Classic Layout

1712226791914

Nacionalna služba za zapošljavanje Filijala Kikinda organizovala je devetnaesti sajam zapošljavanja. Radnike, oko 400,  tražilo je 28 firmi, a nezaposleni su bili u prilici da uspostave direktan kontakt sa poslodavcima, predstave im se i predaju svoju radnu biografiju.

-Ovo je dobra prilika da pronađem zaposlenje. Radila sam u „Kalcedoniji“ i konkurisaću opet. Predaću radnu biografiju i za „Mekafor“, ali i u budućim prodavnicama „Jisk“ i „Forma ideale“. Završila sam ekonomsku školu, ali nikada nisam radila u struci, međutim imam iskustva na mnogim poslovima – istakla je trenutno nezaposlena Ljiljana Tomić.

Ivana Krstić diplomirani je ekonomista i želja joj je da radi u struci.

-Bila sam zaposlena godinu dana i od decembra ne radim. Imam iskustva i nadam se da ću dobiti posao. Sajam zapošljavanja je dobra prilika da se predstavim – dodala je Ivana Kostić.

Za konobara i radnika u proizvodnji konkurisao je Aleksandar Živko iz Mokrina.

-Završio sam za hemijsko-tehnološkog tehničara i radio sam u „Japan Tobaku“ i „Tisi Automotiv“. Ponuda je dobra i uveren sam da ću naći zaposlenje – saznali smo od Aleksandra Živka.

Sajam zapošljavanja otvorio je gradonačelnik Nikola Lukač koji je prisustvovao sa svojim saradnicima članovima Gradskog veća.

-Kikinda je odlična sredina za poslovanje i preduzetništvo što dokazuje i Sajam zapošljavanja. Moji sugrađani su vredni i sposobni i to kompanije znaju. Na lokalnoj samoupravi je da i u narednom periodu stvara uslove za još bolji ekonomski i privredni razvoj i dobar ambijent za nove investitore, ali i za one koji već posluju u našoj sredini. Uveren sa da će mnogi pronaći zaposlenje na sajmu, te da će broj nezaposlenih biti ispod dve hiljade. Podsetiću i da smo pre samo desetak godina na teritoriji grada imali oko 10.000 nezaposlenih – precizirao je gradonačelnik Lukač.

Osim poslodavaca koji odmah imaju potrebu za radnicima, bili su i oni koji će tokom predstojećih šest meseci imati potrebu za zapošljavanje, istakla je direktorica Filijale NSZ Jelena Mitrović.

-Kandidati sa visokom stručnom spremom moli su da konkurišu za radna mesta mašinskog inženjera i inženjera elektrotehnike. Sugrađani sa srednjom stručnom imali si priliku da konkurišu za poslove: prodavca, vozača, šivača, komunalnog radnika, konditora, livca-kalupara, CNC operatera, agenata osiguranja, konobara, kuvara, pekara, magacionera, mesara, administrativnog radnika i drugih poslova. Najviše su se tražile osobe sa trećim  četvrtim stepenom stručne spreme, ali su i nekvalifikovani radnici mogli da predaju svoju radnu biografiju budući da ima potrebe za proizvodnim radnicima. Tu su nam i kompanije koje će tek početi da rade i čiji poslovni prostori su u izgradnji  – kazala je Jelena Mitrović.

U 2023. godini, kada je bio poslednji sajam u Kikindi, efekti zapošljavanja šest meseci nakon održanog sajma na nivou Filijale Kikinda su 21,81 odsto tačnije od 2.388 osoba koje su učestvovale na sajmu zaposlilo se 521.

Zaključno sa 29. februarom na evidenciji Filijale NSZ bilo je 2.117 nezaposlenih, među kojima je najviše nekvalifikovanih.

A.Đ.

RAZNOLIKA PONUDA

Među novim firmama koje su tražile radnike, pored pomenutog „Jiska“ i „Forma ideale“, bila je i „Tehnomedija“ koja će lokal otvoriti u budućem ritejl parku. Za zaposlenje u proizvodnim pogonima više zaposlenih traži se u fabrikama „Tisa Automotiv“, „Kalcedonija“, „Jafa“, „Grindeks“, „Livnica“, „Toza Marković“.

I SREDNJOŠKOLCI NA SAJMU

Najviše potražnje bilo je za prodavcima. Stoga je iz Filijale NSZ upućen poziv završnom odeljenju trgovaca u Ekonomsko-trgovinskoj školi.

-Većina njih, nakon što maturiraju, tražiće posao. Želeli smo da izađemo u susret mladim sugrađanima, ali i poslodavcima. Budući trgovci moći će u bliskoj budućnosti, možda i uz pomoć naše finansijske podrške, da pronađu zaposlenje – navela je Mitrovićeva.

 

odbojka-m

Odbojkaši Kikinde, poraženi su 3:2 od druge ekipe Vojvodine u Novom Sadu, što im je bilo dovoljno da kolo pre kraja, u kojem će biti slobodni,  osiguraju četvrto mesto na kraju sezone u Drugoj ligi OS Vojvodine, trećeg ranga takmičenja u odbojkaškom sistemu Srbije.

MOK KIKINDA: Grujić, Rajković, Simić, Kovačev, Boškoćević, Olajić, Vidicki, Padejčev, Milanov.

D. P.

danka-ilic-2

Potraga za dvogodišnjom Dankom Ilić dobila je, nažalost, tragičan ishod.

Dvojica osumnjičenih da su odgovorni za smrt male, koja je nestala u Banjskom polju, su radnici  JKP “Vodovod” iz Bora, iz sela Zlot. Prema nezvaničnim saznanjima medija, oni su službenim automobilom fiat panda usmrtili devojčicu, a potom njeno telo sakrili na divljoj deponiji uz Starobanjski put kod Bora.

Istraga kriminalističke policije ukazuje da se sve odigralo 26. marta oko 13.52 časova, sedam minuta nakon što je, prema prijavi majke, devojčica nestala.

S.J. se na teret stavlja da nije prilagodio brzinu kretanja vozila stanju i uslovima na putu usled čega je prednjim desnim delom vozila udario u devojčicu i usmrtio je, navodi izvor iz istrage, prenose mediji.

Policija iz Bora juče je na mesto nestanka dovela službene pse koji su ponovo pretraživali teren.

danka-ilic-2

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je danas da je mala Danka Ilić ubijena i da su dva lica koja su priznala da su ovo delo učinila uhapšena.

“Imamo loše vesti iz Bora, Danka Ilić je ubijena. Policija je uhapsila dva lica koja su izvršila ubistvo Danke i, koliko sam shvatio, oba lica su priznala ubistvo”, rekao je Vučić na vanrednoj sednici Vlade Srbije.

On je dodao da ih policija odvodi do mesta gde se ostavili telo deteta.

“Hvala policiji na velikom trudi i na angažmanu”, dodao je on.

Neverovatno kakvi monstrumi postoje

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je MUP, na sednici vlade u Palati Srbija, da što pre daju informacije javnosti u Srbiji u vezi sa ubistvom male Danke ilić i dodao da je neverovatno kakvi sve monstrumi postoje.

“Još jednom da izrazim zahvalnost policiji – vidite da date što pre sva neophodna objašnjenja svim ljudima u Srbiji oko male Danke. Svi ljudi su užasno brinuli i to pokazuje negde da nismo izgubili dušu da ljudi imaju srce i snagu i da zasuze, što pokazuje da smo još negde ljudi”, rekao je Vučić.

Kazao je da su se, prema onome što je dobio od MUP-a, stvari završile najgorim ishodom. Vučić je zahvalio još jednom policiji na angažmanu u Boru.

“Cela priča je neverovatna i kakvi monstrumi postoje”, dodao je Vučić.

 

Izvor: Tanjug, RTS

1712218138247

Poljoprivrednici Ruskog Sela organizovali su se kako bi pred prolećnu setvu uredili atarske puteve u svojoj katastarskoj opštini. Sa 14 traktora i neophodnom mehanizacijom u poslu su učestvovali i mladi proizvođači.

-U saradnji sa lokalnom samoupravom i mesnom zajednicom ravnamo atarske puteve, naročito u onom delu gde su i u najlošijem stanju. Pored toga što će nam biti olakšan prilaz parcelama, ovo je način i da sačuvamo i mehanizaciju. Najveći  problem je što se tokom jeseni putevi razvale odnosno što ima dosta uvala gde je potrebno najpre nasuti zemljište. U većini traktora postoji navigacija tako da imamo orijentire dokle je njiva, a gde počinju put – istakao je Milenko Sikimić, poljoprivrednik iz Ruskog Sela.

 

Mesna zajednica pomoći će proizvođačima, rekao je predsednik Saveta Dušan Marjanović koji je pohvalio poljoprivrednike i dodao da su ažurni.

-U obostranom interesu je da se urede atarski putevi. Mesna zajednica obezbediće zemlju i bager kojom će biti popunjene depresije nastale na poljskim putevima. Tu smo da podržimo sve dobre inicijative i pomognemo da se one realizuju – kazao je Marjanović.

Kako posao napreduje uverili su se član Gradskog veća Ljuban Sredić i sekretarka sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić.

-Podržali smo prvu aktivnost koju su inicirali poljoprivrednici, a sa udruženjima planiramo niz aktivnosti tokom godine. Sledeće što nas očekuje je predavanje o pravilnom zbrinjavanju prazne ambalaže od herbicida i pesticida. Na raspolaganju će biti punktovi za odlaganje pomenutog otpada. Ovo je prvi put da organizujemo edukaciju, ali i mesta na kojima će proizvođači moći da bezbedno uklone ambalažu – navela je Miroslava Narančić.

Uređenje atarskih puteva u preostala četiri sela Mokrinu, Banatskoj Topoli, Iđošu i Sajanu biće završeno u prvoj polovini aprila.

A.Đ.

bista

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u četvrtak, 4. aprila, od 12 sati, obeležava Dan škole, Dan studenata i jubilej – 70 godina postojanja.

Posle polaganja cveća na bistu Zore Krdžalić Zage, profesorke i učesnice Narodnooslobodilačke borbe, čije je ime nosila Škola, biće održana svečanost u amfiteatru.

Studentima koji su u ovoj školskoj godini odbranili završne radove biće uručene diplome, a prvi put će najboljem studentu master strukovnih studija biti dodeljeno priznanje koje nosi ime prerano preminule profesorke dr Jelene Mićević Karanović.

U godini jubileja, proslavi su prethodili različiti programi: izložbe, promocije, predavanja i humanitarne akcije.

ofk-kikinda

OFK Kikinda i dalje ne zna za poraz u zvaničnim utakmicama od 4. novembra, ali je ipak završila ovosezonski put u Kup nadmetanju. Danas u gradu na Begeju, u finalu Kupa Fudbalskog saveza područja Zrenjanin, Radnički i Kikinđani odigrali su 1:1, a onda je domaćin bolje izvodio jedanaesterce, pobedio 5:4 i nastaviće takmičenje na višem nivou, u Kupu Vojvodine.

Živojnov je u 24. minutu doneo OFK Kikindi prednost, a izjednačili su domaćini u nastavku, u 52 minutu iz kaznenog udarca. Seriju jedanaesteraca nakon neodlučenog ishoda, uspešno su otvorili Zrenjaninci, izjednačio je Lolić, potom drugi put Jokić i treći Đukić. Onda su domaćini promašili penal, kao i Živojnov, propustivši priliku da donese prednost Kikinđanima, verovatno i trasira put ka prolasaku dalje, a sebe sigurno ustoliči kao igrača utakmice. Ovako, Radnički je poveo 4:3, poravnao je Mojsilović pa je domaći tim stigao do 5:4, a zatim je Radovanović bio neprecizan i domaćin je podigao pehar.

OFK KIKINDA: Francuski (Žilić), Jokić, Beljić, Adamović, Benke (Ivanović), Mirkov (Mojsilović), Nađpal, Vemić (Lolić), Stanaćev (Radovanović), Živojnov, Đukić.

D. P.  

420406135-988715463255695-5428728808520381327-n

U Kikindi će se, od petka, 5. aprila, u KUD „Eđšeg“, održati 28. Smotra amaterskih mađarskih pozorišta Vojvodine. Ove godine, kažu organizatori, prijavilo se 16 pozorišnih ansambala, a manifestaciju otvaraju domaćini sa predstavom „Himna“, u režiji Šandora Kiralja.

Predstave će se igrati svakodnevno, u nekoliko termina, do nedelje, 14. aprila, kada će biti dodeljene nagrade stručnog i žirija publike.

– Do sada je uvek bilo pravilo da se jedne godine Smotra održava u Bačkoj, a jedne u Banatu. Mi smo domaćini četvrti put. Prijavili su se ansambli koji su procenili da su, po kvalitetu, na nivou Smotre. To su ozbiljni ansambli i predstave koje bi mogle da se igraju i u profesionalnim pozorištima. Poslednjih godina se smanjilo zanimanje za pozorište, i kovid je tome puno doprineo. Na Smotri, svake godine, bude od 15 do 19 predstava. Ove godine je veoma kvalitetan festival, imaćemo odlične predstave, nekoliko njih su u samom teatarskom vrhu – kaže Šandor Kiralj, glumac i reditelj u „Eđšegu“.

O kvalitetu predstava odlučivaće tročlani žiri: Rozalija Brešćanski Boroš, dramaturg u Narodnom pozorištu u Subotici, Timea Lerinc, Gumica u Senćanskom mađarskom kamernom pozorištu i Žofia Mađar, glumica u subotičkom Narodnom pozorištu. Između ostalih, biće dodeljene i nagrade za najbolju  tradicionalnu i alternativnu predstavu, za scenski govor, a priznanje će dodeliti i žiri publike.

Nekada se, kaže Kiralj, dodeljuju i nagrade u novim kategorijama. Tako je, prošle godine, na Festivalu u Bačkoj Topoli, kikindska „Hiljadita noć“, osim za predstavu, režiju (Šandor Kiralj) i sporednu mušku ulogu (Imre Tombac), ponela i nagradu za predstavu koja daje najviše povoda za razmišljanje.

Učenici OŠ „Fejep Klara“ biće uključeni u pisanje biltena Smotre, kažu u „Eđšegu“. Tradicionalno, nagrade su dela umetnika s područja mesta u kojem se održava manifestacija. Ulazak na sve predstave je besplatan, a izvođenja neće imati prevod.

Održavanje 28. Smotre amaterskih mađarskih pozorišta Vojvodine podržali su Zavod za kulturu vojvođanskih Mađara iz Sente i subotički Savet za kulturu vojvođanskih Mađara i Grad Kikinda.

Program Smotre:

– petak, 5. april, 18 sati: otvaranje 28. Smotre i predstava Glumačkog ansambla „Jožef Atila“, Kikinda – „Himna“, Švajda Đerđa u režiji Šandora Kiralja;

– subota, 6. april, 16 sati: Glumački ansambl „Grund“, Palić – „Emily“, filmska adaptacija; 20 sati: „Nepker“, Subotica – „Fabula Rasa“, Petefi Šandor – Vitez Janoš;

– nedelja, 7. april, 15.30: Novosadska institucija za mađarsku kulturu i umetnost – „Dečaci Pavlove ulice“; 20 sati: Ansambl „Gondolat-jel“, Kanjiža – „Kuća Bernarde Albe“ – F. G. Lorka;

– ponedeljak, 8. april, 16 sati: Dom Kulture Bačka Topola – „Ćelava pevačica“ – Ežen Jonesko; 20 sati: Amatersko pozorište „Madach“, Zrenjanin – „Baronica Lili“ – M. Ferenc i H. Jene;

– utorak, 9. april, 19 sati: Mađarsko kulturno-umetničko društvo “Sirmai Karoly”, Temerin – „Portugal“ – Egressy Zoltan;

– sreda, 10. april, 18.30: „KEX“, Senta – „Dvaput bio, i nigde nije“; 20.30: Mađarsko kulturno-umetničko društvo „Adi Endre“, Sajan – „Alkohol ubija“ – Keri Ferenc;

– četvrtak, 11. april, 15 sati: Omladinska grupa „Svi sveci iz Čonoplje“ – „Rekli da je vila prazna“ Hamori Ištvan Peter; 17.30: Mađarsko kulturno-umetničko društvo „Petefi Šandor“ iz Tobe – „Siroti Fehervari“ – Laslo Mikloš; 20 sati: Mađarsko kulturno umetničko društvo „Sturcz Jožef“ iz Kupusine – „Žuto ždrebe“- Csepreghy Ferenc i Sulhof Jožef;

– petak, 12. april, 15 sati: Mađarsko kulturno-umetničko društvo iz Palića – „Slike sa jedne planete“ – Frierich Dürrenmatt; 17.30 – Mesna kulturno-prosvetna zajednica Bezdan – Glumačka grupa „Dr. Pfaff Mihalj“ – „Najbolji oslonac nam je šank“ – Hamori Ištvan Peter; 20 sati – Amatersko pozorište „Mara“ iz Bačke Topole –  „Prekid programa“ – Sakonji Karolj;

– subota, 13. april, 15 sati: izložba dečijih radova o pozorištu; 15.10 – interaktivna radionica za decu

– nedelja, 14. april, 18 sati – svečana dodela nagrada; 19 sati – Senćansko mađarsko kamerno pozorište – „Šta je bio sa ženom“ – A. P. Čehov – Čaba Kiš .

S. V. O.

496005-nps-stari-grad-twitter-f

Ili ćemo mi ići na izbore ili ih nećemo imati – kazao je Miroslav Aleksić.

Lider Đilasove NATO koalicije “Srbija protiv nasilja” Miroslav Aleksić rekao je da vlast nije pristala da se svi lokalni izbori održe u istom danu.

– Mi želimo da izađemo na izbore, ali vlast je odabrala da na izbore ide bez opozicije. Ili ćemo mi ići na izbore ili ih nećemo imati –  zapretio je Miroslav Aleksić na konferenciji za novinare održane nakon kolegijuma o poboljšanju izbornih uslova sa predstavnicima vlasti.

Aleksić je ovom pretećom izjavom potvrdio da je namera đilasovaca da fizički spreče glasanje, čime vrše ozbiljna krivična dela i pokušavaju da Srbiju uvedu u totalnu anarhiju i sukobe.

Predstavnici vladajuće većine nisu prihvatili samo jedan od tri uslova opozicije, jer je protivustavan,a ostala dva su prihvaćena.Protivustavan ultimativni zahtev opozicije bio je da beogradski i izbori na lokalu budu održani na isti dan. Kolegujimu su se odazvali predstavnici svih vladajućih poslaničkih grupe: SNS, SPS, SDPS, JS, PUPS, SVM, kao i opozicione liste “Srbija protiv nasilja” i koalicije NADA.

ljubavno-pismo-1

Da se može napraviti vrhunska komedija u vlastitoj produkciji dokazalo je kikindsko pozorište, a u to su uverili i Zrenjanince, na nedavnom gostovanju.

Kikinđani, dobro znaju ovaj dramski komad, a ovog puta i posetioci u prepunoj velikoj sali zrenjaninskog teatra „Toša Jovanović” uverili su se da kikindsko Narodno pozorište ima s čime i pred najprobirljiviju publiku. Sa ukusnom scenografijom i bravuroznom glumom, „Ljubavno pismo” je razgalilo egzaltiranu publiku iz grada na Begeju, a sami glumci su na kraju doživeli ovacije.

Podsetimo, pomenuti komad govori o mentalitetu, porodici, komšijama i uopšte promašenim životima. Nastao je po tekstu Zorana Bačića i Zlatana Fazlagića, a režiju potpisuje maestralni Dragan Ostojić. U podeli su Branislav Knežević, Branislav Čubrilo, Gordana Rauški, Mihailo Laptošević, Ružica Nedin, Anđela Kiković, Vladimir Maksimović i Jovana Berić. S obzirom na to da je u ovoj drami s„ pevanjem, bez pucanja” o mentalitetu i porodici dosta promašenih likova, sam reditelj ukratko podvlači da ova predstava pruža neku vrstu utehe da kada izađete sa predstave kažete sebi: „Nije moj život ni tako loš”.

Zrenjaninci su te večeri mogli da vide čitavu lepezu likova – od žovijalnih do frustriranih i da se dobro i zabave i zamisle. Vladimir Maksimović, akter ove predstave i čest gost Zrenjanina igra lik Momčila.

– Momčilo je, kako je sam pisac rekao, moron. Uz pomoć reditelja Dragana Ostojića i svih kolega, mislim da sam uspeo da napravim dobar lik, jednog dečka koji je izgubljen u traženju samog sebe. On želi da odraste i da bude ozbiljan, ali ga njegov IQ koči u svemu tome i bilo mi je zadovoljstvo da radim ovu ulogu zato što je ovo jedan od onih tekstova u kojima, što se više „otkačite” i što se više prepustite toj igri i čaroliji teatra – to je uloga bolja – kaže Maksimović.

Njegovog oca Olivera tumači Mihailo Laptošević.

– Oliver je i Momčilov otac i Jagodin muž, a uz to i neuspeli ljubavnik svoje kume Fransoaz. Neuspeli je i otac i muž. Voleo bi da je bar malo muško. Njegovo „sofisticirano” biće zarobljeno je u kulturnoj pustinji koja ga okružuje. Da budemo iskreni – on toj pustinji apsolutno i pripada – kaže Laptošević.

Anđela Kiković tumači lepu i mladu devojku Leposavu koja prvi put doživljava čulnu ljubav, a potreba za njenom slobodom se kosi sa njenim krutim vaspitanjem.

Dakle, mnogo je neostvarenih likova u ovom komadu, a među njima i stariji vodnik u penziji Voja Soldatović, koga tumači Branislav Knežević.

– Koliko je Voja sposoban i uspešan vidi se iz toga što do penzije nije dogurao ni do čina zastavnika. Neuspešan u poslu, neuspešan i u životu. Ima mlađu ženu koja se švalera s venčanim kumom i ćerku koju je odgajao kao sina vojnika, neuspešno naravno. Međutim, on sebe vidi sasvim drugačije: kao uspešnog i nadmoćnog na svim poljima, pa i u pokušaju njegove preljube.

Jovana Berić igra Ružicu, studentkinju i podstanarku kod porodice Soldatović. Ujedno je i Leposavina najbolja prijateljica i potajno je zaljubljena u Momčila. Međutim, kada shvati da joj je ljubav neuzvraćena, pokušava da spoji svoju simpatiju sa svojom najboljom drugaricom i tu pravi zaplet u koji budu umešane obe porodice.

Gordana Rauški i Ružica Nenin briljanto su odigrale svoje role i bravuroznim glumačkim sredstvima upotpunile odličnu podelu. U pojedinim delovima predstave, naročito segmentima s pevanjem, doživele su ovacije.Svemu treba dodati i izvanredno kadrirane snimljene segmente koje povremeno možemo videti u sklopu komada. Rečju, izvanredno režirana predstava, a tome svedoče i reakcije zrenjaninske publike, koja se i aplauzima i smehom odazivala na veliki deo ove dvočasovne predstave-spektakla.

Objektivno govoreći, u zrenjaninskom, kao i u drugim teatrima, nisu sve predstave podjednako ni uspešne ni gledane. „Ljubavno pismo” bi zasigurno bilo u samom vrhu gledanosti da je kojim slučajem postavljeno u produkciji zrenjaninskog teatra. Tamošnja publika je (kao i kikindska) pozorišno edukovana i ne voli šmiranje, nego „glumački prošireno telo”, kako bi to nazvao čuveni kritičar Ranko Munitić.

Majstorstvo kikindskih glumaca prepoznala je publika u Zrenjaninu. O svojim iskustvima s kolegama iz grada na Begeju Vladimir Maksimović kaže:

-Imao sam priliku da se upoznam sa zrenjaninskom publikom kada sam igrao predstavu „Nebeski odred”. Zrenjaninski teatar jako volim i uvek se radujem dolasku. Dođem i kad Zrenjaninci spremaju neku predstavu, da igram karte sa svojim prijateljima koji su tamo zaposleni. Studirao sam sa Dejanom Karlečikom i Stefanom Juaninom. Milan Kolak mi je jedan od najboljih prijatelja – kaže Vlada, dok se Mihailo Laptošević nadovezuje:

-Moja iskustva sa zrenjaninskom publikom su iz pozicije iste te publike. Gledao sam, još od fakulteta, dosta predstava u Zrenjaninu. Svaku koju sam gledao publika je prihvatila raširenih ruku. Radujem se što je i naše „Ljubavno pismo” zrenjaninska publika tako prihvatila – sumira Mihajlo.

Jovani Berić je ovo bilo drugo gostovanje u srednjem Banatu:

– Bilo mi je prelepo i oduševila me je publika  i njena otvorenost i gostoprimljivost. Veoma zadovoljna kako je proteklo gostovanje je i Anđela Kiković koja ističe da je i sam rad na ovoj predstavi bio jako uzbudljiv i zabavan.

Doduše, opšti utisak je malo pokvario nečiji uporan i suvi tzv. „veliki” (ranijim generacijama poznat i kao magareći) kašalj iz publike za  vreme trajanja predstave, međutim to je opšte mesto u teatru koji je još davnih dana kroz vic opisao legendarni dramaturg Jugoslovenskog dramskog pozorišta  Dragoslav Andrić: „Pacijent: Doktore, kašljem! Doktor: Pa, što ste došli kod mene? Pacijent: A gde je trebalo da idem? Doktor: Pa, u pozorište!”

KAD IGRA MINISTARKA

Od mnogobrojnih predstava koje su na repertoaru zrenjaninskog teatra, ubedljivo najbolji odziv kod publike imaju komadi koji se rade po tekstovima domaćih autora. Vrlo gledana je predstava „Šta će biti sa svima nama” Borisa Liješevića, a najgledanija je „Gospođa ministarka” po Nušićevom klasiku, za koju karte planu već u prvih sat vremena prodaje. Glavnu ulogu, Živku ministarku, igra bivša članica kikindskog teatra Jelena Šneblić Živković.

 

Nemanja Savić