Classic Layout

ucenik
Ministarstvo prosvete isplatiće tokom oktobra meseca samofinansirajućim studentima visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Republika Srbija sredstva za pokriće 50 odsto plaćene školarine za školsku 2024/2025. godinu.
Samofinasirajućim studentima će odjednom biti isplaćen celokupan iznos od 50 odsto sredstava koji su platili fakultetima za školarine do 30. septembra 2025. godine.
Pošto se nadoknada sredstava vrši isključivo putem Studentske kartice, Ministarstvo prosvete podseća sve studente koji nemaju Studentsku karticu da se prijave za otvaranje putem portala Uprave za trezor
download-(15)

Pod sloganom „Ne propusti ni jedan otkucaj“, Svetski dan srca biće obeležen u ponedeljak, 29. septembra, akcijom besplatne kontrole zdravlja u prostorijama Crvenog krsta.

Od 9 do 11 časova, građani će moći da izmere nivo šećera u krvi i krvni pritisak, bez zdravstvene knjižice, uputa i zakazivanja. Osim osnovnih merenja, svi zainteresovani dobiće i korisne preventivne savete o očuvanju zdravlja.

Akciju zajednički organizuju Crveni krst, Dom zdravlja i Zavod za javno zdravlje sa ciljem da poveća svest o zdravlju srca, podsećajući ljude da ne zanemaruju upozorenja o zdravlju  i da daju prioritet redovnim pregledima, zdravim navikama i pravovremenoj medicinskoj intervenciji kako bi se sprečili prevremeni smrtni slučajevi zbog bolesti srca i krvnih sudova.

roni-radna

Ronald Barna, sugrađanima, a posebno sugrađankama poznatiji kao Roni frizer, živi na popularnom španskom ostrvu Gran Kanarija. Pre 13 godina odselio se iz Kikinde, iako je imao svoj frizerski salon i ulepšavao pola grada.

-Sticaj životnih okolnosti odveo me je u Nemačku. Tamo sam živeo tačno četiri godine i osam meseci. Radio sam kao frizer, bio sam u Kaselu i fino sam se uklopio. Želeo sa već tada da otvorim svoj salon, međutim, procedura je bila komplikovana jer je bilo neophodno da položim majstorski ispit za koji je potrebno dosta novca. Za Nemce mogu da kažem da su relativno hladni i da je kod njih neprikosnoveno pravilo da je vreme novac.  – kaže Roni.

Po dolasku u Nemačku Ronald je bio ubeđen da ga očekuju veće mogućnosti kada je reč o samom poslu:

-Bio sam ubeđen da ću moći da budem znatno kreativniji. Razočarao sam se jer su kruti. Pokušao sam da predložim drugačiji način rada, međutim, nisam uspeo u tome.

Gran Kanariju zovu ostrvo večitog proleća. Ta mu klima, kaže, savršeno odgovara, a da se preseli odlučio je još 2016.

-Nakon što sam pet godine radio za gazdaricu, po njenom odlasku u penziju , firmu smo preuzeli koleginica i ja. Postao sam sam ponovo privatnik i moj frizerski salon zove se „Ronny“, isto kao što se zvao i u Kikindi. I dalje sam i muški i ženski frizer i imam stalne mušterije. Pretežno kod mene dolaze Skandinavci, Nemci, Irci, Austrijanci, Švajcarci, Englezi koji imaju svoje nekretnine na ostrvu. Reč je dobrostojećim ljudima, tako da je i mogućnost naplate usluge veća – saznajemo od našeg sagovornika.

U Kikindi je Roni bio privatnik 17 godina, a ove godine 1. septembra je trideseta godišnjica kako je postao frizer.

-U Kikindi sam radio i do 70 sati nedeljno, a sada radim od ponedeljka do petka i to osam sati dnevno. Putujem pedesetak kilometara od kuće do posla, ali mi to ne smeta jer je prevoz za stanovnike ostrva besplatan. Život je drugačiji i moraš mu se prilagoditi. Starosedeoci na Gran Kanariju su prilično glasni, odnosno kako oni kažu, živahni. Veseli su i po mentalitetu su slični nama. Naše ljude kao mušterije i kao prijatelje ne bih menjao ni za šta na svetu jer našeg mentaliteta nema ni u jednoj državi na svetu – zaključio je nekada poznati kikindski frizer.

Osobe koje šiša u Španiji cene njegove savete.

-Cene predloge i vreme koje im se posveti. Više puta su mi mušterije rekle da dok nisu došle kod mene, nisu imale takav tretman. Naš mentalitet je takav da sa osobom koja dolazi stalno u salon, na neki način, postaneš prijatelj. Tako sam i naučio da zajedno sa klijentom dođemo do rešenja koja god da je usluga u pitanju, šišanje, farbanje, frizura – navodi Roni.

Na Gran Kanariju upoznao je svega jednu Kikinđanku. Na susednom ostrvu, Tenerifima, ima ih puno više.

-Nema puno Srba, ali je zato veliki broj ljudi iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Vrlo često čujem naš jezik i obradujem se. Ovde je život puno opušteniji jer su takvi i ljudi. Prvu reč koju sam naučio je manjana, sutra. Uvek je nešto što treba da se uradi kod majstora i slično sutra – istakao je Ronald.

Kikindu posećuje najmanje dva puta godišnje. Tu su mu deca, roditelji, porodica.

– Kikinda je moj rodni grad i nedostaju mi komšijska druženja i prijatelji. Ovde ne možeš da se ode do grada u šetnju,  da sretneš nekog poznatog i srdačno se ispričaš. To fali – zaključio je Ronald Barna.

NE TREBA IĆI IZ SRBIJE

Ronald Barna navodi da su ga životne okolnosti naterale da ode iz Srbije i za kratko vreme promeni dve države. Ipak, njegov savet je sledeći:

-Ko može pristojno da živi od onoga što zaradi ne treba da ide u inostranstvo i tamo se puno radi i ništa bolje nije, a uvek si stranac. Nije ovde ni malo loše. Svi kafići su puni, svi voze dobre automobile. Da se nije život namestio, ne bih otišao iz Kikinde. Ovaj mentalitet, odnosi među ljudima, način života, nigde na svetu ne postoje.

NEGOVANA KOSA

Ronijeve mušterije sećaju se da nikada nije želeo da radi bilo kakav tretman koji će ošteti kosu.

-I dalje sam takav. Odbijam da radim bilo šta što znam da će na kraju biti loše za kosu. Imam mogućnosti da nadograđujem kosu i da dođem do kvalitetnih materijala, ali ne prihvatam da radim bilo šta u šta sam ubeđen da će uništiti kosu. Moj posao je nega kose.

A.Đ.

 

 

 

pitijada-(5)

Udruženja žena „Novi Kozarci“ organizovalo je 15. Pitijadu koja je ove godine održana u okviru obeležavanja 80 godina od kolonizacije. Kako je istakla predsednica Boja Oljača ove godine 25 žena pravilo je pitu krompirušu za takmičenje.

-Pitijada je manifestacija po kojoj je naše selo nadaleko poznato. I ove godine napravile smo pitu za Ginisa dugu 30 metara i 70 centimetara. Svaka od žena je imala svoj zadatak, sve smo bile složne i sa puno ljubavi zamesile smo ovogodišnju rekorderku. Sastojci su uvek isti brašno, so, voda krompir, luk, začini. Važna je spretnost domaćice, ali i ono što se nasledi od majki, baka i prabaka. Trudimo se da sačuvamo tradiciju krajeva iz kojih smo došli – istakala je Boja Oljača.

Pitijadi je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan koji je pozdravio okupljene:

 

-Osim Pitijade, jubilarna godina od kolonizacije obeležena je i fudbalskim turnirom, ali i Kozaračkim zborom. Okupljanje, saborovanje, jedinstvo, čuvanje običaja i tradicije, važno je za sve nas. Hvala vam što svi zajedno pokazujete ljubav prema rodnom mestu – kazao je gradonačelnik Bogdan.

Udruženje žena „Novi Kozarci“ osnovano je 1976. godine sa željom da pomogne svim nemoćnim meštanima.

 

-Naš cilj je da sačuvamo tradiciju umeća ženskog stvaralaštva koje je donešeno iz Bosne 1945. godine. Čuvamo kulturu života naših predaka kroz heklanje, tkanje, pravljenjem jela od domaćih proizvoda, čemu učimo i mlađa pokolenja. U svom vlasništvu imamo taru, razboj, na koji tkamo krpare. Deo sredstava dobijen od prodaje krpara ulažemo u repromaterijal, a deo dajemo u humanitarne svrhe – kazala je Boja Oljača.

Inicijator Pitijade, pokojni Milorad Majkić koji je na dva točka stigao u Atinu i Peking na Olimpijske igre, uvek se zalagao za promociju rodnog mesta.

A.Đ.

banja-luka-bogdan-(6)

Predstavnici Banja Luke bili su gosti Kikinde u okviru manifestacije Dani Republike Srpske. Pod sloganom „Put sabornosti“  organizovana je  u 13 gradova u Srbiji. Delegaciju u sastavu Borislav Maksimović, savetnik za kulturu u Predstavništvu Republike Srpske u Srbiji, Aleksandar Ljuboja, direktor Područne privredne komore Banja Luka i Zoran Berak, sekretar za trgovinu i turizam u banjalučkoj komori, u svom kabinetu primio je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Naš cilj je jačanje svih veza, a pre svega privrednih – kazao je Aleksandar Ljuboja, direktor Područne privredne komore Banja Luka. – Kikinda je interesantna jer ima kompanije koje su kompatabilne sa delom privrednih društava u Republici Srpskoj. U razgovoru sa kolegom iz Privredne komore istaknuto je da postoji mogućnost zajedničkog nastupa na trećim tržištima, pre svega u Rumuniji i Mađarskoj. Pojedina roba mogla bi zajednički da proizvodi, a ono što nama nedostaje je građevinski materijal, konkretno crep, koji bi ponovo mogao da nađe tržište kod nas. Uvozimo ga sa svih meridijana, ali ne i iz Kikinde. Naša komora pokriva 55 odsto teritorije u Republici Srpskoj i oko 600.000 stanovnika gravitira ka Banja Luci. Imamo i nekoliko opština koji su najveći izvoznici u Bosni i Hercegovini.

Gradonačelnik Bogdan dodao je da je međusobna saradnja i jačanje veza između Republike Srpske i Srbije važna za obe države. Na ovaj način čuvaju se identitet, istorija, kultura i običaji.

-Privredno povezivanje nam je važno i intenzivno ćemo raditi na tome. Naši gosti pozvali su nas na privredni forum koji se svake godine organizuje u Banja Luci. Dobili smo mogućnost, da zajedno sa Regionalnom privrednom komorom i privrednim društvima, predstavimo sve potencijale Kikinde i da naši prijateljski odnosi postanu još bolji. Rado ćemo se odazvati jer je ovo prilika da predstavimo grad i da se još bolje povežemo. Saradnja dve privredne komore biće značajna za obe države, jer nam je želja da razvijamo naše firme i dovodimo nova preduzeća – naveo je prvi čovek grada.

Pored gradonačelnika sa sastanku su prisustvovali i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća i Tibor Horvat, direktor kikindske Regionalne privredne komore.

-Područna privredna komora iz Banja Luke pokriva pet gradova i 16 opština i veliki broj privrednih društava. Siguran sam da bi naš građevinski materijal našao svoje mesto na ovom tržištu, jer je nekada, tokom zlatnih vremena, najveće tržište fabrike „Toza Marković“ bila upravo Republika Srpska. Verujem da bi u bliskoj budućnosti mogao da se ponovo poveća izvoz u Banja Luku. Kao Regionalnoj privrednoj komori koja je jedna od najmanjih u sistemu Srbije, biće nam čast da započnemo saradnju sa banjalučkom komorom – precizirao je Horvat.

U okviru Dana Republike Srpske prikazani su programi iz Banja Luke, Bijeljine, Istočnog Sarajeva, Donje Gradine, Trebinja, Pala i Prijedora.

A.Đ.

 

 

 

nurdor-2025-(5)

Udruženje NURDOR obeležava Zlatni septembar, mesec podrške deci oboleloj od malignih bolesti. Tim povodom na Gradskom trgu organizovan je program u kom su učestvovali solisti, plesne grupe i folkloraši.

U Srbiji svakog dana jedno dete oboli od raka, a ovogodišnja kampanja posvećena je temi psihosocijalne podrške, jer svako dete i porodica, pored medicinskog lečenja, imaju potrebu za razgovorom, osloncem, podrškom u ostvarivanju prava i osećajem da nisu sami. Takvu podršku pruža i Ljubica Takić, volonterka iz Kikinde koja je preživela i ličnu tragediju. Njena ćerka preminula je od raka.

-Već 13 godina sam uz NURDOR i iako moje Jelene više nema, trudim se da pomažem deci oboleloj od raka i njihovim roditeljima. Važno je pričati o bolesti i pružiti podršku, posebno roditeljima, kako ne bi posustali u toku lečenja koje zna da bude dugo i iscrpljujuće. Bila sam jaka u tom periodu, ali samo zahvaljujući Jeleni koja je bila hrabra i jaka. Psihološka podrška je najvažnija i ja sam je imala od lekara, volontera, od psihologa na Onkološkom odeljenju. I dalje sam u kontaktu sa njim i kada mi je teško pomogne mi – navela je Ljubica Takić.

I sugrađanka Suzana Mučalov je takođe volonterka NURDOR-a. Po zanimanju je vaspitačica i njena želja je da pomogne koliko može.

-Moje kumče je imalo rak i lada sam videla sa kakvim se sve problemima suočava zajedno sa roditeljima, rešila sam da i ja pomažem. Najmlađi onkološki pacijenti svakodnevno se bore za život i pored toga što učestvujem u raznim aktivnostima prikupljanja pomoći – dodala je Suzana Mučalov.

Podršku skupu dao je gradonačelnik Mladen Bogdan koji je precizirao da je obaveza svakog pojedinca, ali i društva da ukažu poštovanje i pruže podršku i obolelima i njihovim roditeljima.

-Lokalna samouprava tu je da pomogne svakom bolesnom detetu i porodici. Pomažemo porodicama i deci koja imaju teška oboljenja, za šta se izdvajaju značajna sredstva u budžetu. Drago mi je što se taj novac nikada do kraja ne utroši što je pokazatelj da u našem gradu, na sreću, nemamo puno dece kojima je takva pomoć potrebna. Imamo i Komisiju za lečenje socijalno ugroženih i svi odrasli mogu da apliciraju za pomoć pri kupovini lekova i medicinskih pomagala – naveo je Bogdan.

Iz NURODOR-a pozivaju sve građane i društveno odgovorne kompanije da podrže akciju slanjem broja 2 na broj 1150.

A.Đ.

 

 

 

 

 

poreska-uprava

Poreska uprava obavestila je danas poreske obveznike da ukoliko dobiju imejl poruku sa prilogom koju je navodno poslala Poreska uprava Republike Srbije, u vezi sa ažuriranjem bankovnih podataka za povraćaj poreza, da u cilju bezbednosti svojih podataka, ne otvaraju prilog, niti da postupaju prema instrukcijama, a da imejl odmah obrišu.

U saopštenju se navodi da su se u poslednje vreme pojavili pokušaji prevare putem elektronske pošte, tzv. fišing poruke, i da se zvanična komunikacija Poreske uprave obavlja isključivo sa zvanične adrese sa domena @purs.gov.rs.

111535-339767-jesenji-krstovdan-ff-f

Srpska pravoslavna crkva i vernici proslavljaju jesenji Krstovdan. Vernici se tokom današnjeg dana pridržavaju posta, a bere se i posvećuje bosiljak.

Po narodnom verovanju, ako je na Krstovdan oblačno, zima će biti bogata snegom, a ako nema padavina naredna godina biće sušna.

Dok za mnoge druge praznike koji su obeleženi crvenim slovom važi da ne treba sređivati kuću, usisavati i raditi druge slične poslove, na Krstovdan je obrnuto. Na današnji dan je dobro srediti kuću i tako je pripremiti za zimu. U suprotnom, veruje se da će vam cele godine sve “ići naopako”.

Za ljude rođene na ovaj dan veruje se da na svojim nejakim plećima nose senku Časnog krsta i da su zato pred Bogom posebno odgovorni za svoje postupke.

U svim selima isplaćuju se ljudi koji čuvaju polja od Đurđevdana do Krstovdana i koji teraju ptice i naplaćuju se globe od onih čija stoka pravi štete na tuđim njivama. Isplaćuje se onoliko koliko je dogovoreno ο Đurđevdanu.

 

light-bulbs-1875384-1280

Lica sa statusom borca, ratni i civilni invalidi rata, kao i drugi korisnici prava u skladu sa propisima o boračko-invalidskoj zaštiti, imaće pravo na popust od 1.000 dinara na računima za električnu energiju u periodu od oktobra 2025. do marta 2026. godine kao dodatnu podršku tokom zimskih meseci, saopštilo je danas Ministarstvo za rad, boračka i socijalna pitanja.

Ovakva mera podrške je omogućena odlukom Vlade Srbije, koja je usvojila izmene i dopune Uredbe o energetski ugroženom kupcu.

Ministarstvo ističe da ova mera predstavlja izraz poštovanja i zahvalnosti borcima, kao i podršku onima koji su najviše dali za zemlju.

Pored njih, pravo na ovu olakšicu ostvarivaće i penzioneri sa minimalnim penzijama, a procenjuje se da će lica sa boračkim statusom uz popust moći da umanje svoje mesečne troškove za oko 1.500 dinara.

Građani koji imaju status energetski ugroženog kupca imaju i dodatni popust od pet odsto za redovno plaćanje računa do 28. u mesecu, a u ovom periodu neće važiti snižavanje granice između plave i crvene zone. Za sve informacije o načinu sticanja statusa energetski ugroženog kupca, građani se mogu obratiti Ministarstvu rudarstva i energetike, navodi se u saopštenju.

IMG-5142

Kikindsko Udruženje potrošača beleže sve više prijava građana koji postaju žrtve agresivne prodaje na kućnom pragu. Najčešće stradaju penzioneri, jer ih trgovci smatraju najpodložnijim manipulacijama. Scenario je gotovo uvek isti: telefonski poziv sa „specijalnom ponudom“ ili „ekskluzivnom šansom“, i ubrzo prodavac kuca na vrata sa robom koju „treba odmah probati“, objašnjava Darko Cvijan iz Udruženja potrošača Kikinde.

– Zabrinjava što trgovci često imaju detaljne podatke o potencijalnim kupcima, sumnja se da do tih informacija dolaze preko različitih kanala, možda čak i kroz zloupotrebu podataka iz PIO fonda, mada za to nemamo dokaze. Na meti su upravo stariji, koji lakše poveruju u „povoljnu priliku“. Roba koja se nudi obično ima nerealno visoke cene. Primer je naddušek po ceni od čak 360.000 dinara – iznos za koji se može kupiti čitav krevet. Prodavci često nude plaćanje preko administrativne zabrane na penziju, stvarajući utisak da je proizvod pristupačniji nego što jeste- navodi Cvijan.

Iako Zakon o zaštiti potrošača daje pravo na povraćaj robe u roku od 14 dana bez obrazloženja, trgovci nalaze način da to onemoguće. Proizvod odmah otvaraju pred kupcem i predstavljaju ga kao „medicinski“ ili „kozmetički“, tvrdeći da se iz „higijenskih razloga“ ne može vratiti.

Ponekad se za povraćaj traži i dodatna naknada, poput 12.000 dinara za navodnu „sterilizaciju“, što dodatno odvraća građane od raskida ugovora. Čak i kada kupac insistira, trgovci odugovlače razgovorima i obećanjima dok ne istekne rok od 14 dana.

Udruženje zato apeluju na porodicu, posebno decu i unuke, da pomognu penzionerima i odmah reaguju ako se kupovina dogodi – pismenim putem, mejlom ili preporučenim pismom, jer telefonski poziv nije dokaz. Kada rok istekne, mogućnost za raskid ugovora nestaje, ukazuje Cvijan.

-Problemi se javljaju i kod onlajn kupovine: paket treba otvoriti odmah po prijemu i eventualnu štetu prijaviti u roku od 24 sata, što mnogi zanemaruju- dodaje.

Suština je da se nudi roba koja uglavnom nije neophodna, kupovina je impulsivna, pod pritiskom koji trgovac namerno stvara. Iako je reč o nepoštenom poslovanju, zakonske rupe ostavljaju prostora da ovakva praksa opstaje. Zato je najbolja zaštita – informisanje. Svako treba da zna svoja prava i da ih iskoristi na vreme.

error: Content is protected !!