Србија

sabor
Predsednik Vlade Srbije Miloš Vučević ocenio je da je to istorijski značajna odluka, i da su na tekst dokumenta ponosi svi.

Parlamenti Srbije i Republika Srpska bi u narednih 90 dana trebalo da usvoje Deklaraciju.

Tekst Deklaracije će, kako je Vučević dodao, odmah dobiti svi predstavnici Srba iz Crne Gore i Severne Makedonije, Srpske liste sa KiM i episkopi.

Prema rečima premijera Srbije, važno da je da tekst dobiju svi učesnici kako bi videli tekst na koji smo ponosni i kakvu smo istorijski značajnu odluku danas doneli.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić naglasio je da su u samoj Deklaraciji pažljivo birane reči, i da je govoreno o svemu.

On je rekao da se u deklaraciji govori o Kosovu i Metohiji, poštovanju Rezolucije 1244, ali se jasno govori i o dijalogu kao suštinskom načinu rešavanja problema između Srba i Albanaca i jer, kako je rekao, ne postoji drugo rešenje sem dijaloga i insistiranja na poštovanju Briselskog sporazuma i ispunjavanja obaveza o ZSO.

Srbija je, kako je dodao, uvažila neke zahteve Republike Srpske, jer je važna sabornost.

„Ne možemo mi da budemo ti koji ćemo uvek ljudima iz Republike Srpske da kažemo da bolje razumemo njihove probleme nego oni sami“, rekao je Vučić.

„Uvažili smo zahteve RS jer je to naša obaveza, postoje tačke u kojima ja nisam bio sasvim upućen, ali sam prihvatio zajedno sa Anom (Brnabić) i Milošem (Vučevićem) i drugim članovima vlade, jer nismo mi ti koji će ljudima iz RS govoriti da bolje razumemo njihove probleme“, rekao je Vučić.

On je rekao da je bio čvrst kada su neki tražili da se Deklaracija ne donese, kao i u Ujedinjenim nacijama, rekao je Vučić i dodao da u samoj deklaraciji postoji jedna tačka koja govori o čuvanju tradicionalnih prijateljstava, onih koja smo uvek umeli da čuvamo i u najtežim mogućim vremenima.

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik je na početku sednice rekao da je Deklaracija suštinski nacionalni dokument koji daje odgovor na brojne izazove.

„Deklaracija govori o tome da srpski nacionalni interes nema alternativu“, rekao je Dodik.

„Ona je životna i svaka druga potreba, ona obuhvata sve važne aspekte odnosa Srbije i Republike Srpske“, rekao je Dodik i naglasio da deklaracija podrazumeva da će se Dan Republike Srpske obeležavati na Dan državnosti Srbije i da će se slaviti zajednički.

Delaracija će svoje snažno uporište i imati upravo u Dejtonskom sporazumu, Ustavu BiH, koje Srbija bezrezervno poštuje.

kol-centar
Predvođeni Mišom Bačulovim, Brajanom Brkovićem i Miranom Pogačarom isekli su struju u predmetnim prostorijama na Novosadskom sajmu – saopštili su iz GO SNS Novi Sad.

Gradski odbor Srpske napredne stranke Novi Sad saopštio je da je danas oko 13 časova grupa lica izvršila brutalan i rušilački napad na javnu imovinu Novosadskog sajma i to na prostorije koje je legalno i legitimno zakupila Srpska napredna stranka, a na kojoj lokaciji se nalazi kol centar ove stranke.

Kako je navedeno, taj kol centar radi i funkcioniše tradicionalno na ovoj lokaciji što je opšte poznata stvar više godina i posluje potpuno u skladu sa svim Zakonskim propisima Republike Srbije.

 

glasačka kutija

Izborna tišina uoči beogradskih i lokalnih izbora u Srbiji počeće u ponoć i trajaće do zatvaranja biračkih mesta, 2. juna u 20.00 sati.

Tokom izborne tišine, 48 sati pre glasanja i na dan glasanja, zabranjeno je objavljivanje procene rezultata izbora, javno predstavljanje kandidata i predizbornih programa i pozivanje birača da glasaju, odnosno da ne glasaju za određene liste, preko medija i na javnim skupovima.

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić raspisala je krajem aprila izbore za 2. jun u 66 jedinica lokalne samouprave, istog dana kada se održavaju i izbori za odbornike Skupštine grada Beograda, kao i za gradske opštine.

Prethodno je promenjen Zakon o lokalnim izborima kao rezultat razgovora vlasti i opozicije da se beogradski i lokalni izbori (koji nisu održani u decembru), organizuju istog dana.

Izbori za odbornike skupština gradova se održavaju u Valjevu, Vršcu, Zrenjaninu, Jagodini, Kikindi, Nišu, Novom Sadu, Pančevu, Požarevcu, Somboru, Sremskoj Mitrovici, Subotici, Užicu i Čačku.

Glasaće se i za 52 skupštine opština: Ada, Aleksinac, Alibunar, Apatin, Arilje, Bač, Bačka Palanka, Bačka Topola, Bački Petrovac, Bela Crkva, Beočin, Bečej, Boljevac, Bosilegrad, Bujanovac, Vrbas, Vrnjačka Banja, Gornji Milanovac, Žabalj, Žitište, Ivanjica, Inđija, Irig, Kanjiža, Kovačica, Kovin, Mali Iđoš, Nova Varoš, Nova Crnja, Novi Bečej, Novi Kneževac, Opovo, Odžaci, Pećinci, Plandište, Preševo, Raška, Ruma, Svilajnac, Svrljig, Senta, Sjenica, Srbobran, Sremski Karlovci, Stara Pazova, Surdulica, Temerin, Titel, Tutin, Čajetina, Čoka i Šid.

Predsednik Privremenog organa Aleksandar Šapić raspisao je ranije izbore za odbornike u 17 gradskih opština – Čukarica, Novi Beograd, Palilula, Rakovica, Savski venac, Stari grad, Voždovac, Vračar, Zemun, Zvezdara, Barajevo, Grocka, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac, Sopot, Surčin.

U Nišu će biti održani izbori za odbornike pet opština u tom gradu – Medijana, Palilula, Crveni krst, Pantelej i Niška banja, a u Požarevcu i za gradsku opštinu Kostolac.

image-2024-05-30-110237549
Završna konvencija Srpske napredne stranke, pred lokalne izbore u nedelju, 2. juna, napunila je Sportski centar “Slana bara”, a domaćin događaja je premijer Srbije i predsednik SNS Miloš Vučević.

Posvećen je viziji Aleksandra Vučića i SNS kako Novi Sad i čitava Srbija treba da izgledaju u budućnosti.

Na ovoj konvenciji Miloš Vučević i SNS ukazaće posebnu zahvalnost pojedincima bez kojih ovaj napredak Grada i kvalitetnijeg života ne bi bio moguć, kao i za sve što treba da se realizuje. Među njima su univerzitetski profesori, novosadski studenti i omladina, zdravstveni radnici, sportisti i svi drugi profesionalci koji su dali nesebičan doprinos kako bi Novi Sad postao ono što je danas.

Premijer Srbije Miloš Vučević u svojim javnim obraćanjima neretko podseća da nalik porodici grad i država treba da imaju svoje domaćine. Upravo iz tog razloga, današnja konvencija se razlikuje od svih pređašnjih političkih događaja ovog tipa.

Govornica i tradicionalno obraćanje stranačkih lidera, ustupili su mesto domaćinskoj atmosferi i prijateljskim razgovorima Novosađana koji dele viziju Srpske napredne stranke.

NS Uživo

bojkot

Izbora za najveću opozicionu stranku SSP neće biti drugog juna, poručuju oni sa svojih društvenih mreža. Borba za prevlast u opoziciji se nastavlja, jedni idu na izbore, a drugi bojkotuju, a gde, u kojim opštinama i gradovima, to ni sami verovatno ne znaju.

Iako su raspisani redovni lokalni izbori u Republici Srbiji, deo opozicionih partija, koje predvode SSP Dragana Đilasa i Marinike Tepić, kao i Novi DSS Miloša Jovanovića neće izaći na njih.

Na izborima u decembru, opozicija je osvojila više glasova od vladajuće većine, u šest centralnih gradskih opština u Beogradu, ali su sada odlučili da baš na tim opštinama ne izlaze. Ni to nije bilo dovoljno, već su preko svojih poslanika u Republičkom parlamentu izglasali promenu Zakona o biračkom spisku, a razgovori sa ODIHR-om su svakodnevni i predvode ih CRTA i druge NVO, bliske SSP, zajedno sa poslanicima narodne Skupštine Srbije. I sada, kada su bar po njima, uspeli da obezbede bolje uslove za izbore, oni ne izlaze.

Nesporno je da je veliki broj građana Beograda glasao upravo za opoziciju, ali to najveću opozicionu stranku SSP ne interesuje. Njima je važno da preko svojih medija vrše pritisak na vlast, a to šta građani misle i žele njima nije važno. Dolazak na vlast je prioritet, kako u opoziciji, tako i u državi, a da to pravo osvoje na izborima, e, to nije prioritet.

Iako demokratija podrazumeva razmenu mišljenja i stavova, sa argumentima, opoziciji to nije važno. Mišljenja i želje građana nisu važne, izlazak na redovne izbore, za koje su mogli da se spremaju tokom 4 godine, nisu važni, važno je samo izboriti lidersku poziciju u okviru opozicije, minirati sve što je postignuto u dijalogu vlasti i opozicije u Narodnoj Skupštini i pozvati svoje birače na bojkot.

Izvor: Vojvodina uživo

rekreativci-zeleznice

Članovi kikindskog Društva prijatelja železnice juče su bili gosti prijateljskog društva iz Žombolja, na 41. Susretu društava Kikinde, Žombolja i Segedina.

U sportskoj hali kod rumunskih domaćina odigrani su mečevi u malom fudbalu za rekreativce društava, a ovoga puta pridružile su se i ekipe Opštine Žombolj i rumunske pogranične policije. Kikinđani su, ubedljivo, osvojili prvo mesto.

– Druženje je nastavljeno u prelepom hostelu posvećenom ekipi “Bajern” iz Minhena, gde su i uručena priznanja. Nažalost, ovom susretu nisu prisustvovali članovi društva iz Segedina. Ipak, tradicija duga 23 godine nastavljena je na zadovoljstvo svih učesnika – rekao je Ivan Simić, predsednik Društva prijatelja železnice Kikinda.

vucic-un
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da smo danas na GS UN u Njujorku, iako je usvojena rezolucija o Srebrenici, pokazali kako se bori za Srbiju, jer zemlje sa više od dve trećine stanovništva u svetu nisu glasale za rezoluciju.

Zahvalio je svima koji su učestvovali u toj odbrani Srbije.

„Hvala im na ogromnoj borbi. Kao što vidite, ovo je pre svega veliko iznenađenje, gotovo zaprepašćenje za mnoge u sali u UN. Videli ste na početku koliko će to podela da izazove“, rekao je Vučić.

Naglasio je da je ponosan na Srbiju.

„Jer ovoliko glasova, kada Amerikanci, Rusi, bilo ko da predlaže ne mogu da dobiju, koliko je Srbija dobila po nemogućoj temi za nas. Iako pogledate taj raspored, u broju stanovnika, više od dve trećine stanovnika zemaljske kugle je bila na našoj strani“, rekao je on.

 

vucic-un
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas sednici Generalne skupštine Ujedinjenih nacija na kojoj je usvojen predlog sramne rezolucije o Srebrenici.

Za rezoluciju su glasale 84 zemlje, dok je 19 država bilo protiv, a 68 je bilo uzdržano, što znači da nije usvojena konsenzusom.

Usvajanje ove rezolucije o navodnom genocidu u Srebrenici imaće opasne i teške posledice po ceo srpski narod, kome pojedini strani centri moći žele da nalepe etiketu „genocidnog“, s krajnjim ciljem ukidanja Republike Srpske, te zahtevima za takozvanu ratnu odštetu.

Predsednik Vučić je rekao da su predstavnici mnogih zemalja bili u pravu kada su govorili o podelama koje je izazvala ova rezolucija.

– Nikada se nije desilo u GS UN da glasanje po pitanju genocida ne bude jednoglasno. Nikada se to nije desilo, desilo se prvi put zato što su neki hteli da politizuju ovu važnu temu – rekao je on.

Predsednik je podsetio koliko je zemalja glasalo za rezoluciju, i kaže da se to prvi put dešava.

– Ljudi iz nekih zemalja su isticali značaj amandmana, da citiram značajan doprinos. To je samo bio značajan doprinos većoj konfuziji. I samo su hteli svoj obraz da sačuvaju tim amandmanima. I hteli su da zavaraju neke države članice o pravnim pitanjima. Neki su govorili o pravnoj odgovornosti. Govorili su da ovo nije protiv bilo koje države, a ovde je upravo reč o tome. Zato što su svi ljudi koji su počinili zločine u Srebrenici već osuđeni na zatvorske kazne. Svi oni – istakao je on.

Vučić je rekao da je jedina svrha ove rezolucije da se stavi moralna i politička krivica na jedan narod.

– Na ljude iz Srbije i Republike Srpske, kao dela BiH. To je bila jedina namera. I da budem iskren, kada je reč o legimititetu, to je neuspelo. Kada je reč o velikoj pobedi onih koji su glasali za, ne bih imao šta drugo da dodam. Ti koji su želeli da stigmatizuju srpski narod, nisu uspeli i nikada neće uspeti. Želeli su da stave žig na naše čelo, nisu uspeli i nikad neće uspeti. Ponosan sam što sam danas branio pravo male zemlje da jasno i glasno govori protiv onih veoma moćnih, ne vređajući nikoga – rekao je predsednik.

Dodaje da će se nastaviti dijalog sa našim sugrađanima Bošnjacima koji žive u Srbiji.

– I da se zahvalim svima koji su glasali protiv, a najviše hvala srpskom narodu koji je više nego ikada bio ujedinjen. Srbe ništa bolje nije ujedinilo od onoga što se danas dešavalo. Stojimo snažni i ponosni što smo predstavljali zemlju hrabrih – zaključio je drugo obraćanje Vučić.

djilas-i-manojlovic
Brojni opozicioni nalozi na društvenim mrežama dele video snimke prikupljanja potpisa liste „Kreni-promeni“ Save Manojlovića, na kojima se jasno vide aktivisti Srpske napredne stranke.
Do izbora je ostalo manje od dve nedelje a sukobi u prozapadnoj opoziciji se ne smiruju. Naprotiv, u toku je pravi mali rat između Dragana Đilasa i Save Manojlovića, a svaki od njih dvojice za drugog tvrdi da je „Vučićev igrač“.

Nakon što mu je oborena lista na Vračaru, Manojlović je na svojim nalozima na društvenim mrežama za to direktno optužio vođu SSP-a.

– Kontaktirali smo predstavnike CRTE povodom vesti da su oborili listu „Kreni-promeni“ na Vračaru. Crta se ne bavi kontrolorima izbora na opštinskom nivou, iako se njihov advokat nalazi na listi saradnika. Iza obaranja liste stoji Dragan Đilas – naveo je Manojlović.

Usledio je ekspresni odgovor Đilasa i nova optužba na račun vođe „Kreni-promeni“ da je „ispostava službe“ i da se na njegovoj listi nalaze fantomski kandidati:

– Razumem da mu je služba dala nalog da ruši Đilasa, a ne Vučića i da je celu svoju kampanju usmerio na mene – napisao je Đilas.

Ko je sve dao potpis za listu Save Manojlovića?

A onda je drama otišla i korak dalje. Brojni opozicioni nalozi na društvenim mrežama dele video snimke prikupljanja potpisa liste „Kreni-promeni“ Save Manojlovića, na kojima se jasno vide aktivisti Srpske napredne stranke. Time, kako kažu, pokazuju nedvosmislene dokaze da je Srpska napredna stranka pomogla Manojlovićevoj listi da skupi potpise, ali čak i to nije bilo dovoljno da bi lista bila podneta u skladu sa zakonom.

Na jednom od snimaka se čak vidi i zamenik predsednika Skupštine Gradske opštine Vračar – Vlada Pavlović.

– Ovaj sedi sa crvenim patikama i naočarima što stoji u redu je SNS-ovac Vlada Pavlović. On je zamenik predsednika skupštine Vračara. Ako ovo nije dokaz da je Savo Vučićev potrčko i plaćenik koji razbija pravu opoziciju, ja ne znam šta je – navodi se u jednom od komentara na društvenim mrežama.

Pored toga, Đilasovi sledbenici dele i imena poznatih članova Srpske napredne stranke koji su svoj potpis dali listi „Kreni-promeni“.

– Pazite sad ovo! Savinoj listi na Vračaru su potpise dali Dijana Batrićević (odbornik i kandidat za narodnog poslanika SNS), Vlada Pavlović (zamenik predsednika Skupštine Gradske opštine Vračar, isto SNS), Dunja Žarić (član OIK ispred SNS) i odbornici SNS: Tanja Dmitrović, Džezabela Jevtić, Milan Mićović, Suzana Otašević, Dragan Protić i Irena Timotijević!!! E sad vi meni recite zašto bi naprednjaci potpisivali za Kreni-promeni?! Savo, provaljen si – navodi se u komentaru.

SNS skupljao potpise za Savu Manojlovića i u drugim gradovima?

Prema tvrdnjama opozicije, postojao je dogovor između SNS i Save Manojlovića. S obzirom da vladajućoj stranci nije odgovaralo da „Kreni-promeni“ bojkotuje izbore, a kako oni nisu bili u stanju da skupe potpise sami, dogovorili su se da članovi SNS-a pruže podršku Manojlovićevoj listi. Zbog toga su mnogi od njih, od kojih su neki čak i odbornici SNS-a, dobili naređenje da daju svoj potpis listi „Kreni-promeni“.

Ipak, kako kažu iz opozicije, Vračar je mala opština i tu se svi poznaju. Opozicionari koji podržavaju bojkot su primetili poznata lica iz SNS-a u redu ispred prostorija Manojlovićevog pokreta, a među njima je bio čak i zamenik predsednika Skupštine Gradske opštine Vračar Vlada Pavlović.

Da stvar bude gora, opozicija sada tvrdi da dogovor između SNS-a i Save Manojlovića nije postignut samo u Beogradu, nego i u drugim gradovima i opštinama gde je „Kreni-promeni“ imao problema sa prikupljanjem potpisa. Kako kažu, za tako nešto imaju i dokaze.

Podsetimo, Viši sud u Beogradu poništio je rešenje Izborne komisije Vračar o proglašenju izborne liste broj devet „Dr Savo Manojlović – I ja sam Vračar – Kreni- Promeni“ za izbore za odbornike Skupštine opštine Vračar.

Kako je precizirano u presudi tog suda, objavljenoj na sajtu Republičke izborne komisije, usvaja se žalba Vladimira Tupanjca, koji je inače aktivista CRTE, na rešenje o proglašenju izborne liste „Kreni-Promeni“.

U žalbi se između ostalog, navodi da u pobijenom rešenju kojim je proglašena ta izborna lista, nije navedeno koliko je podneto pravno valjanih izjava birača koji podržavaju listu što je navedeno u poništenom rešenju, u kom je navedeno da postoji 370 izjava, što je nedovoljan broj jer je neophodno 600.

Takođe je nesumnjivo utvrđeno da ova lista ne ispunjava zakonom propisan minimum od 40 odsto pripadnika manje zastupljenog pola od ukupnog broja predloženih kandidata, navodi se u odluci suda.

Sud u obrazloženju navodi i da predloženi kandidati sa ove izborne liste Milica Pijanović i Ana Grubin, ne mogu biti odbornici u Skupštini opštine Vračar, odnosno ne mogu vršiti izborno pravo na teritoriji te opštine, jer su promenile prebivalište nakon 2. jula 2023. godine, odnosno na taj dan nisu imale prebivalište na teritoriji Vračara, pa samim tim u skladu sa izmenama i dopunama Zakona o jedinstvenom biračkom spisku, ne mogu biti upisane u deo biračkog spiska koji se vodi za navedenu opštinu, a što je preduslov za vršenje izbornog prava na toj opštini.

ezgif-7-55b152a1b8

Ovo je još jedan dokaz da se međusobni rat u opoziciji rasplamsava i dobija sve veće razmere.

Po tužbi Vladimira Tupanjca iz CRTA oborena je lista pokreta Sava Manojlovića “Kreni-promeni” na Vračaru.

Prema svim informacijama, Tupanjac je, mirne duše, mogao da obara i neke druge opozicione liste.

Skoro sve liste opozicije imaju manjkavosti, tako da je mogao da obori bilo koju, ali je on ciljano išao da obori listu Save Manojlovića.

A to je učinio kako bi olakšao baš tim drugim opozicionim listama posao.