Classic Layout

kolibri grejanje

U okviru programa „Zajednici zajedno“ koji sprovodi kompanija NIS, modernizovan je sistem grejanja u vrtiću „Kolibri“ koji su, povodom uspešne realizacije ovog projekta obišli gradonačelnik Nikola Lukač i zamenik generalnog direktora kompanije NIS Vadim Smirnov u pratnji direktorice Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ Kristine Drljić. U zamenu kotla na koji se greju i Mesna zajednica i ambulanta Dečijeg dispanzera  uloženo je 3,4 miliona dinara.

-Novi kotao doprineće povećanju bezbednosti, manjoj potrošnji gasa, ali i značajno smanjenom zagađenju životne sredine što je jednako važno. Stari kotao je prvo radio na čvrsto gorivo, pa je bio prerađen da radi na gas, a potrošnja je bila ogromna. Ovaj projekat je dokaz uspešnosti timskog rada– istakla je Kristina Drljić.

Program „Zajednici zajedno“ ostaće stub društveno odgovornog poslovanja Naftne industrije Srbije, poručio je Vadim Smirnov, zamenik direktora NIS-a.

-Prvi put sam u Kikindi, oduševljen sam gradom i ljudima. Kompanija NIS mora da zahvali Gradu Kikindu što duži niz godina vi nama omogućavate da vodimo poslovanje u vašem divnom gradu. Razgovarao sam sa vašim gradonačelnikom i uveren sam da je Grad Kikinda na dobrom putu, kao i cela Srbija. Na mapi poslovanja NIS-a, Kikinda je vrlo značajan grad. Ovde se nalaze naftna polja gde mi vodimo svoje poslovanje, odakle vadimo naftu koja je sada u vremenu kada naša kompanija mora da obezbedi energetsku bezbednost za celu zemlju, nama je to vrlo važno –naglasio je Smirnov.

Od 2009. godine kada je počela realizacija programa „Zajednici zajedno“ , u Kikindu je uloženo 236 miliona dinara i uspešno su realizovana 164 projekta, ukazao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Velika zahvalnost kompaniji NIS jer je iskazala razumevanje za potrebe građana Kikinde. Grad Kikinda fokusirao se strateški da najmlađim sugrađanima obezbedi bolju budućnost i bezbednost u smislu energetske efikasnosti. U 2021. godini na teritoriji Grada Kikinde uloženo je 15,5 miliona dinara u pet projekata u oblasti ekologije i zaštite životne sredine: u Predškolskoj ustanovi, Zavodu za javno zdravlje, Domu zdravlja, OŠ „1. Oktobar“ i SC „Jezero“- precizirao je Lukač.

U okviru ovogodišnjeg konkursa „Zajednici zajedno“ Kikindi je opredeljeno 17 miliona dinara, za nabavku medicinske opreme i aparata u Domu zdravlja i Opštoj bolnici.

 

dušan vasiljev

Grad Kikinda raspisuje konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku, objavljenu u 2022. godini. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.

Nagradu „Dušan Vasiljev” ustanovila je Kulturno-prosvetna zajednica Kikinde 1997. godine, u znak sećanja na delo i značaj pesnika, rođenog u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih pesnika ekspresionističke ideologije. Nagrada se dodeljivala za poseban doprinos razvoju kulture.

Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, priznanje je ponovo uspostavljeno 2009. Po novom Pravilniku, dodeljuje se za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora, objavljenu na srpskom jeziku.

Do sada su, između ostalih, nagrađeni: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić i drugi.

Izdavači i autori šalju tri primerka knjige po naslovu na adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda, sa  napomenom: „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 1. februara 2023. godine.

Žiri će raditi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Svečana dodela zakazana je za 27. mart 2023. godine, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije, koja nosi njrgovo ime.

Dodatne informacije dostupne su na sajtu: nagradadusanvasiljev@gmail.com.

dušan vasiljev

Grad Kikinda raspisao je konkurs za nagradu „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu napisanu na srpskom jeziku objavljenu tokom 2022. godine. U konkurenciji za ovo književno priznanje mogu se naći pesničke i prozne knjige objavljene na teritoriji Republike Srbije. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa.

Izdavači i autori mogu poslati knjige (tri primerka po pojedinačnom naslovu) na adresu: Narodna biblioteka „Jovan Popović”, Trg srpskih dobrovoljaca 57, 23300 Kikinda, uz obaveznu napomenu na pošiljci „Za nagradu Dušan Vasiljev“, najkasnije do 1. februara 2023. godine.

Žiri će raditi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

Nagrada „Dušan Vasiljev” osnovana je Odlukom Kulturno prosvetne zajednice Kikinde 1997. godine u znak sećanja na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev je poživeo samo 24 godine, postigavši da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih pesnika, tj. pesnika ekspresionističke ideologije.

Posle prekida od nekoliko godina, odlukom Skupštine opštine Kikinda, nagrada je ponovo uspostavljena 2009. godine. Po novom Pravilniku nagrada se dodeljuje za najbolju pesničku ili proznu knjigu savremenog autora koja je objavljena na srpskom jeziku.

Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić i drugi.

Nagrada će biti dodeljena 27. marta, na dan smrti Dušana Vasiljeva, ujedno i Dan kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog ekspresionističkog autora.

slepi i slabovidi

23. Smotra stvaralaštva slepih i slabovidih umetnika Srbije biće održana u Narodnom pozorištu u Kikindi u četvrtak 3. novembra. Organizuju je Savez slepih Srbije i Organizacija slepih i slabovidih “Severni Banat” uz podršku Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva kulture i informisanja, Grada Kikinde i brojnih donatora.

Smotra je takmičarskog i revijalnog karaktera, a cilj skupa je afirmisanje stvaralaštva, kulturno-umetničkih dostignuća i sposobnosti slepih i slabovidih osoba.

U kulturno-umetničkom programu će, pored afirmisanih slepih umetnika, učestvovati i članovi lokalnih kulturno- umetničkih društava kao i učenici osnovnih i srednjih škola iz Kikinde.

Organizatori pozivaju sugrađane da 3. novembra posete izložbu radova slepih i slabovidnih umetnika,  kao i da proprate kulturno-umetnički program koji je inkluzivnog karaktera i biće održan u pozorištu sa početkom u 11 sati.

Edjseg

Postavljanjem nove drveno-metalne kapije na ulazu u  Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“ krunisana su dosadašnja ulaganja u renoviranje objekta ovog udruženja.

Radovi su tokom prošle godine obuhvatili sanaciju krova, zamenu prozora i vrata, a da bi se značajno poboljšali uslovi za negovanje kulture i tradicije mađarske nacionalne zajednice, na čemu „Eđšeg“ u kontinuitetu radi već skoro osam decenija, doprinos su dali Fondacija „Betlen Gabor“, Gradska uprava, ali i vredni i posvećeni članovi i prijatelji KUD-a.

 

-U prošloj godini, uloženo je više od 5,5 miliona dinara. Većina sredstava dobijena je preko Fondacije “Betlen Gabor” iz Mađarske, dok je milion dinara iz gradskog budžeta uloženo za zamenu svih prozora. Od ostalih 4,5 miliona uspeli smo da uradimo potpuno novi krov na zgradi sa ulice, što nam je bilo najvažnije, pošto je krov već godinama prokišnjavao. Urađena je fasada na zgradi i unutrašnji deo klub prostorije, gde članovi KUD-a, preko nedelje, provode najviše vremena. Uspeli smo i da promenimo dvoja ulazna drvena vrata.  I članovi društva su bili jako vredni. Renovirali su predsoblje i terasu- napominje predsednica KUD “Eđšeg” Ramona Tot.

Iako ove godine nisu planirali velika ulaganja, rešili su da konkurišu za sredstva za zamenu stare, zelene kapije na samom ulazu u kulturno-umetničko društvo.

-Želja nam se ispunila. Na konkursu Fondacije “Betlen Gabor” dobili smo 200.000 dinara- zadovoljno dodaje Ramona Tot.

Nova kapija od juče krasi ulaz u “Eđšeg”. Izvođač radova bila je firma “Mahagoni varoš” iz Kikinde. U KUD-u su veoma zadovoljni novim izgledom i boljim uslovima za rad. O detaljima u enterijeru, uz iskrenu volju i trud, rado su se pobrinuli i sami članovi. Jedan od njih, Igor Komarek, od stare grede, napravio je zanimljiv luster koji sada krasi predsoblje ovog kulturno-umetničkog društva.

 

 

hd-wallpaper-gc1a7b312e_1280

U zajedničkoj akciji inspektora Poreske policije i pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova, a po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Kikindi, uhapšeno je lice zbog postojanja osnova sumnje da je u svojstvu osnivača i odgovornog lica privrednog subjekta iz Beograda, izvršio krivična dela poreska utaja i nedozvoljeno skladištenje robe, u ukupnom iznosu od  3,98 miliona dinara.

Osumnjičeni je u periodu od 1. januara 2020. do 31. decembra 2021. godine fizičkim licima koja nisu zaposlena u privrednom društvu,  izvršio isplatu novčanih sredstava u iznosu od 15.270.682,19 dinara, pri čemu je bio u obavezi da na navedena plaćanja koja nisu vršena u poslovne svrhe obračuna i plati porez na druge prihode u iznosu od 2.908.510,91 dinara, a što nije učinio.

U periodu od 1. januara 2021. do 31. decembra 2021. godine, osumnjičeni je izvršio isplatu zarada na tekuće račune pet zaposlenih, bez obračuna poreza i doprinosa na zarade u iznosu od 1.080.063,50 dinara.

Takođe, osumnjičeni je u prostorijama privrednog društva, uskladištio robu bez propisane dokumentacije o poreklu, skladištenju i bez evidencija u poslovnim knjigama i to ukupno 53.191 litara raznih vrsta sredstava za ishranu i tretiranje biljaka u ukupnoj vrednosti od 42.501.286,00 dinara i na taj način izvršio krivično delo nedozvoljeno skladištenje robe, saopštila je Poreska uprava.

Osumnjičenom je određeno zadržavanje u trajanju od 48 sati, nakon čega će uz krivičnu prijavu biti priveden u Osnovnom javnom tužilaštvu Kikinda.

U kikindskom Narodnom pozorištu publiku će, u novembru, najviše dočekivati na maloj sceni.

Komad Dragoslava Mihajlovića „Kad su cvetale tikve“, monodrama novog člana kikindskog ansambla, Vladimira Maksimovića, na repertoaru je u petak, 5. novembra.

Naredna dva termina, 8. i 15. novembar, rezervisani su za najnoviju predstavu, „Pa se vidimo u snu“, reditelja Nikole Zavišića.

U petak, 18. novembra, predstava „Nastojnik“ biće odigrana 148. put, što je približava ne samo jubileju 150. igranja, već i rekordu. U čitavoj istoriji kikindskog pozorišta najviše puta odigrana je predstava „Pa, izvol’te u Sakule“ – imala je 153 izvođenja.

„Nastojnika“ je do sada gledalo gotovo 10 hiljada ljudi. Odavno već ima i svoju stalnu publiku, a sada je na šest izvođenja do postavljanja novog rekorda u broju izlaska na scenu. Ova predstava premijerno je odigrana 1988. godine. Po delu Harolda Pintera, režirao ju je Dragan Ostojić. Pored Ostojića, u predstavi za malu scenu igraju i Slavoljub Matić i Branislav Knežević.

Sterijina „Laža i paralaža“, u režiji Stevana Bodrože, zakazana je za utorak, 22. novembar, što je i poslednji pozorišni termin u novembru.

Sve predstave počinju u 20 sati.

hand-ga88e206c2_1280

U trećem ciklusu programa „Moja prva plata“ konkurisalo je više od 17.000 mladih, od čega 60% žena, za oko 12.000 radnih pozicija, koje je ponudilo 7.500 poslodavaca. Od danas počinje povezivanje sa potencijalnim poslodavcima, tokom kojeg će kompanije selektovati najbolje kandidate.Program omogućava podršku zapošljavanju mlađih od 30 godina, bez radnog iskustva sa najmanje završenom srednjom školom.

U prvoj polovini novembra kandidate biraju firme iz privatnog sektora, a u drugoj poslodavci iz javnog sektora.

Dve nedelje nakon povezivanja, biće formirane konačne liste poslodavaca i kandidata i dostupne na sajtu www.mojaprvaplata.gov.rs. U roku od 15 dana od dana objavljivanja ovih listi sledi potpisivanje ugovora između Nacionalne službe za zapošljavanje, poslodavca i izabranog kandidata. Kandidati će ući u kompanije u kojima će sticati svoja prva radna iskustva, neophodna znanja i veštine najkasnije do kraja decembra.

Program „Moja prva plata“ traje devet meseci, a za to vreme Nacionalna služba za zapošljavanje kandidatima sa završenom srednjom školom mesečno će isplaćivati 25.000 dinara, a onima sa visokim obrazovanjem 30.000 dinara.

Program realizuje Nacionalna služba za zapošljavanje uz podršku Privredne komore Srbije, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva finansija i Kancelarije za informacione tehnologije i elektronsku upravu.

„Moja prva plata“ se realizuje od kraja avgusta 2020. godine i u dva ciklusa učestvovalo je skoro 18.000 mladih i oko 10.000 poslodavaca.

Detaljnije  informacije dostupne su na veb sajtovima: www.nsz.gov.rs i www.mojaprvaplata.gov.rs

bouquet-gcc85a9692_640

Rimokatolička crkva i njeni vernici 1. novembra obeležavaju praznik Svi sveti, a narednog dana Dušni dan. Svi sveti je praznik kada se slave svi sveci, kako oni koje je crkva službeno proglasila svetima, tako i oni za koje se veruje da su sveti jer su svojim životom ostvarili idel hrišćanskog života.

Praznik Svi sveti slavi se od četvrtog.veka, ali je kanonizovan tek četiri veka kasnije od pape Grgura. U mnogim državama ovo je neradni dan.

U narodu se ovaj praznik povezuje sa obilaskom groblja, uređivanjem grobova i spomenom na mrtve. Ipak, u crkvi se Spomen mrtvih ili Dušni dan obeležava dan kasnije, 2. novembra.. Prema tradiciji vernici se prisećaju svojih upokojenih, a običaj je da se obilaze grobovi na koje se nosi cveće i pale sveće. Dušni dan  koji predstavlja dan sećanja na mrtve odgovara pravoslavnim zadušnicama i izraz je hrišćanske nade i vere u besmrtnost duše.

Korisnicima daljinskog grejanja na oktobarskim računima neće biti fakturisani dani kada se stanovi nisu zagrevali. Kako je u toku grejna sezona, kotlovi se uključuju ujutru po redovnom režimu rada, i u toku dana, ukoliko je spoljna temperatura niža od 15 stepeni, saopšteno je danas iz JP „Toplana“.