Classic Layout

ucenicka-zadruga-1-(1)

Osnovna škola „Petar Kočić“ iz Nakova, jedna je od 42 obrazovne ustanove u Srbiji koje su dobile sredstva Ministarstva prosvete za opremanje učeničkih zadruga osnovnih škola. Zadruga u ovoj školi prijavljena je Agenciji za privredne registre i funkcioniše po svim pravilima.

– Konkurisali smo za kupovinu mašine za sito štampu i dobili 349.000 dinara. Štampaćemo majice, šolje i drugo i ona će nam pomoći da proširimo ono što radimo. Do sada smo sredstva dobijali za osnaživanje ekologije. Nabavili smo kompostere i razna druga pomoćna sredstva za osnaživanje ekologije i obrade papira i reciklaže – rekla je Ljiljana Janjilović, direktorka OŠ „ Petar Kočić“.

Pomoćnik ministra za osnovno obrazovanje Milan Pašić, istakao je tokom potpisivanja ugovora, da Ministarstvo prosvete nastavlja kontinuiranu podršku razvoju učeničkog zadrugarstva kao važnog segmenta obrazovno-vaspitnog rada.

– U cilju unapređenja uslova za rad učeničkih zadruga u osnovnim školama, Ministarstvo prosvete je u ovoj godini izdvojilo 12 miliona dinara. Na Javni poziv prijavile su se 42 osnovne škole, od kojih su dve škole prvi put dobile sredstva po ovom javnom pozivu. U poređenju sa prethodnom školskom godinom, broj osnovnih škola koje su osnovale učeničke zadruge povećan je za tri – rekao je Pašić.

Nakovačka škola treći put je dobila novac od Ministarstva prosvete za ovu namenu.

– Učenička zadruga nam je važna. Naša škola je u projektu obogaćenog jednosmenskog rada i ima 11 sekcija kojima pokrivamo sva interesovanja naših đaka. U više od 70 odsto sekcija izrađuju se predmeti koji mogu da se plasiraju putem učeničke zadruge. U zadruzi su, pored učenika, njihovi roditelji i zaposleni i ima nas stotinak – pojasnila je Ljiljana Janjilović.

Ministarstvo prosvete će i ubuduće nastaviti da pruža podršku školama u realizaciji inovativnih projekata koji doprinose kvalitetnijem obrazovanju učenika i razvoju njihovih kompetencija.

A.Đ.

strongmen

Slovenac Matjaž Belšak (32), nakon pet atraktivnih disciplina, trijumfovao je na 23. novokozaračkom strongmenu, koji je ove godine okupio sedmoricu snagatora, a nosio je naziv Kup „Lige šampiona” budući da su se pokraj stadiona „Ilija Pantelić” nadmetala četvorica učesnika pomenutog prestižnog takmičenja.
Drugo mesto zauzeo je Evans Onana iz Gane, a treći je bio Peter Juhas iz Mađarske. Četvrto mesto pripalo je Nemanji Tasiću (Srbija), peto Tilenu Jekšinu (Slovenija), šesto Bogdanu Vukoviću (Srbija), a sedmo Martinu Risu (Austrija).
– Danas sam imao dobre rezultate, dovoljne za prvo mesto, ali uvek se u sportu treba boriti i težiti napretku, a, u isto vreme, ako želimo da sport raste onda u malim sredinama treba organizovati ovakve manifestacije. Ova u vašoj sredini stigla je do brojke 23, a ja sam za Nove Kozarce posebno vezan, jer sam ovde, s 18 godina, imao jedan od prvih nastupa i baš mi je fino kad se vratim u ovo mesto – rekao je prvoplasirani Belšak.
Draganu Bogojeviću predsedniku BBK Slobode i organizatoru takmičenja, bilo je puno srce nakon svega.
– Kada se setim početaka i da mi je neko rekao da ću doći do ovolikog broja takmičenja, ne bih mu poverovao, ali upornost i volja doneli su ovo što smo imali od takmičara ove godine, a za iduću je želja da dovedem osmoricu učesnika Lige šampiona pa je ovo, pre bi se reklo, početak jedne nove velike priče koja nema kraja. Presrećan sam čovek, drago mi je da bilo mnogo publike, a zahvalan sam i svim medijima koji su me pratili od prvoga dana, sve ove godine. Ne stajemo, idemo dalje – istakao je Bogojević.
Gradonačelnik Mladen Bogdan otvorio je nadmetanje, a zaključio je na kraju:
– Mogli smo da vidimo da je ovde sve više i više posetilaca tako da pokazujemo da ova manifestacija iz godine u godinu raste, a sigurno je tome doprinela i naša reklama kao i ovaj broj takmičara i njihov kvalitet. Inače, meni su učesnici strongmena rekli da ovde doživljaju neku posebnu energiju i zato se rado vraćaju u Nove Kozarce, a svi zajedno smo mogli da uživamo. Ove 23 godine su veliki uspeh za sve ne samo u Novim Kozarcima već i u Kikindi, a mi smo tu da im i dalje pružamo podršku i to ćemo da radimo i u drugim selima, jer bitno je da se ljudi okupljaju i da sve držimo u zajedništvu i razmenjujemo mišljenja da bi se naša sela razvijala. Ako nemamo razvijena sela onda i grad nije u mogućnsoti da se razvija ravnomerno.

D. P.

Sladoled-(3)

U trećoj sedmici jula, na Svetski dan sladoleda, Turistička organizacija grada priredila je mališanima nezaboravan doživljaj. Najmlađi su uživali u druženju sa glumcima Dečijeg pozorišta „Lane“, a svojom aktivnošću i dobrim raspoloženjem „osvajali“ su kupone za besplatan sladoled.

Za decu uzrasta od sedam do petnaest godina, osmišljena je jedinstvena avantura – potraga za sladoledom koja je, kroz igru, promovisala turističke atrakcije grada.

– Poenta našeg programa, koji organizujemo već peti put, jeste da deca uživaju u interaktivnoj predstavi, ali i da kroz zabavu saznaju više o svom gradu. Za one malo starije pripremili smo potragu u kojoj, skeniranjem QR koda ispred Muzeja, dobijaju pitanje – tačan odgovor ih vodi na sledeću lokaciju. Punktovi su osmišljeni u vezi sa 22. najlepšom ulicom na svetu, sunčanim satom, crkvom i manifestacijom Dani ludaje – objasnila je Tatjana Vuković iz Turističke organizacije. Ona je na poslednjem punktu, ispred Gradske kuće, delila kupone za besplatan sladoled.

Braća Andrej (5) i Aleksej (7) učestvovali su u potrazi s velikom radošću.

– Danas je Dan sladoleda i zato smo tražili sve punktove, sve smo ih našli, trčali smo, i dobili smo besplatan sladoled – uz osmeh priča Aleksej.

Milica Grubor, desetogodišnjakinja, rekla nam je da najviše voli da šeta gradom i uživa u sladoledu.

– Sviđa mi se ova igra. Omiljeni sladoled mi je od vanile – otkrila je.

Njen stariji brat Milutin bio je ponosan na svoju brzinu.

– Sve sam brzo pronašao. Sad idem u poslastičarnicu po sladoled od čokolade – poručio je zadovoljno.

U ovoj slatkoj manifestaciji učestvovale su sve poslastičarnice iz Kikinde, kao i iz Mokrina i Ruskog Sela.

Svetski dan sladoleda zvanično se obeležava od 1984. godine, kada je tadašnji američki predsednik Ronald Regan proglasio jul mesecom sladoleda, a 18. jul Međunarodnim danom ove poslastice. Ipak, istorija sladoleda je mnogo starija – vodi poreklo iz drevne Kine, Persije i antičkog Rima, gde su se uživali ledeni napici i voćne šerbete. Evropsku tradiciju sladoleda oblikovali su Arapi, Italijani i Francuzi, a tek u 20. veku sladoled je dobio oblik koji danas poznajemo, zahvaljujući industrijalizaciji i pojavi frižidera.

Svet je u međuvremenu dobio i svoj najskuplji sladoled – „Byakuya” ili „Bela noć“, koji se u Japanu prodaje po ceni od preko 6.000 evra. Ovaj luksuzni desert napravljen je od najređih sastojaka poput belog tartufa, parmezana, zlatnog lišća i fermentisane pirinčane paste, a služi se u specijalnoj čaši, uz ručno kovanu kašičicu.

Od drevne šerbete do carskog sladoleda – čini se da je ova hladna poslastica kroz istoriju zadržala isto: status čistog užitka.

S. V. O.

Fijakerijada-Basaid-(9)

U Bašaidu se danas održava treća Fijakerijada, u organizaciji Konjičkog kluba „Vranac“. Na Vašarištu u ovom mestu okupilo se čak pedeset učesnika iz svih krajeva Vojvodine, ali i iz drugih delova Srbije, koji su doveli svoje najlepše konje i fijakere, na radost meštana i brojnih posetilaca.

Manifestacija je svečano otvorena u prisustvu zvaničnika i predstavnika institucija koje podržavaju razvoj ovakvih događaja. Slavoljub Arsenijević iz Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam istakao je značaj ovakvih događaja za očuvanje tradicije i zajedništva.

– Lepo je videti da Banat ima čime da parira Sremu u ovakvim manifestacijama. Mi smo uspeli za pet godina da podignemo broj manifestacija koje finansiramo sa 36, koliko ih je bilo 2020, na 78, koliko podržavamo ove godine. To znači da će svi koji umeju da se organizuju i pokažu energiju koja će lokalnoj samoupravi, meštanima i komšijama dati dodatnu radost, biti svakako pomognuti sa naše strane. I sam sam najlepše trenutke svog detinjstva doživeo na fijakeru, i ovo danas je poseban događaj za mene – rekao je Arsenijević pozdravljajući prisutne.

Gradonačelnik Kikinde, Mladen Bogdan, zahvalio se svima koji su došli i poručio:

– Ovako veliki broj ljudi govori o tome da će ova manifestacija trajati. Čestitam svima koji se pripremaju za ovako lepe događaje tokom leta i zahvaljujem vam što ste došli.  Mi želimo, zajedno sa Pokrajinskim sekretarijatom, da podignemo ovu manifestaciju, da bude još veća i bogatija, da nam donese što više druženja i da svi imaju mogućnost da prikažu ono čime se ponose. Takođe, da imamo šta da ostavimo mladima. Suština je u okupljanju i jedinstvu u ovako izazovnim vremenima – naglasio je Bogdan.

Dobrodošlicu takmičarima i publici poželeli su i članovi Konjičkog kluba „Vranac“, koji je domaćin Fijakerijade.

– Klub postoji 30 godina, i ovo je treća fijakerijada. Naziv kluba je po vrancu koji je porodica Birimac iz Bašaida poklonila knezu Mihailu Obrenoviću kada se vraćao sa svadbenog putovanja iz Rumunije. Dobio je najlepšeg pastuva i odveo ga u Požarevac, gde je imao svoju najveću ergelu. Kada je pravljen spomenik, italijanski vajar Enriko Paci pregledao je sve fotografije i odlučio se baš za bašaidskog vranca, koji je tada već bio uginuo – ispričao je predsednik kluba, Aleksa Mikalački.

Nakon svečanog defilea, započela su takmičenja u jednopregu, dvopregu, tropregu, četvoropregu i višepregu. Posebno mesto u programu imaju i izbori za najlepšeg pastuva i kobilu, kao i nastupi dece – mladih jahača i vozača.

Manifestaciju organizuje Mesna zajednica Bašaid, uz podršku lokalne samouprave i Pokrajinskog sekretarijata. Fijakerijada je, sudeći po broju učesnika i publike, postala prepoznatljivi letnji događaj u ovom delu Banata, koji povezuje ljude, čuva tradiciju i slavi ljubav prema plemenitim životinjama.

S. V. O.

novak-despotovic-(4)

Mladi matematički genije ostvario je novi uspeh, ovoga puta na svetskom takmičenju u Australiji!

Na 66. Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi (IMO), najprestižnijem međunarodnom takmičenju iz matematike za učenike do 19 godina u svetu, koja se održava od 10. do 20. jula u Australiji (Sunshine Coast, Queensland), Novak Despotović, učenik Matematičke gimnazije u Beogradu,  osvojio je srebrnu medalju.

Konkurencija je bila veoma jaka, jer je ove godine na Međunarodnoj matematičkoj olimpijadi učestvovalo više od 630 učenika iz nešto više od 110 zemalja sveta.

Odabir takmičara, koji su predstavljali Srbiju, kao i pripreme za takmičenje, organizovalo je Društvo matematičara Srbije, uz podršku Ministarstva prosvete.

Vođe ekipe bili su dr Miljan Knežević sa Matematičkog fakulteta Univerziteta u Beogradu i Teodor von Burg iz Matematičke gimnazije u Beogradu.

Pored Novaka, reprezentativci Srbije, svi učenici Matematičke gimnazije u Beogradu, osvojili su još jednu srebrnu medalju (Stefan Šebez), bronzane medalje uzeli su Petar Banović i  Vladimir Branković, a Vladimir Lukić i Nenad Marković zaslužili su pohvale.

 

 

Aleksandar-Sasa-Petrovic-(2)

Puna gledališta tokom svih večeri 24. Festivala narodnih orkestara najbolje govore o tome koliko ADZNM „Gusle“, kao organizatori, dobro poznaje želje i potrebe kikindske publike. Ovogodišnji Festival je okupio brojne izvođače iz zemlje i inostranstva – Rumunije, Bugarske, Turske, Severne Makedonije – koji su svojim kvalitetnim programima ulepšali četiri letnje večeri pod otvorenim nebom u dvorištu Kurije.

Festival će večeras biti svečano zatvoren koncertom prijatelja FENOK-a, vrhunskog tenora Aleksandra Saše Petrovića, prvaka Opere Srpskog narodnog pozorišta.

– Ovo mi je treći put da nastupam na Festivalu, ali sam ovoga puta sebi ispunio želju i ostao sve vreme trajanja manifestacije. Uživao sam u svakom programu – kaže Petrović.

On otkriva da sa direktorom Festivala, Zoranom Petrovićem, deli dugogodišnje prijateljstvo i međusobni umetnički respekt, te se uvek rado odaziva njegovim pozivima.

– Večerašnji koncert nosi naziv „Muzički stendap – Saša i prijatelji“. Publiku očekuje muzičko putovanje kroz razne žanrove, u kome ćemo izvesti najpoznatije kompozicije – one koje svi znaju i vole. Svako će se, verujem, prepoznati bar u jednoj pesmi. Biće tu i prikladnog, pitkog humora, na temu muško-ženskih odnosa, muzike, ljubavi – svega što život čini lepšim – najavljuje Petrović.

Kako kaže, na sceni će mu se pridružiti instrumentalisti, njegovi prijatelji, ali će jedini vokal biti upravo on.

– Ovaj festival je više od kulturne manifestacije – on je tradicija. „Gusle“ i FENOK su centar folklora, etnomuzikologije i etnokoreologije. Ovde se uči, pevači se upoznaju, mladi saznaju mnogo o našem nacionalnom identitetu. To je nešto što moramo ozbiljno shvatiti jer ima težinu. Ovo nije samo turistički događaj, već kulturološki značajan festival – poručio je Petrović.

Njegov nastup će, nema sumnje, ispuniti dvorište Kurije do poslednjeg mesta, a potom će se spustiti zavesa na 24. izdanje Festivala koji slavi muziku, tradiciju, virtuoznost, prošlost, ali i mladost i budućnost našeg podneblja.

Koncert je zakazan za 20.15 i ulazak je besplatan.

strongmen.-gradska-kuca

Delatnici Bodibilding kluba Sloboda iz Novih Kozaraca, predvođeni Draganom Bogojevićem, 23. put upriličiće takmičenje u strongmenu, koje je na rasporedu večeras od 19 sati pokraj stadiona „Ilija Pantelić”, a danas je za snagatore, gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan upriličio prijem, poželevši im dobrodošlicu.
– Imaćemo vrhunsko takmičenje večeras, a bitno je da znate, ko dođe u Kikindu on je naš Kikinđanin i uvek želi da dođe sledeći put i uvek se trudimo da budemo još bolji domaćini. Veoma nam je važno da vidite sve lepote našeg grada i da vidite šta je Kikinda i šta može da ponudi i da to što više širite. Želimo da vam kažemo koliko nam je drago što imamo ovako vrhunske sportiste u našem gradu, a ovo takmičenje je prevazišlo okvir Srbije i interesovanje za večerašnje takmičenje je veliko. Turistička organizacija će da vam priušti i da vidite neke lepe stvari u gradu – rekao je Bogdan.
Bogojević se nadovezao:
– Zahvaljujem se gradu Kikindi i graddonačelniku i njegovom timu za veliku podršku, imaćemo večeras osam takmičara, od kojih četvorica sa svetske Lige šampiona, u pet interesantnih disciplina koje su na svetskom nivou što se tiče tereta i to svi takmičari znaju. Postojimo 23 godine i to je već veliki uspeh i grada Kikinde i Mesne zajednice Novi Kozarci.
D. P.

etno-kamp-(1)

Etno kamp, koji se 24 godine održava istovremeno sa Festivalom narodnih orkestara u organizaciji ADZNM „Gusle“, završava se sutra.

Okupio je 25 studenta etnokoreologije i etnomuzikologije iz Banja Luke, Beograda, Novog Sada, Štipa iz Makedonije i učenike srednjih muzičkih škola iz Kraljeva, Subotice i Sombora. Među njima su i Vanja Vujičić, studentkinja i članica iz Folklornog ansambla „Vila“ i Nađa Burmas, studentkinja Fakulteta muzičkih umetnosti u Beogradu.

– Na etno kampu sam četvrti put i svake godine to je novo iskustvo – rekla je Vanja. – Teme su zanimljive i puno toga sam naučila o prošlosti Srba u Vojvodini, Mađarskoj i Rumuniji. Pored toga, svaki put steknem nova prijateljstva.

Nađa je iz Vrnjačke Banje, prva je godina fakulteta na odseku etnomuzikologija i etnokoreologija.

– Godinama unazad slušam o ovom etno kampu i sada sam dobila priliku da dođem u Kikindu. Oduševljena sam predavanjima, programom koji je osmišljen za nas i uopšte koncepcijom kampa. Puno toga sam naučila i ono što je još važnije, znanja koja sam stekla moći ću da primenim.

Mentorka kampa je dr Dragica Panić iz Banja Luke, a komentori su dr Kristina Planjanin Simić i Katarina Nikolić.

– Ovo je jedinstvena prilika da srednjoškolci i studenti tokom leta steknu nova saznanja. Uz stručna predavanja, tu je i mogućnost da porade na vokalnim tehnikama, nauče novo u igračkim radionicama, da imaju pristup ranijim proučavanjima u Mađarskoj, Rumuniji i Vojvodini. Sve što su naučili moći će da pokažu publici na koncertu. Pored očuvanja tradicije, naš cilj je povezivanje studenata i akademija u regionu u čemu smo uspeli i sada se uključuju i druge zemlje – rekla je dr Kristina Planjanin Simić.

Za učesnike su organizovana predavanja eminentnih stručnjaka iz zemlje i regiona i muzičke, igračke i pevačke radionice. U okviru istraživanja posetili su mađarsko mesto Batanja, rumunska Arad i Čenej i srpsko Kumane gde su videli kako izgleda rad na terenu.

A.Đ.

ambalazni-otpad-(1)

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada već drugu godinu organizuje akciju sakupljanja ambalažnog otpada od sredstava za zaštitu bilja i drugih hemijskih preparata. Ove godine akcija će se sprovesti u saradnji sa Poljoprivrednom stručnom službom i Regionalnom privrednom komorom u Kikindi, na inicijativu Sekretarijata za zaštitu životne sredine.

– Obaveštenja su već istaknuta u mesnim zajednicama. Posebno smo informisali poljoprivrednike koji imaju velike količine ambalaže – rekla je sekretarka Sekretarijata Miroslava Narančić. – Dato je i uputstvo: ambalaža mora biti očišćena trostrukim ispiranjem, probušena da se ne bi ponovo koristila, i pravilno odložena do dana preuzimanja.

Kako navodi, na osnovu utrošenih sredstava i vrste ambalaže, procenjuje se da se u Vojvodini godišnje generiše više stotina hiljada otpadnih plastičnih boca različitog sastava, zaprljanosti i veličine.

– Većina ovakvog otpada završi na deponijama, u kanalima ili izmešan sa komunalnim otpadom. Ove materije dolaze u dodir i sa čovekom i sa živim svetom i imaju veoma štetne efekte – upozorava ona. – Ovakva ambalaža slabo se razgrađuje, zagađuje zemljište, vodu i vazduh, i zato je izuzetno važno da se sakupi i pravilno zbrinjava.

Kontrolu uklanjanja ambalažnog otpada vrše inspektori za zaštitu životne sredine. O poštovanju obaveza vode se zapisnici, a u slučaju nepostupanja – slede prekršajne prijave.

RASPORED SAKUPLJANJA OPASNE AMBALAŽE

Sakupljanje će se obaviti u utorak, 22. jula, po sledećem rasporedu: Mokrin (Stovarište „Subotički“, put za Iđoš) – 08:00, Iđoš – 08:45, Kikinda – 09:15, Nakovo – 10:15, Rusko Selo (iza Restorana „Baja“) – 11:15 i Bašaid (Vašarište) – 12:00 sati.

S. V. O.

novac-dinari-isplata

Minimalna cena rada u Srbiji biće povećana na 500 evra odnosno 58.630 dinara od 1. oktobra ove godine. To predstavlja rast od 9,4 odsto.

Minimalna zarada u ovom trenutku iznosi 53.592 dinara, odnosno 457 evra, nakon što je u januaru ove godine povećana za 13,7 odsto. Cilj je da do kraja 2027. godine, minimalna zarada bude 651 evro.

error: Content is protected !!