Classic Layout

stefan-3

Mladi kikindski glumac Stefan Ostojić i ove godine dovodi pozorište u Nove Kozarce. Danas i sutra (petak i subota) održava se drugi Pozorišni festival PUK 2024 (Pozorište u Kozarcima) na kojem će biti odigrane četiri gostujuće predstave iz Srbije i Crne Gore.

– Posle prvog festivala, održanog prošle godine, javljali su mi se glumci iz svih krajeva koji žele da dođu, da besplatno igraju svoje predstave u Novim Kozarcima. Festival se, i ovoga puta, održava uz podršku Mesne zajednice koja ustupa salu i pomaže u organizaciji, i veoma sam im zahvalan na tome i, posebno, divnoj publici, meštanima, koji dolaze na predstave i podržavaju manifestaciju – kaže Ostojić, osnivač i organizator Festivala.

U petak će, od 19 sati, na repertoaru biti „Dnevnik uznemirene domaćice“, a od 20 sati monodrama o Desanki Maksimović, „Nemojte me zaboraviti“, Milice Dimitrijević iz Niša.

U subotu će, tačno u podne, nastupiti Uroš Mladenović iz Novog Sada sa predstavom za decu „Bilo dvaput u jednom kraljevstvu“, od 19 sati Maša Božović sa Cetinja igraće monodramu „Zašto gluma?“.

Festival će zatvoriti predstava „Bečka stolica“ sa Kristinom Milosavljević i Tanasijem Ćakićem iz Beograda. Ulazak na predstave je besplatan, a publika će moći da ostavi dobrovoljni prilog za troškove putovanja gostiju.

policija-dec-nedelja

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova podsećaju da je raspisan konkurs za upis 1.500 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku (COPO), za stručno osposobljavanje za obavljanje poslova uniformisanog policijskog službenika i to za potrebe svih 27 policijskih uprava u Srbiji.
Svi zainteresovani, koji ispunjavaju uslove za upis, starosti od 18 do 30 godina života, mogu se prijaviti do 6. novembra, u policijskim stanicama po mestu prebivališta.

Za područje Policijske uprave u Kikindi predviđen je upis 53 polaznika i to 15 polaznika za radno mesto policajac, 10 polaznika za radno mesto saobraćajni policajac za poslove
saobraćajnih nezgoda i  28 polaznika za radno mesto granični policajac. Kandidati za polaznike se prilikom prijave na konkurs izjašnjavaju za koje od ponuđenih radnih mesta žele da prođu stručno osposobljavanje.

Uslovi konkursa mogu se naći na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova www.mup.gov.rs i sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku www.copo.edu.rs

bebe-1-(1)

Izmene Zakona o finansijskoj podršci porodici s decom koje predviđaju veći iznos roditeljskog dodatka za decu rođenu od 1. januara 2024,  od danas, 1. novembra stupilo je na snagu, a i mladi parovi moći će od sutra da konkurišu za subvencije za kupovinu prve nekretnine.

Prema novom Zakonu o povećanju roditeljskog dodatka, roditeljski dodatak za prvo dete je 500.000 dinara, za drugo dete 600.000 dinara i isplaćuje se u 24 jednake mesečne rate po 25.000 dinara plus 135.000 dinara jednokratno. Za treće dete roditeljski dodatak je 2.280.000 dinara i isplaćuje se u 120 jednakih mesečnih rata po 19.000 dinara plus 135.000 dinara jednokratno, a za četvrto dete je 3.180.000 dinara sa isplatom u 120 jednakih mesečnih rata po 26.500 dinara.

Povećan je i iznos paušala za nabavku opreme za decu i on od 1. novembra iznosi 7.500 dinara i isplaćuje se zajedno sa jednokratnim iznosom roditeljskog dodatka za prvo dete, odnosno prvom ratom roditeljskog dodatka za drugo, treće i četvrto dete.

Pravo na povećani iznos roditeljskog dodatka ostvaruju sve majke čija su deca rođena od 1. januara 2024. godine. One majke koje su već primile taj dodatak ili im je počela isplata mesečnih rata dobiće iznivelisanu razliku. Do sada su se roditeljski dodatak i paušal za nabavku opreme za dete usklađivali dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula, na osnovu kretanja indeksa potrošačkih cena u Srbiji u prethodnih šest meseci.

Zahtev za ostvarivanje prava na roditeljski dodatak podnosi se odmah nakon rođenja u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je dete rođeno ili direktno nadležnom organu, najkasnije do navršenih godinu dana života deteta. Taj zahtev onda ovlašćeni radnik zdravstvene ustanove šalje nadležnom organu elektronskim putem.

Od 1. novembra počinje sa radom i Komisija za subvencionisanje prve nekretnine za bračne parove i ona će biti u sastavu Ministarstva za brigu o porodici i demografiju. Za ove subvencije mogu da konkurišu svi bračni parovi čija deca nisu starija od godinu dana.

 

nagradajovanpopovic-1

Žiri za dodelu regionalne književne nagrade „Jovan Popović“ objavio je uži izbor od 10 rukopisa zbirki poezije i kratke proze. Konkurs je raspisala izdavačka kuća „Partizanska knjiga“ u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca. Na konkursu su učestvovali autorke i autori iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. U užem izboru našli su sledeći autori i rukopisi: Branislav Sarić iz Beograda sa knjigom poezije „Kad sam već tu“, Danilo Stojić iz Beograda sa prozom „Najbolje je već prošlo“, Dino Burdžović iz Ofenbaha, Nemačka sa knjigom poezije „ El fatiha za legitimni vojni cilj“,  Dragana Stojanović iz Novog Sada, takođe sa knjigom poezije „Sve lutke putuju same“, Jelena Šarković iz Sremske Mitrovica sa knjigom poezije „Obećanje ekstaze“, Miljan Mikić iz Beograda sa prozom „Ne znam gde ste, gospodine, ali na pravom mestu niste“, Milan Živanović iz Beograda sa prozom „Meso“, Slavko Mali iz Prokuplja sa knjigom poezije „Muzička kutija“, Snježana Vračar iz Ljubljane sa knjigom poezije „Srce na baterije“, poezija i Zoran Penevski iz Beograda sa knjigom poezije „Gospodin Monada“.

Autorki odnosno autoru nagrađenog rukopisa 18. novembra biće uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju „Partizanske knjige“, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora.

Konkurs za regionalnu književnu nagradu Jovan Popović podržao je Grad Kikinda.

 

Danilo-Basta-(2)

Izuzetnu priliku imali su Kikinđani da prisustvuju predstavljanju „Sabranih spisa” (I-XIV) akademika Danila N. Baste. Impresivnu zbirku, nastalu u toku njegove čitave profesionalne karijere, priredio je i uredio profesor dr Jovica Trkulja koji je, takođe, gostovao večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“.

Danilo Basta, redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti, rođen je u Zrenjaninu. Osnovne i magistarske studije završio je na Pravnom fakultetu u Beogradu, da bi, zatim, doktorirao filozofske nauke na beogradskom Filozofskom fakultetu. Sa nemačkog je preveo mnoštvo filozofskih i naučnih dela. Radio je kao redovni profesor na Pravnom fakultetu, ali su njegovi filozofski spisi: članci o Kantu, Fihteu, Slobodanu Jovanoviću i o njegovom profesoru i mentoru Mihailu Đuriću, zatim o pravu, utopiji, pravdi, slobodi, hermeneutici, filozofski tekstovi „Samopoštovanje i puzavost“, spisi sabrani u „Mrvice sa filozofske trpeze“ i, najzad, četiri knjige o značajnom i, zbog svog nacionalsocijalističkog opredeljenja, kontroverznom nemačkom filozofu Hajdegeru – „Nad prepiskom Martina Hajdegera“ u dva toma, „Crne sveske i Hajdegerov antisemitizam“ i „Čarobni breg filozofije“, sabrani u 14 knjiga, morali da budu objavljeni, smatra prof. dr Jovica Trkulja. Izdavač ovog izvanrednog dela je beogradski „Dosije“.

– Iako akademik Basta već godinama odbija da se pojavljuje u javnosti, pristao je da dođe u Kikindu. S jedne strane zbog naše kolegijalne saradnje i jer ga za ovaj grad vezuju najlepše uspomene. Dolazio je tri puta, poslednji put 2001. godine, kada je predstavljena knjiga njegovog duhovnog oca, profesora Mihaila Đurića, „O potrebi filozofije danas“, što je bio događaj za pamćenje. Drugi povod su „Sabrani spisi“ u koje je uložio gotovo ceo život, u njima je njegova celokupna intelektualna biografija. Čini mi se, posle ove večeri, da smo zainteresovali građane Kikinde i živim u nadi da će oni te knjige, koje se nalaze u Narodnoj  biblioteci, u što skorije vreme uzeti u ruke i uveriti se u ono o čemu smo večeras govorili – rekao je prof. dr Trkulja.

Interesovanje prisutnih, pored detalja iz Hajdegerovog života, izazvala je i knjiga „O samopoštovanju i puzavosti“.

– Filozofija može da bude samo od posredne pomoći, ukoliko se ljudi upoznaju sa značajnim misliocima, pre svega ako se upoznaju sa Kantom i sa njegovom etikom jer se njena suština ogleda u kategoričkom imperativu, moralnom zakonu, afirmaciji čovekove slobode, ali i u tome da čovek poštuje ne samo druge nego i samoga sebe. Ne možemo ni druge poštovati na istinski način ukoliko ne poštujemo sami sebe, niti oni nas mogu poštovati ukoliko mi sebe ne poštujemo.  To je uzajaman, vrlo značajan odnos. Nažalost, čini mi se da mentalitet puzavosti preovlađuje i kod običnog čoveka, ali i na drugim ravnima ljudskog društva. Preterana poniznost protivna je onome što je Kant očekivao od čoveka kao slobodnog bića jer, sloboda mu nije poklonjena, nije mu odnekud data, nego mu je, kao čoveku, zadata, i samo onaj ko je svestan svoje slobode kao zadatka da bude slobodan, taj može da poštuje sebe i nije puzav prema drugima. Puzavost je neljudska stvar. Čovek je dvonožac koji uspravno stoji i uspravno hoda – rekao je akademik Basta.

Govoreći o definicijama filozofije, mada napominje da se ona ne može definisati, naveo je Novalisovu misao da je filozofija tuga za zavičajem, nagon da se stalno bude kod kuće, kao i Sokratov stav izrečen kroz Platona, da je filozofija priprema za smrt. Kako kaže, sam bi se opredelio za poetičniju, Novalisovu misao.

– On je smatrao da je filozofija u vezi sa zavičajem, sa težnjom čovekovom ka zavičajnošću. Nažalost, mi živimo u svetu u kojem preovlađuje bezzavičajnost, istinskog zavičaja više nema. Čovek je postao nomad ovog sveta, kao turista luta od jedne do druge destinacije, nigde nema istinskog uporišta, i zavičaj, u pravom smislu reči, ne može danas ni da postoji jer ne postoji u svojoj autentičnosti, u svojoj prvobitnosti, priroda je narušena, ambijent je narušen. Ja sam sad prošao kroz svoj rodni Zrenjanin i video sam da je drukčiji nego što je bio kad sam bio dečak, ne mogu ga shvatiti kao svoj zavičajni grad u tom autentičnom smislu reči, iako to jeste moj zavičaj u prenesenom smislu, tu sam rođen – navodi Danilo Basta. – Istinska zavičajnost danas je iluzija. Globalizam i prenaglašeni kosmopolitizam dominiraju. Davno je izgubljen grčki Polis. Grci su u Atini bili u svom zavičaju, u svojoj ljudskoj zajednici, mi to nemamo, niti možemo da imamo.

Razlog su istorijski procesi, dodaje, protiv kojih je pojedinac nemoćan.

– Međutim, uvek smo krivi za nešto, neizbežno je tako, niko ne može da se smatra nedužnim u ovome svetu. Ako je negde velika nevolja, ako negde stradaju deca, kao što znamo da stradaju, u nekom smislu smo svi odgovorni i krivi. Onaj ko to ne oseti, on je izvan sfere ljudskosti. Sve je povezano, mi nismo izolovane monade, Lajbnicovim jezikom rečeno, nismo ostrvljeni i sami, nego pripadamo zajednici, ljudskom rodu, i moramo da delimo zajedničku sudbinu i da ne budemo indiferentni prema nevoljama i nesrećama u ovome svetu. Na kraju krajeva, i sami smo, i individualno i kolektivno, ne tako davno, bili tome, na najstrašniji mogući način izloženi – zaključio je akademik Basta.

Izlaganje autora brojna publika u Biblioteci pomno je pratila i uključivala se sa pitanjima i konstatacijama na književnom predstavljanju koje će ostati događaj za pamćenje i razmišljanje.

S. V. O.

 

Kikinda2027-foto-Promo-(8)

U našem gradu je, samo do kraja oktobra, zabeleženo čak sto hiljada noćenja, što je, do sada, najveći zabeleženi broj po zvaničnim podacima, registrovanim na sajtu e-turista, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare u Turističkoj organizaciji Grada kojoj su prisustvovali gradonačelnik Mladen Bogdan i v. d. direktorica, Jasmina Milankov.

Postignuti rezultati su veliki zajednički uspeh, ukazao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Taj cilj smo zacrtali još na početku godine i ponosan sam na činjenicu da se broj noćenja povećava iz godine u godinu. Predano smo radili na povećanju i turističke ponude i na poboljšanju njenog kvaliteta jer smo, nažalost, grad koji nema prirodne potencijale – reku, more, planine. Zato smo morali da se fokusiramo da poboljšamo ono što imamo, što je i dovelo do ovakvog rezultata – rekao je Bogdan.

On je istakao i da će se raditi na obogaćivanju programa najvećih manifestacija i na proširenju ponude grada, kako bismo privukli još veći broj turista.

– Jedan od najvažnijih zadataka jeste da rešimo segmente koji su se, u proteklim godinama, pokazali kao problem, a to su smeštajni kapaciteti. Izaći ćemo u susret privatnim pružaocima usluga i podržaćemo sve koji žele da počnu time da se bave. Mi imamo problem zbog devastiranog hotela „Narvik“, što utiče na smeštajne kapacitete, ali ćemo se truditi da pronađemo rešenje na najbolji mogući način – rekao je gradonačelnik i pohvalio rad zaposlenih u Turističkoj organizaciji koji su, kako je naveo, Kikindu učinili prepoznatljivom i posećenijom nego ikad.

U celoj prošloj godini bilo je 88 hiljada noćenja, a ove godine smo, zajedničkim trudom i radom, već stigli do sto hiljada, istakla je Jasmina Milankov.

– Želim da se zahvalim vlasnicima ugostiteljskih objekata, građanima Kikinde, svim zaposlenima u objektima u koje su turisti dolazili. Posetioci stiču utisak i u kontaktu sa građanima i sve to je uticalo na postizanje ovog rekorda. Verujem da smo na  početku jednog novog poglavlja. Naš cilj je da, u narednim godinama, bude i 150 hiljada, možda čak i 200 hiljada noćenja – rekla je Milankova.

Iako su i sami zvanični podaci impresivni, može da se računa da je ovaj broj i veći jer je mnogo posetilaca našeg grada dolazilo kod svojih rođaka i prijatelja, što nije deo ukupnog zbira. Računa se da je, ove godine, Kikindu posetilo oko 20 hiljada turista jer je prosečan broj boravka pet dana.

– Od ukupnog broja turista, oko 80 odsto je domaćih i 20 odsto stranih, najviše iz okruženja. Turisti iz Rumunije su, u najvećem broju, dolazili na Dane ludaje. Za četiri dana zabeleženo je 19 hiljada ulazaka na tri granična prelaza, ali malo njih je i noćilo u Kikindi. Inače, najveća posećenost je bila u maju, avgustu i septembru, mesečno je beleženo oko 11 hiljada noćenja. Gosti našeg grada plaćaju usluge, što dovodi do slivanja više novca u budžet Grada i pomaže nam da radimo na poboljšanju i proširenju turističke ponude i proizvoda – kazala je v. d. direktorica i navela da prostora za to ima u seoskom i vinskom turizmu, kao i u uvođenju tematskih događaja.

Prednost Kikinde, kada je turizam u pitanju, jeste činjenica da imamo dobru i raznoliku ponudu tokom cele godine, rečeno je u Turističkoj organizaciji. Narednih dana počinje „Sovembar“, mesec posvećen sovama ušarama.

– Prva veća grupa ruskih turista koja dolazi specijalno zbog sova, stiže nam 23. novembra. Početkom decembra, sa britanskim turistima stiže prijatelj grada, Dejvid Lindo, ekspert za proučavanje divljih ptica i poznati novinar, a početkom naredne godine prvi put će nas posetiti i prekookeanski gosti, turisti iz Sjedinjenih američkih država – navela je Jasmina Milankov.

Iako su nama koji ovde živimo mnoge stvari uobičajene, treba da budemo svesni vrednosti koje imamo i da to cenimo, kao i da podignemo nivo turističke ponude, zaključeno je u Turističkoj organizaciji.

S. V. O.

učionica 1

Prosvetari su za sutra, 1. novembar, najavili štrajk, a obustava rada ili delimična nastava neće zaobići ni škole na teritoriji grada. U SSŠ „Miloš Crnjanski“, Ekonomsko-trgovinskoj školi, Gimnaziji „Dušan Vasiljev“,  Tehničkoj školi, kao i osnovnim školama „Đura Jakšić“, „1. oktobar“ iz Bašaida“, „Vuk Karadžić“, „Žarko Zrenjanin“, „Ivo Lola Ribar“ u Novim Kozarcima i „Sveti Sava“ nastava će biti delimično organizovana. Časovi u trajanju od 30 minuta biće organizovani u školama „Bratstvo-jedinstvo“ u Banatskoj Topoli, „Mora Karolj“ u Sajanu, „Milivoje Omorac“ u Iđošu, „Vasa Stajić“ u Mokrinu, „Petar Kočić“ u Nakovu, „Jovan Popović“, „Gligorije Popov“ u Ruskom Selu i „Slavko Rodić“ u Banatskom Velikom Selu. Potpuna obustava nastave biće u školi „6. oktobar“, dok će redovno raditi jedino OŠ „Feješ Klara“

Ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović pozvala je  članove četiri prosvetna sindikata koji su nezadovoljni predlogom Vlade za rešavanje njihovog materijalnog položaja, da ga još jednom razmotre i da se do sutra, 1. novembra izjasne.

– Ako prosvetari misle da je stupanje u štrajk, izlazak na ulice i obustava rada način da se stvari bolje reše, mislim da jako greše. Koristim priliku da ih pozovem da još jednom razmotre predlog koji im je premijer dao, a to je da nastavljamo u januaru sa pregovorima, da će 2025. biti godina dijaloga između sindikata i vlade i da će se tražiti što bolja rešenja. Prosvetni radnici su dobili više od svih drugih od 2025. godine, odnosno povećanje plate od 11 odsto, dok će učitelji i razredne starešine imati povećanje od 12 odsto  – rekla je ministarka.

Ona je naglasila da ovaj problem ne bi trebalo da se rešava “preko leđa” učenika i da nastava trpi. Dodala je da će se težiti da najniža plata u obrazovanju bude izjadnačena sa prosečnom platom u Srbiji.

vezba-crveni-krst-(3)

U okviru programa Crvenog krsta Srbije „Smanjenje rizika od elementarnih nepogoda i drugih opasnosti u lokalnoj zajednici“ u Tehničkoj školi u Kikindi organizovana je vežba plan evakuacije prema scenariju „Zemljotres“. Cilj je ojačanje kapacitete lokalne zajednice podizanjem svesti o sistemu ranog upozoravanja i spremnosti za sprovođenje mera samozaštite i međusobne zaštite.

-Ovo je druga vežba Crvenog krsta Kikinde organizovana kako bismo proverili pripremljenost naših timova u sprovođenju evakuacije učenika i zaposlenih u školi. Cilj je da đaci i zaposleni uvežbaju bezbedan izlazak iz zgrade u slučaju zemljotresa, kao i drugih eventualnih elementarnih nepogoda i nesreća. Važno je da se lokalna zajednica pripremi i da zna da primeni planove evakuacije kako bi bili spremni u slučaju bilo kakvih nedaća – istakla je Danijela Bjelac, sekretarka Crvenog krsta Kikinda.

Saradnici kikindskog Crvenog krsta koji su članovi Nacionalnog i Pokrajinskog tima za delovanje u nesrećama u prethodnom periodu organizovali su informativna predavanja  o  evakuaciji za 675 učenika i 100 prosvetnih radnika.

-Naš cilj je da se svaki učenik, ali i zaposleni upozna sa načinom bezbedne i sigurne evakuacije. Svi zajedno ozbiljno smo shvatili pokaznu vežbu koja je uspešno i sprovedena. Ideja je potekla od Tima za zaštitu od diskriminacije, nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja, a u našoj školi ovakve vežbe praktikovaće se i u narednom periodu – navela je Radojka Francuski, psiholog u Tehničkoj školi.

U vežbi su učestvovale službe koje predstavljaju snage sistema smanjenja rizika od katastrofa i upravljanja vanrednim situacijama Vatrogasno-spasilačka jedinica MUP-a i vatrogasna jedinica „NIS- a“.

A.Đ.

 

 

 

 

ofk-kikinda

Prvi poraz u sezoni pretrpili su fudbaleri OFK Kikinde, u Divošu savladao ih je Hajduk. Šansi je tokom celog meča bilo na obe strane, a utakmica je mogla otići i na mlin Kikinđana. Preradov, Rafael i Kovačević u prvom poluvremenu bili su prilikama za vođstvo. U nastavku, golman Oparnica odbranio je nemoguće, ali posle odbijene lopte, u nastavku akcije dosuđen je kazneni udarac za Hajduk, Zdravko Trivković, zbog prigovora kažnjen je crvenim kartonom, a s penala domaćini su poveli. Čutović je, pred kraj meča, bio u stopostotnoj šansi da kikindskom srpskoligašu donese bod. Domaćini su se tada nekako izvukli da bi tri minuta pre kraja posle kontre, drugim golom, ipak, overili trijumf. Trener Kikinđana nije raspoložen za komentar utakmice u Divošu.
– Ponosan sam na igrače i stručni štab. Sve ostalo nije za fudbalsku priču!
U subotu, od 13.30 sati, na Gradskom stadionu gostovaće novi lider Sloboda iz Donjeg Tovarnika.
– Dolazi nam perfektna ekipa sa sjajnim i preiskusnim pojedincima i s najboljim napadačem u ligi Nikolom Kokirom. Biće nam mnogo teško, ali mi idemo na pobedu i to nam je jedini cilj. Dosta igrača ima kartone pa ćemo prema tome, tokom sedmice, razmišljati o sastavu – kaže Trivković.
D. P.

Rezultati 11. kola: Novi Sad – Vrbas 3:1, Sloboda – Borac 6:0, Bečej – Železničar 0:1, Radnički – Sloga 0:0, Dinamo – Omladinac 1:0, Hajduk – OFK Kikinda 2:0, Podunavac – Naftagas 2:1, Vojvodina – Kabel 0:1.
POREDAK: Sloboda 21, Vrbas 21, Sloga 21, Hajduk 19, OFK Kikinda 18, Kabel 17, Železničar 16, Naftagas 15, Dinamo 15, Novi Sad 14, Radnički 14, Podunavac 13, Omladinac 12, Vojvodina 9, Bečej 8, Borac 5.
U 12. kolu, u subotu i nedelju, igraće: Vrbas – Sloga, Železničar – Dinamo, Naftagas – Bečej, OFK Kikinda – Sloboda, Novi Sad – Hajduk, Kabel – Radnički, Omladinac – Vojvodina, Borac – Podunavac.

radio-4320926-1280

Na Gradskom trgu, kod fontane, u petak 1. novembra od 14 do 18 sati biće organizovan promotivni štand Radio Kikinde.

– Dođite da se družimo, slušamo dobru muziku i upoznamo- pozivaju vas iz Radio Kikinde koju odnedavno možete slušati na staroj, dobro poznatoj frekvenciji 98,3.