Classic Layout

trka-za-srec-detinjstvo-2025-(8)

Trka za srećnije detinjstvo, 36. po redu, i ove godine okupila je veliki broj učesnika. U organizaciji Crvenog krsta, pod motom „Imamo cilj, dođi na start”, trka je najveća i najmasovnija rekreativno-humanitarna manifestacija u našem gradu čiji je cilj promovisanje zdravih stilova života, humanosti i volonterizma.

Prva je bila šetnja roditelja sa bebama do godinu dana u kojoj je bilo sedam učesnica. Nagradu Crvenog krsta Vojvodine, porodični vikend u odmaralištu Vršački breg, osvojila je Dragana Raca iz Kikinde.

-Imam tri devojčice Una je najstarija i ima pet godina, Maša ima tri i Ana, sa kojom sam se takmičila, ima godinu. Drugi put učestvujem u trci i nisam očekivala nagradu. Cilj nam je da podržimo ovu manifestaciju. Drago mi je što ćemo imati priliku da provedemo vikend na Vršačkom bregu – saznali smo od Dragane Race.

U 26 trka učestvovali su predškolci osnovci, srednjoškolci, sugrađani, a na samom kraju organizovana je i trka rolera. Prvi na cilj u trci dečaka prvih razreda stigao je Luka Agostini iz OŠ „Vuk Karadžić“.

-Trka nije bila laka i pomučio sam se da budem najbolji. I kao predškolac učestvovao sam u manifestaciji i tada sam bio drugi. Treniram fudbal i volim da trčim – kazao nam je Luka koji je kao nagradu dobio bicikl.

Ni ove godine nije izostala podrška lokalne samouprave koja kao generalni pokrovitelj  prepoznaje značaj ove manifestacije.

-Humanost, solidarnost, porodica to su vrednosti kojima želimo da učimo decu. Trka sve nas, koji smo bili učesnici vraća u detinjstvo – istakao je član Gradskog veća Željko Radu.

Generalni sponzor je kompanija „Grindeks“ dok su prijatelji manifestacije firme „Jafa“ i „Kolačić sreća“.

-Ovo je deseta godina kako naša kompanija podržava najlepšu sportsko-dečiju manifestaciju u našem gradu. Čast nam je i zadovoljstvo što smo deo Trke za srećnije detinjstvo – naveo je Vojislav Bulatović iz kompanije „Grindeks“.

Sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac  napomenula da je ove godine prodato 3.200 startnih brojeva.

-Osim toga prikupili smo i donatorska sredstva u iznosu od 115.000 dinara, što je ukupno 435.000 dinara. Sav novac raspodelićemo Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“ i školama srazmerno broju učesnika. Cilj nam je da učimo decu da budu humani, da promovišemo prave vrednosti i da mnogi od njih  postane deo porodice Crvenog krsta – rekla je Danijela Bjeljac.

Program su otvorili predškolci iz vrtića „Poletarac“ i „Plavi čuperak“ i hor „Čuperak“.

A.Đ.

 

 

TV-PRVA-(1)

U vrlo gledanom takmičarskom muzičkom programu „Nikad nije kasno”, koji se emituje na Televiziji Prva, Kikinđanka Slavka Francuski Mika je u prvom krugu oduševila publiku i žiri i čvrsto gazi ka sledećim stepenicama. A nije taj uspeh došao slučajno ili odjednom. Za prvo pojavljivanje pred auditorijumom odabrala je pesmu „Bolujem u sebi” iz repertoara Marine Živković.

Kao da je bilo simbolike u izboru te numere, jer bilo je trenutaka u Slavkinom životu kad je zaista morala da odboluje i otrpi jake udarce koje joj je život nanosio. Naime, samo mesec dana nakon smrti majke, Slavka je u avgustu nastupila na pomenutom šou programu i to najviše zbog toga što ju je upravo majka i ubedila da se prijavi za ovo nadmetanje i što bi sigurno volela da vidi svoju ćerku pod reflektorima velike scene. Nažalost, mama nije to dočekala, ali Slavka nastavlja kao i svaki profesionalac ćutke i dostojanstveno, najviše zbog mamine želje da se i široki auditorijum uveri koliko je Slavka muzikalna.

– Potičem iz muzičke porodice. Moj deda Sovra Ćirić i njegov brat Mirko su utemeljivači čuvene agencije „Melos estrada” u Kikindi- navodi Slavka dodajući da i sada čuva dedine fotografije s mnogim čuvenim zvezdama koje su gradile karijeru i u Kikindi, kao što su pre svih Lepa Brena, koja je u našem gradu i počela, ali su tu bili i Zdravko Čolić, Zorica Brunclik i mnogi drugi.

– Ja sam odmalena volela da pevam. Drugarica iz osnovne škole, Olivera Kockar, je svirala harmoniku, a ja sam uz nju pevala i tako je muzika vremenom postala moja velika ljubav, dodaje popularna Mika, koja je još iz detinjstva postala prepoznatljiva po tom nadimku, koji, pokazalo se, efektno zvuči i kao estradno ime. -Mnogi me znaju po nadimku Mika, koji nosim još iz detinjstva. Evo, već 29 godina muzika je deo moje svakodnevice. Doduše, preko 20 godina sam radila i kao cvećarka, a potom i kao pratilac dece s posebnim potrebama u školi „6. oktobar”, ali danas živim samo od pevanja. U našem gradu ne nastupam tako često, jer nema mnogo klupskih svirki, ali imam pozive iz Subotice, Novog Sada, Zrenjanina…

Kad je u pitanju repertoar, Slavka se uglavnom oslanja na proverene domaće hitove pop, rok i narodne muzike. Strani repertoar je manje zastupljen, a i pokazalo se da publika najviše voli „domaćice”.

MAJKA TROJE DECE

U prvom krugu takmičenja „Nikad nije kasno”, oduševila je i publiku i žiri u studiju, a sad se intenzivno priprema za drugi krug, koji je predviđen za decembar. Prema pravilima produkcije, svaki kandidat je ukratko trebalo da se predstavi publici i ispriča svoju životnu priču. Slavka je samohrana majka troje dece – dvadesetpetogodišnjeg sina Minje, drugog sina, devetnaestogodišnjeg Vanje i osmogodišnje ćerke Dunje, koja je krenula maminim muzičkim stopama i pohađa Muzičku školu „Slobodan Malbaški”.

Popularna Mika nije želela da u svom predstavljanju televizijski auditorijum „hvata” na empatiju, s obzirom na status samohrane majke i da joj je mama koja ju je i ohrabrila da se prijavi za ovo takmičenje, nedavno preminula. Želela je da njen plasman odrede čisto muzički razlozi. A ako tako ostane do kraja, velike su šanse da ćemo Miku gledati i kao sveukupnu pobednicu ovog šou programa.

Pored žirija, u drugom krugu, kao i u daljem takmičenju, odlučivaće i SMS glasovi publike. Ne bi trebalo sumnjati da će se telefoni tada usijati u Slavkinu korist. A, jasno, za prepoznavanje svih Slavkinih kvaliteta „nikad nije kasno”.

N. Savić

Foto: TV Prva i privatna arhiva

 

osmeh-vojvodine-

Zajedničkim delovanjem Vlade Republike Srbije i Pokrajinske Vlade započet je proces realizacije infrastrukturnih projekata od velikog značaja za razvoj Autonomne pokrajine Vojvodine. Jedan od tih projekata jeste i projekat izgradnje brze saobraćajnice koja će povezati gradove Sombor i Kikindu. Realizaciju tog projekta Vlada Republike Srbije je proglasila da je od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

Gradska uprava grada Kikinde obaveštava javnost da je izrađen Urbanistički projekat za izgradnju državnog puta IB reda (brze saobraćajnice) na teritoriji Grada Kikinde – deonica od administrativne granice sa Opštinom Novi Bečej do državne granice sa Republikom Rumunijom (granični prelaz Nakovo).

Javna prezentacija Urbanističkog projekta u trajanju od 7 (sedam) dana održaće se u periodu od 13.11.2025. godine do 19.11.2025. godine u zgradi Gradske uprave grada Kikinde, Trg srpskih dobrovoljaca broj 12 u Kikindi, od 12 do 15 časova u sali broj 51.

Obaveštenje o javnoj prezentaciji Urbanističkog projekta dobiće nosioci prava na nepokretnostima preko kojih je planirana izgradnja saobraćajnice, kao i nosioci prava na nepokretnostima u neposrednoj okolini planirane saobraćajnice putem pošte tokom meseca oktobra.

Uvid u Urbanistički projekat može se izvršiti na zvaničnom sajtu Grada Kikinde, odnosno na internet adresi www.kikinda.org.rs.

mobilni

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srbije upozorava građane da ne otvaraju SMS poruke koje se odnose na navodne saobraćajne prekršaje, prekoračenje brzine, nenaplaćene putarine ili slične navodne obaveze. Reč je o “fišing” prevari, odnosno pokušaju da se građani dovedu u zabludu i da im se zloupotrebe lični i finansijski podaci.

MUP apeluje na sve građane da:

– ne otvaraju linkove iz ovakvih SMS poruka,

– ne unose lične podatke i podatke o platnim karticama na sumnjivim stranicama,

– ukoliko su to učinili, da isto prijave policiji.

Služba za borbu protiv visokotehnološkog kriminala Ministarstva unutrašnjih poslova uspešno prepoznaje i procesuira ovakve vidove kriminala. Samo u proteklom periodu, zahvaljujući brzoj reakciji i saradnji sa domaćim i međunarodnim institucijama, zaustavljene su organizovane grupe koje su stajale iza ovakvih prevara.

MUP podseća građane da je zvanična komunikacija o saobraćajnim prekršajima moguća isključivo putem pošte i preko zvaničnih servisa države, a nikako putem SMS poruka sa nepoznatih brojeva ili sumnjivih internet linkova.

Ministarstvo unutrašnjih poslova nastaviće da preduzima sve mere u borbi protiv visokotehnološkog kriminala i zaštiti građana, i još jednom apeluje da građani budu oprezni i odgovorni prilikom korišćenja interneta i mobilnih servisa.

staro-jezero-a

Na Starom jezeru danas će biti održan 6. Škembe fest.

Okupljanje učesnika planirano je od 10.30 do 11.30 časova, a u duhu igre i radosti, tokom dana decu očekuju „Igre bez granica“, radionice i zabava. Vrhunac manifestacije biće predaja uzoraka u 15.30 časova, kada će internacionalni žiri birati najbolje škembiće.

Škembe fest je prepoznatljiva manifestacija u Kikindi koja promoviše lokalnu kulinarsku tradiciju.

Prošle godine nadmetale su se 32 ekipe iz Srbije, Mađarske, Rumunije i Hrvatske, a organizatori ove godine očekuju sličan broj učesnika.

austria-euro-1200x600-direct-150kb-1-1024x512-1
Austriji ove godine preti budžetski minus od čak 23,1 milijardu evra, Srbija u isto vreme beleži deficit od svega 311 miliona evra, piše portal Srpski ugao.

To znači da je deficit u austrijskom budžetu čak 74 puta veći od srpskog i to u apsolutnim brojkama. Uz ovakvu dinamiku, Beč se suočava sa opasnošću potpunog fiskalnog kolapsa, dok bi Srbija uz disciplinu, mogla već oko 2038. godine da pređe u suficit i to bez drastičnih rezova, već uz godišnje smanjenje deficita od oko 50 miliona evra.

Kako je saopštila nacionalna Radio televizija Austrije „ORF“, austrijsko Ministarstvo finansija priznaje da je ovogodišnji deficit za milijardu evra veći od planiranog. Iako ministar Markus Marterbauer (SPÖ) tvrdi da savezna vlada „posluje stabilno“, podaci ne idu u prilog toj izjavi. Problem je još izraženiji na lokalnom nivou gde pokrajine, opštine i sistem socijalnog osiguranja beleže dodatni manjak od 6,2 milijarde evra.

Državna sekretarka Barbara Ajbinger-Midl (ÖVP) kao uzroke navodi rast troškova u socijalnim uslugama i proširenje brige o deci.

Ministar ostaje otvoren za povećanje poreza na imovinu, ali odbacuje ideju da se deo državnih prihoda ustupi lokalnim vlastima, ocenjujući da nisu učestvovale u rešavanju krize banaka niti imaju pravo na novac iz klimatskih fondova.

Austrija je prema ocenama ekonomista, ušla u najdužu recesiju od Drugog svetskog rata, a trend ne pokazuje znakove oporavka. U prvoj polovini 2025. deficit je iznosio 5,3% BDP-a , više nego prethodne godine, a rashodi su eksplodirali, naročito zbog plata u javnom sektoru i rastućih socijalnih davanja.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Austrijski političari još uvek govore o reformama, dok im se budžetski sistem urušava. Bankrot do 2030. godine postaje ne samo moguć, već izvestan ako se ne preseče spirala lokalne potrošnje i centralnog nečinjenja. Sa druge strane, Srbija sa znatno manjim fiskalnim prostorom, pokazuje iznenađujuću disciplinu. Ako nastavi da smanjuje deficit tempom od samo 50 miliona evra godišnje, već oko 2038. godine može da računa na pozitivnu nulu, pa i suficit.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

zmaj-dec-igre

Najlepši deo „Zmajevih dečijih igara“ su najmlađi učesnici, deca iz Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ i Baletske škole koji su bili i centralni deo ovogodišnje, 32. manifestacije. U čast dečijeg pisca Jovana Jovanovića Zmaja oni su pevali, igrali, recitovali, a podržali su ih  poznati dečiji pisci i stvaraoci Uroš Petrović, Zorica Despotov i Uroš Novakov.

-Najvažnije je da se bavimo decom. Da ih učimo da pevaju, igraju, plešu, sviraju da im posvećujemo vreme. Samo tako oni će imati dobre uzore i steći prave vrednosti. Kikinda je grad u kom rado gostujem jer na pravi način usmerava i uči najmlađe – kazao je Uroš Petrović.

Tanja Nožica, pomoćnica direktora i urednica dečijeg programa napominje da je u okviru manifestacije organizovano mnoštvo radionica i sadržaja za decu školskog i predškolskog uzrasta.

-Čika Jova Zmaj prvi je dečiji pesnik i najpoznatiji je njegov stih „Deca su ukras sveta“. Deca to zaista jesu i na nama je da ih učimo pravim vrednostima koje je Jovan Jovanović Zmaj promovisao. Do skoro Kikinda je bila jedini grad, pored Novog Sada, u kojima je ova manifestacija organizovana. Ponosni smo na to što duže od tri decenije negujemo poeziju za decu – napomenula je Tanja Nožica.

Centralnoj priredbi prisustvovala je i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

Ove godine program je trajao tri dana tako da su  deca uživala u predstavi „Ko se boji knjige još“, organizovani su i koncert OMŠ „Slobodan Malbaški“, književno-likovna radionica Roberta Takariča i Gorana Novakovića, monodrama u izvođenju Aleksandra Milkovića, predstavljanje zbirke nemačkih narodnih bajki Milice Šijakovića sa Katedre za germanistiku Filozofskog fakulteta u Novom Sadu.

A.Đ.

 

 

pokrajisnka-sekretarka-kultura-(1)

Aleksandra Ćirić Bošković, pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama i Snežana Janković, v.d. pomoćnika sekretara Sektor za kulturno nasleđe bile su u radnoj poseti našem gradu. Nakon razgovora u kabinetu gradonačelnika Mladena Bogdana, zajedno sa Marijanom Mirkov, članicom Gradskog veća, posetili su Kulturni centar. Pomenuti sekretarijat za rekonstrukcija fasade ove ustanove kulture izdvojio je 20 miliona dinara, a v.d. direktor Marko Markovljev istakao je da će radovi započeti vrlo brzo s obzirom na to da su se čekale spoljne temperature neophodne za obavljanje ovog posla.

 

-Cilj naše posete je da obiđemo ustanove kulture za koje su izdvojena sredstva iz Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, ali i da se upoznamo sa stanjem u institucijama i na licu mesta čujemo koji su im planovi i kako možemo da pomognemo da se oni realizuju – istakla je Aleksandra Ćirić Bošković. – U Narodnom muzeju, po obilasku stalne postavke i prostora namenjenog deci i mamutici Kiki, mogli smo da čujemo koji koraci bi trebalo da se preduzmu kako bi stalna postavka bila još bolja i bogatija.

Rad Narodnog muzeja predstavio je v.d. direktor Miloš Pušara, dok su programe ADZNM „Gusle“ obrazložili direktor Zoran Petrović i njegovi saradnici.

-U Akademskom društvu za negovanje muzike „Gusle“, koje okuplja veliki broj dece i mladih, imali smo priliku da se uverimo da su sredstva 2,8 miliona dinara, kojim su podržani FENOK i „Mali maturantski ples“ utrošena na pravi način. Ovo društvo je jedno od najstarijih u našoj zemlji, odlično rade i zaslužuju našu punu podršku. Prijatno smo iznenađeni radom, agilnošću i programima koji se organizuju u kulturnim ustanovama u Kikindi – precizirala je Aleksandra Ćirić Bošković i dodala da će Pokrajina i u narednom periodu pomagati ustanove kulture kako u realizaciji tekućih programa, tako i u kapitalnim ulaganjima.

Gradonačelnik Mladen Bogdan podsetio je da je Aleksandra Ćirić Bošković i u prethodnom periodu bila u Kikindi i da je i tada imala priliku da se uveri u to šta je urađeno radi boljeg funkcionisanja kulturnih institucija.

-Grad ima dobre planove za dalja ulaganja u ustanove kulture i ovo je bila odlična prilika da o njima razgovaramo sa pokrajinskom sekretarkom – naveo je Mladen Bogdan – Značajna sredstva izdvojena su za uređenje fasade Kulturnog centra i za sve nas ovo ulaganje je značajno jer zaokružuje ciklus velikih ulaganja u ovaj objekat. Bez pomoći Pokrajine i Republike, kapitalna ulaganja ne bi bila moguća, te je važno da se pokrajinska sekretarka na licu mesta upozna sa sadašnjim stanjem, što smo joj i omogućili posetom Narodnom muzeju. Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“ značajne su, ne samo za Kikindu, nego i za srpski narod, posebno što obeležavaju 150 godina postajanja i rada. Ustanove kulture u Kikindi nalaze se zgradama koje su simbol grada i u kojima su neophodna ulaganja.

U toku je priprema budžeta svih pokrajinskih sekretarijata za 2026. godinu. Budžetom će biti predviđeno sufinansiranje programa koji su i najvažniji ustanovama kulture.

-Finansijskim planom obuhvatićemo konkurse u oblasti kulturnog nasleđa, savremenog i filmskog stvaralaštva, verskih zajednica, nacionalnih manjina, otkupa knjiga, publikacija i drugo. Verujem da će svi koji konkurišu biti podržani i da će projekti sa kojima će aplicirati biti prepoznatljivi – zaključila je pokrajinska sekretarka.

A.Đ.

mora-karolj

Osnovna škola ,,Mora Karolj“ u Sajanu, zahvaljujući finansijskoj  podršci Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine, organizovala je Veseli dečji dan, događaj koji je okupio oko 120 mališana i njihovih roditelja.

Realizovani program je ispunio planirani cilj- pružanje deci kvalitetne zabave, učenje kroz igru, nadmetanje u spretnosti i razvoj kreativnosti. Dodatna motivacija učesnika bila je  pravo na  učešće u nagradnoj igri.  Učesnici su mogli da učestvuju u različitim kreativnim radionicama.

-Bilo je devet tematskih  kreativnih radionica: Kraljevska radionica vilenjaka, Čarolija boja, Čarolija vune, Carstvo gline, More igara, Čarolija svetlosti, Dolina strelaca i Akademija vatrogasaca. Učenici su kroz radionice mogli da se oprobaju u raznim kreativnim i fizičkim veštinama. Za svako učešće u kreativnim radionicama,  dobijali su pečete, koje su kasnije mogli da zamene za palačinke. Nakon toga, deca su odlazila u  dvorište Vatrogasnog doma gde su imala slobodne  aktivnosti- navode u OŠ „Mora Karolj”.

Pored radionica i dvorca na naduvavanje, učesnike je čekalo još mnogo lepih  iznenađenja. Program je obuhvatio:  lutkarsku predstavu, zabavni animacioni program i dečji koncert u izvođenju  muzičkog sastava „Tamburaška braća“.

Pozitivna atmosfera, osmesi dece i veliki broj posetilaca, kao i poruke na ,,Zidu misli“, potvrđuju da je događaj u potpunosti ostvario cilj – kvalitetno i sadržajno provedeno vreme  dece i roditelja.

 

 

idjos-dan-skole-2025-(1)

Osnovna škola „Milivoj Omorac“ iz Iđoša obeležava Dan škole. Ovom prilikom posetili su ih pesnici, korisnici „Naše kuće“, kao i učenici iz drugih škola. Zanimljivim i edukativnim radionicama učenici su, kroz igru, stekli nova znanja.

-Dan škole je 6. oktobar, ali ga ove godine obeležavamo nešto ranije jer smo imali priliku da ugostimo pisce koji učestvuju u „Zmajevim dečijim igrama“. Tema kojom proslavljamo važan dan su mostovi jer nas oni povezuju i spajaju različitosti. Želimo da ukažemo na to da su naši đaci temelj svakog mosta – navela Vesna Šavija, direktorica.

Danu škole prisustvovao je i član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

-Učenici i zaposleni osmislili su lep program, a ovo je prilika za druženje i razmenu iskustava sa drugim školama. Želim im da nastave da rade kao i do sada s obzirom na to da je ova obrazovna ustanovama promer dobre prakse na koji način treba da se povežu deca i odrasli – kazao je Tihomir Farkaš.

Pomenutu obrazovnu ustanova pohađa 134 đaka, među kojima je 20 prvaka

-Primetna je tendencija većeg broja učenika, što je posebno značajno za seosku sredinu. Svake godine trudimo se da ulažemo u učionice i zgradu tako da je ove godine u planu adaptacija dela kotlarnice u koju će se izmestiti školska arhiva koja će najpre biti sređena. Među većim investicijama je i potpuno opremanje učionica digitalnim tehnologijama poput projektora i klimatizacija – dodala je Vena Šavija.

Iđošku školu posetili su učenici Osnovne škole „Jovan Popović“ iz Kikinde, ali i udruženja građana iz sela.

A.Đ.

error: Content is protected !!