Classic Layout

Napadac

Jutros oko 10 časova, pred kamp-naseljem poznatim kao „Ćacilend“ koje se nalazi na platou ispred zgrade Narodne skupštine Srbije u Beogradu, došlo je do ozbiljnog incidenta koji uključuje pucnjavu, požar i hapšenje osobe.

Penzioner Anđelković Vladan, rođen 1955. godine u Beogradu, sa prebivalištem na opštini Stari grad, izazvao je opštu opasnost paljenjem vatre i pucanjem iz pištolja. U incidentu je povređena jedna osoba.

Osumnjičeni se u prepodnevnim časovima dovezao taksijem do lica mesta i pronašao prazan šator koji je potom polio kantom benzina koju je nosio sa sobom u nameri da izazove požar. Zatim je ispalio nekoliko hitaca u želji da izazove požar, jer kako navodi „nerviraju ga šatori u centru grada.“

Povređeno lice je Milan Bogdanović, otac dvoje dece, koji je prišao da vidi šta radi napadač i tom prilikom zadobio direktan hitac u desnu butinu. Srećom, policija je brzo uspela da savlada napadača. Prema zadnjim izveštajima, Bogdanović se nalazi u stabilnom stanju.

„Ovo je bilo pitanje kada će se desiti. Takva mržnja i indukovana agresija protiv svih ljudi koji su zauzeli jednu tačku na nivou Srbije… Zašto sam rekao da je ovo teroristički akt? Zato što je upotrebljeno vatreno oružje i zato što je cilj bio izazivanje opšte opasnosti s jasnim političkim motivom,“ izjavio je predsednik Vučić.

Naknadno je utvrđeno da Anđelković u posedu ima oružje pištolj marke „crvena zastava M79“ registrovano na svoje ime. Njemu se na teret stavljaju krivična dela pokušaj ubistva i izazivanje opšte opasnosti.

 

okrug-migranti-legalizacija-(5)

Na sednici Saveta upravnog okruga razmatrani su Zakon o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima u okviru državnog projekta „Svoj na svome“ i migrantska kretanja na teritoriji svih šest lokalnih samouprava Severnobanatskog upravnog okruga. Sastanku su prisustvovali predstavnici svih opština, dok je naš grad predstavljao gradonačelnik Mladen Bogdan.

Predsednik opštine Kanjiža Robert Fejstamer dodaje da ne može da se poredi ono što je bilo pre nekoliko godina i kako je danas u ovom mestu.

-Posebno se u selima Horgoš i Martonoš znatno je manje migranata na ulicama. Na granici ih i dalje ima i najveći problem je kada ih vraćaju nazad. Želim da se zahvalim i policajcima, ali i svima koji su uključeni u ovu problematiku, jer meštani sela nijednog momenta ne osećaju da su ugroženi. U našoj opštini, u 13 naseljenih mesta, ima oko 2.800 nelegalizovanih objekata. Lokalna samouprava će biti spremana da izađe u susret svima – naveo je Fejstamer.

Stana Đember, predsednica opštine Čoke napomenula je da je ove godine situacija sa migrantima puno bolja u odnosu na prethodne.

-Imamo odličnu saradnju sa Policijskom upravom , a mi smo, kao opština u više navrata izdvojili sredstva za plaćanje prevoza migranata. Sada ih ima samo sporadično. Kada govorimo o legalizaciji naša, kao i druge opštine, rade na katastarskim podacima iz 1912. godine. To je razlog što smo pre nekoliko godina započeli komasaciju građevinskog rejona što će nam znatno olakšati posao koji je pred nama. Formirali smo tim koji će raditi na ovom projektu koji je od nacionalnog značaja kako bismo pomogli svim stanovnicima – dodala je Stana Đember.

Domaćin skupa bio je načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Nebojša Jovanov, a o migrantskim kretanjima govorio je Pavle Rajkov, načelnik Policijske uprave Kikinda.

A.Đ.

 

Kolonizacija-(2)

Povodom značajnog jubileja- 80 godina od kolonizacije, u Novim Kozarcima u petak će biti upriličena Svečana akademija. Pored tribine o kolonizaciji u organizaciji Mesne zajednice Novi Kozarci i Matice srpske, na svečanosti će nastupiti pevačka grupa KUD „Petar Kočić“ i đaci OŠ „Ivo Lola Ribar“.

Na tribini će govoriti dr Milan Micić, istoričar i generalni sekretar Matice srpske, Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja Vojvodine i mr Pavle Orbović, istoričar iz Gradskog muzeja Vrbas.

Prvi put biće dodeljena priznanja zaslužnim pojedincima i udruženjima, za doprinos razvoju sela i postignute rezultate u različitim oblastima. Posetioci će biti u prilici i da pogledaju izložbu Kulturnog centra Novi Sad posvećenu Branku Ćopiću.

Svečana akademija biće održana u prostorijama Udruženja vozača u Novim Kozarcima, sa početkom u 18 sati.

IMG-20251022-090153

Iz Zavoda za javno zdravlje Kikinda apelovali su na žene da se odazovu organizovanom skrining programu za rano otkrivanje raka dojke koji se u našem gradu sprovodi od prošlog meseca. Cilj ovog programa kojim su obuhvaćene žene starosti od 50 do 69 godina je da se bolest otkrije u ranoj fazi, kada su šanse za izlečenje najveće, a posledice po zdravlje najmanje.

„Skrining je svojevrsno „pročešljavanje“ zdravog stanovništva, odnosno pregled osoba koje nemaju nikakve simptome kako bi se bolest otkrila na vreme,“ objašnjava doktor Branislav Hačko, specijalista socijalne medicine.

Prema nacionalnom programu ranog otkrivanja karcinoma dojke, koji je 2013. godine usvojen u Republici Srbiji, sve zdravstvene ustanove imaju obavezu da sprovode organizovani skrining. U Kikindi je projekat započet u septembru ove godine.

„Studije su pokazale da je kod ranog otkrivanja karcinoma dojke u preko 90 odsto ishod lečenja uspešan. Ovo je prvi put da smo u Kikindi uspeli da krenemo u organizovani skrining. Imamo obučene rentgen tehničare, radiologe, mamograf kao i direktnu komunikaciju sa Kliničkim centrom Vojvodine za dodatne analize,“ dodaje doktor Hačko.

Na skrining se pozivaju sve zdrave žene starosti od 50 do 69 godina. Telefonskim putem pozive upućuju medicinske sestre Službe za zdravstvenu zaštitu žena Doma zdravlja.

„Važno je da naše sugrađanke razumeju da to nije mobilni mamograf. Na sajtu ZZJZ Kikinda sve žene mogu se informisati koja su to godišta predviđena za sprovođenje skrininga u ovom ciklusu, a na sajtu je i broj telefona Doma zdravlja koji mogu pozvati za sve informacije“, naglašava Tatjana Pecarski, epidemiolog i načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje. „U svih šest lokalnih samouprava u našem okrugu sprovodimo ovu preventivnu meru. Pozivam žene da zajedničkim naporima učinimo da se ovi mamografski pregledi sprovedu u što većoj meri jer od toga zavisi koliko ćemo života spasiti. Mamografijom možemo detektovati i benigne promene koje bi mogle vremenom postati maligne“.

Ginekolog Doma zdravlja upućuje žene koje se sa popunjenom anketom javljaju službi radiologije Opšte bolnice, gde se obavlja mamografsko snimanje.

„Ukoliko kojim slučajem ne dobijete poziv, a spadate u starosnu grupu koja je obuhvaćena ovim ciklusom mamografskih pregleda, možete pozvati broj 063 424 101 i sami zakazati pregled,“ kaže doktorka Tatjana Pecarski.

Mamografski pregled u okviru programa potpuno je besplatan i ponavlja se svake dve godine. Samo snimanje traje svega nekoliko minuta, a količina zračenja je minimalna i u potpunosti bezbedna.

„Najvažnije je da žene razumeju – mamografija spašava živote. Ovim pregledom otkrivaju se promene koje se golim okom ne vide i ne napipaju, a upravo tada je lečenje najuspešnije. Ovo je izuzetna prilika da se žene pregledaju. Jedna od osam žena ima šansu da dobije rak dojke“ istakao je dr Hačko.

Iz Zavoda za javno zdravlje poručuju da će organizovati predavanja na ovu temu. Otvoreni su za saradnju sa kolektivima i udruženjima građana, kako bi se obezbedila podrška svakoj ženi da ostvari svoje pravo na zdrav i kvalitetan život.

U 2025 GOD. POZIVAĆE SE ŽENE GODIŠTE 1975. 1973. 1971, 1969 1967 1965.1962 1960. 1958. 1956.

Zdravstveni značaj i statistika

Rak dojke je najčešći maligni tumor među ženama u svetu i u Srbiji. Godišnje od ove bolesti u našoj zemlji oboli oko 4.500 žena, dok preko 1600 izgubi bitku sa bolešću. Na području Severnobanatskog okruga, 2023. godine zabeleženo je 94 slučaja karcinoma dojke, dok je 37 žena preminulo od tog oboljenja.

Iako su žene od preko pedeset godina kritična grupa, granica se pomera, što znači da danas sve češće obolevaju i žene u dvadesetim, tridesetim i četrdesetim godinama života. Stručnjaci naglašavaju da pravovremeno otkrivanje karcinoma dojke može spasiti život.

 

 

pozar-atar

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede upozorilo je poljoprivrednike da je spaljivanje strnjike i žetvenih ostataka strogo zabranjeno, jer, kako se ističe, ova praksa uništava zemljište, ugrožava zdravlje ljudi i životinja i izaziva požare sa velikom materijalnom štetom.

Kako je navedeno u saopštenju Ministarstva, prema Zakonu o zaštiti od požara za ovaj prekršaj predviđene su novčane kazne, dok Ministarstvo, na osnovu svojih nadležnosti i dostupnih podataka, sprovodi mere u skladu sa Zakonom o poljoprivredi i ruralnom razvoju.

Ministarstvo raspolaže ažuriranim satelitskim i terenskim snimcima, kao i izveštajima poljoprivrednih inspektora, na osnovu kojih se jasno uočavaju parcele na kojima je spaljena strnjika. Svaka takva parcela koja se i dalje vodi kao aktivna u eAgraru i za koju je utvrđeno je da je spaljena, a vlasnik nije prijavio požar, automatski će povlačiti pasivan status celog gazdinstva.

Ministarstvo pruža mogućnost dobrovoljnog ispravljanja – svi poljoprivrednici koji su imali požar na svojim parcelama, bez obzira na uzrok, pozivaju se da u roku od sedam dana ažuriraju podatke u eAgraru, odnosno da, ukoliko su parcele uništene ili izgorele, izvrše njihovo privremeno isključenje iz aktivne obrade, jer prema zakonu nemaju pravo na podsticaje. Nakon isteka navedenog roka, sva gazdinstva koja nisu postupila po ovom pozivu, a na čijim se parcelama utvrdi spaljivanje bez prijave, biće predmet prekršajnog postupka i stavljena u pasivan status.

Ministarstvo, u saradnji sa poljoprivrednom inspekcijom i Sektorom za vanredne situacije MUP-a, nastavlja pojačane kontrole. Inspekcijske službe su na terenu i sankcionisaće sva lica koja krše propise.

-Ove mere nisu usmerene protiv poljoprivrednika, već u zaštitu zemljišta, biodiverziteta i zdrave životne sredine – naglašava se u saopštenju Ministarstva.

Dodaje se da je tokom prethodnih dana na snimcima zabeleženo više hiljada požarišta na njivama, što je doprinelo ozbiljnom zagađenju vazduha u brojnim sredinama, a ugrožen je bio i saobraćaj na putevima širom Srbije. Ministarstvo je pozvalo i sve građane da ovakve postupke prijave nadležnim vatrogasnim stanicama, zaključuje se u pomenutom Ministarstvu.

ultramaraton

Proteklog vikenda, gradić Albi, na jugu Francuske, bio je domaćin 15. Svetskog prvenstva u ultramaratonu odnosno trčanju na 24 sata, a član reprezentacije Srbije, koja je zauzela 31. poziciju, među 43 države, rezultatom od 615.598 kilometara što je i novi nacionalni rekord, bio je i Kikinđanin Marko Koldanov. Istrčao je 201.198 kilometar i zauzeo 108. mesto među od 207 takmičara, ispunivši normu za naredno Svetsko prvenstvo.

kkikindski-mlin-(4)

Novi zakupac proizvodnog dela „Kikindskog mlina”, kao saznajemo, trebalo bi da postane firma „Klas“ iz Sarajeva. Reč je o najvećoj mlinsko pekarskoj industriji u Bosni i Hercegovini. Bave se proizvodnjom brašna, testenina, poslastičarskih i konditorskih proizvoda. Još uvek se ne zna kada će započeti proizvodnju u Kikindi ali se očekuje da to bude uskoro.

Većina od oko sedamdesetak zaposlenih u „Kikindskom mlinu“ trenutno je bez zaposlenja, ali se očekuje da ponovo počnu da rade na starim radnim mestima pošto sarajevska firma započne proizvodnju.

Kako saznajemo silosi, ali i sušara za suncokret i kukuruz ostaje u vlasništvu „Dijamanta“, a nastaviće se i otkup pšenice, kukuruza i suncokreta. Godišnje je mlinu otkupljivano 40 hiljada tona pšenice, dnevno se mlelo od 125 do 130 tona , a mesečno od 3.800 do četiri hiljade tona. Radilo se u četiri smena i proizvodili su se svi tipovi brašna kojih je bilo preko 20 vrsta. Testenine su se proizvodile po italijanskoj recepturi i to oko dve hiljade tona godišnje. Još 2017. godine ova firma bila je jedna od 80 sa spiska za prodaju „Agrokora“, a 2022. kada je proslavljeno 160 godina postojanja i dalje je bio u vlasništvu ove kompanije. Izgrađena je i nova sušara u koju je uloženo 280 hiljada evra. Moderna sušara radi od 2016. godine i ima kapacitet od oko 15 hiljada tona kukuruza i suncokreta.

Napomenimo i to da je mlin u ulici Kralja Petra Prvog, koji je deo „Kikindskog mlina“, poznati Danfil, otkupila kikindska poljoprivredna firma „Bajša agrar“ za potrebe skladišta.

„Kikindski mlin“ osnovan  je davne 1862. godine i jedno je od najstarijih preduzeća u regionu. I ovu, kao i ostale firme , pratila su dobra i loša vremena izazvana dešavanjima u svetu i državi. Od početka 2022. „Kikindski mlin“ je i zvanično postao jedan od brendova kompanije „Dijamant“ iz Zrenjanina“ čiji je vlasnik beogradski „Frikom“ tačnije „Agrokor“ iz Hrvatske. Raspolaže značajnom imovinom, između ostalog silosima u Kikindi i Novom Miloševu za skladištenje 82.000 tona pšenice, magacinskim skladištima, proizvodnim pogonima i drugim, koja su u Kikindi na posedu površine veće od 30 hektara i u Novom Miloševu na 14,5 hektara.

A.Đ.

nagrada-ritam-evrope-(1)

Gradu Kikindi u Boru je uručena nagrada za najveći broj učesnika, gledanost i organizaciju prošlogodišnjeg festivala „Srbija u ritmu Evrope“. Priznanje je primio gradonačelnik Mladen Bogdan koji je ovom prilikom istakao da smo pokazali da posedujemo ozbiljne kapacitete i resurse za organizaciju takvog događaja čija se gledanost meri u milionima. Zahvalio se produkciji i organizatorima na ovom priznanju i uputio je čestitke domaćinu Boru na sjajnoj organizaciji ovogodišnjeg finala.

Ovom prilikom nastupila je i Ena Gogić koja je kao pobednica doprinela da finalno takmičenje ovog festivala bude organizovano u našem gradu.

180132-788260-screenshot-6-f-f-789x520

U MTS Dvorani u Beogradu, 20. oktobra, održan je forum pod nazivom “Preporod rusko-srpskog jedinstva”.

Forum okupio eminentne govornike, stručnjake iz oblasti kulture, politike, tehnološkog razvoja, međunarodne saradnje i sporta. Domaćini ovog događaja bili su Fondacija Svetozar Miletić i Centar za srpsko-rusku saradnju, a glavni cilj foruma bio je potvrđivanje i osnaživanje dugogodišnjih veza između srpskog i ruskog naroda, kao i kreiranje platforme za budući zajednički rad.

Tokom jučerašnjeg dana, u fokusu su bile panel-diskusije na teme: “Kod kontinuiteta: od porekla do budućnosti”, “Zajednički rusko-srpski kod i multipolarni svet”, “Svet u eri izazova sajber bezbednosti i buduće tehnologije” i “Savremene kreativne industrije i sportska diplomatija” – koje su omogućile prisutnima zanimljive i kreativne dijaloge, kao i bogatu razmenu iskustava.

Na otvaranju, predstavnici organizatora naglasili su da je zajednička istorijska i duhovna povezanost dva naroda – zasnovana na vekovima saradnje – čvrst temelj za današnjicu i budućnost.

Tokom samih panel-diskusija, prisutni su mogli da čuju kako, kroz različite oblasti, rusko-srpska saradnja može da iznedri vrhunske rezultate, a u isto vreme da održava i jača odnose koje su ovi narodi gradili vekovima. I sama publika je kroz pitanja i odgovore mogla aktivno da učestvuje u forumu i ono što je zajedničko za publiku koja je bila i ruska i Srpska je da su imali inicijativu da se u narednom periodu osnuje politička stranka u Srbiji, kako bi i kroz tu životnu sferu nastavila da razvija neraskidivo rusko-srpsko prijateljstvo, očuvala tradiciju, negovala kulturu i doprinela da i mlađe generacije u budućnosti održe i pospešuju ove odnose.

Forum je uveličao i bogat kulturno-umetnički program, koji je dodatno ulepšao čitav događaj i na kome su prisutni mogli da stvore nova prijateljstva i razviju nove ideje i planove za budućnost.

Zaključak foruma ukazuje na to da, uprkos savremenim geopolitičkim izazovima, saradnja između Srbije i Rusije ostaje relevantna i plodna. Poseban značaj iskazan je u edukaciji mladih generacija, koje bi trebalo da preuzmu ulogu čuvara i nosilaca vrednosti istorijske, kulturne i tehnološke interakcije. Organizatori su istakli da današnji događaj nije samo simboličan, već i konkretan korak ka obnovi i jačanju zajedničkih inicijativa, što je potvrdilo i veliko interesovanje ljudi, a verovatno je i put ka osnivanju nove stranke, kako je i sama publika naglasila.

Izvor: B 92

 

error: Content is protected !!