi se to dopada. Pravim „gospodina prstena“ sa štapom.

Komšinica Slobodanka kaže da ima dobar osećaj i da voli da radi u glini.

– Pravila sam posudu i sad bih volela da napravim korpu sa jajima. Doći ću ponovo – sigurna je Slobodanka.

Inicijativa „Tere“ radi jačanja veza sa lokalnom zajednicom pruža polaznicima konkretna znanja; upoznaje ih sa materijalima, tehnikama, i pomaže da razviju svoje kreativne potencijale.

Radioničari su stvarali ispred Muzeja i imali su, takođe, priliku da posete prvu izložbu u izlagačkoj sezoni Salona Muzeja, postavku „KOD“ Umetničke kolaborativne grupe „Dim tim“ bračnog para Danijele Mršulje Vasić i Milenka Vasića iz Beograda.

Ova izložba otvorena je proteklog vikenda i biće na raspolaganju posetiocima do 26 aprila. Izlagačka sezona u Salonu trajaće do kraja jeseni, a podrazumevaće i prateće programe, kao i radionice kakva je bila današnja. Umetničke postavke u Muzeju odvijaće se paralelno i sa izložbama u „Terinoj“ Galeriji na Trgu, najavila je istoričarka umetnosti Tijana Toševski, kustoskinja u „Teri“.

Od polovine meseca, „Terin“ Muzej produžio je radno vreme; za posetioce sada  petkom i subotom radi od 10 do 18, a utorkom, sredom i četvrtkom otvoren je od 10 do 16 sati. Duže radno vreme primenjivaće se do kraja izlagačke sezone, do 26. novembra.

S. V. O.

Uskrsnja-radionica-Muzej-(4)

Uskršnji ukrasi već se prave i to u Narodnom muzeju, u Dečijem klubu. Mališani su danas, sa braćom i sestrama, neki i sa mamama, proveli popodne u prijatnoj atmosferi Muzeja, u kreativnim aktivnostima.

Mirna nam se pohvalila da je već pravila uskršnje figurice

– Napravila sam jaja, zeke i piliće, a jaja ukrašavam vodenim bojama – kaže Mirna.

Eliza je danas oslikavala jaja, a kod kuće će ih , kaže, farbati sa svojom bakom.

– Došla sam na radionicu jer volim da crtam i kreativna sam – rekla nam je Eliza. – Jaja svake godine šaram sa bakom. Stavljamo biljke iz njene bašte na jaja, a onda ih umačemo u čaj. Danas, na radionici, slikam jaja vodenim bojama.

Na Kreativnoj uskršnjoj radionici danas je najmlađi umetnik imao samo tri godine, a aktivne su bile i neke od mama.

– Na ovoj, već tradicionalnoj radionici pred katolički Uskrs, radimo nešto moderniju varijantu, a pred pravoslavni Uskrs ponovo ćemo organizovati radionicu sa tradicionalnim elementima – kaže Ljubica Takačev, vodič u Muzeju koja je danas bila kreativni domaćin radionice. – Pravimo zeke koji skakuću i piliće, imamo razne slagalice sa motivima Uskrsa.

Ulaznica na radionicu bila je oslikano jaje koje je ostalo na izložbi mladih i odraslih kreativaca.

S. V. O.

pokrajinska-vlada

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo objavio je konkurs za dodelu sredstava za podršku mladima u ruralnim područjima u Vojvodini u 2024. godini, za čiju realizaciju je predviđeno ukupno 200 miliona dinara.

Konkurs je otvoren do 26. aprila, a iznos bespovratnih sredstava koji se dodeljuje po jednoj prijavi je od 500.000 do 1,5 miliona dinara.

Kako je navedeno, bespovratna sredstva za podršku investicija po konkursu utvrđuju se u iznosu do 90 odsto od ukupno prihvatljivih troškova investicije, a prilikom obračuna uzima se vrednost investicije bez poreza na dodatu vrednost (PDV).

Cilj konkursa je demografska obnova ruralnih područja Vojvodine radi podsticanja ostanka mladih u ruralnim područjima, odnosno njihovog povratka iz gradova.

Predmet konkursa je podrška novim generacijama mladih poljoprivrednih proizvođača, njihovom razvoju i unapređivanju kroz podsticanje investicija u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava, navedeno je u saopštenju.

Tanjug

photo-2024-03-30-13-37-23-2

Zbog govora mržnje profesora Dinka Gruhonjića, studenti su blokirali Filozofski fakultet. Da su sugrađani podržali studente, videli smo pre dva dana, kada je jedna sugrađanka došla sa porodicom i tom prilikom im je donela domaću pitu i piće kako bi se osvežili.

Blokada je ušla u treći dan, a empatija od strane sugrađana nije ni danas izostala. S obzirom da ih čeka teška borba, sugrađani su i danas pokazali podršku studentima i doneli domaće kiflice i palačinke.

Podsećamo, mržnja Dinka Gruhonjića prema Srbiji, Republici Srpskoj, Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi doživela je vrhunac prošle godine tokom održavanja skandaloznog festivala Rebedu u Dubrovniku.

Foto i tekst: NS uživo