јануар 31, 2026

Србија

Loncar

Sistem primarne zdravstvene zaštite u Srbiji spreman na proširenje usluga: pacijenti će moći da se jave van radnog vremena, a prvi koraci planiraju se uskoro.

Ministar zdravlja Zlatibor Lončar danas je predstavio nove detalje o uvođenju noćnih smena u domovima zdravlja širom Srbije. Kako je najavljeno, ova promena ima za cilj da olakša pristup zdravstvenoj zaštiti u mestima gde nema bolnica, ali postoje domovi zdravlja.

-Bitno je da ne morate da putujete kilometrima do bolnice, pa onda da čekate jer je neko hitniji od vas,“ rekao Lončar.

Noćna smena u domu zdravlja primaće pacijente sa temperaturom, kašljem ili sumnjom na plućne tegobe. Tamo će moći da dobiju pregled pluća, merenje krvnog pritiska, laboratorijske nalaze poput krvne slike i osnovnih analiza. Zatim, biće omogućeno izdavanje terapije posebno za pacijente koji već imaju postavljenu dijagnozu i terapiju.

Lončar je istakao da je prednost ove ideje u tome što se radi sa izabranim lekarima u domovima zdravlja – ti lekari već poznaju istoriju pacijenata i mogu efikasnije da deluju.

Sledeće nedelje planiran je sastanak sa direktorima domova zdravlja kako bi se razmotrili detalji i organizacija noćnih smena. Prema rečima ministra, nakon dogovora potrebne su još otprilike dve nedelje da sistem bude spreman. On je naglasio da se neće odjednom pokrenuti u svim objektima – prvo će biti odabrani domovi zdravlja u većim centrima kao što su Beograd, Novi Sad i Niš.

Ovaj potez omogućava bržu i dostupniju zdravstvenu zaštitu izvan standardnog radnog vremena, smanjuje pritisak na urgentne centre bolnica i omogućava pacijentima lečenje bliže njihovoj sredini.

-Sve radimo da pacijenti što lakše i što brže dođu do kvalitetne pomoći – dodao je Lončar.

Evropska studentska unija (ESU) i njena predsednica Lana Par otkazali su podršku studentima blokaderima i odustali od dolaska u Novi Sad, iako je Parova prvobitno potvrdila prisustvo.

Grupa studenata sa Mašinskog fakulteta u Beogradu nedavno je uputila ESU-u poziv da „učestvuje“ na događaju zakazanom za 1. novembar u Novom Sadu, navodno povodom komemoracije, ali i godišnjice tragedije povezane sa padom nadstrešnice.

Zašto kažem navodno? Zato što se, prema saznanjima do kojih se tek dolazi, iza svega krije nešto sasvim drugo.

Poziv je prosleđen svim članicama ESU širom Evrope, a Parova i njena saradnica Katariina Järve prvenstveno su najavile dolazak u Srbiju.

Kad ono međutim – hladan tuš za organizatore!

Danas je usledio potpuni preokret. ESU je saopštio da niko iz te organizacije neće prisustvovati događaju, niti će imati bilo kakvu ulogu u njemu.

Fokus sutrašnjeg okupljanja, nije sećanje na žrtve, već izazivanje nereda i političkih provokacija.

Pravi Srbin će danas otići u crkvu, prisustvovati liturgiji i upaliti sveću nastradalima. Oni koji planiraju haos, to ne razumeju. Njima izgleda nije bitna ni tuđa empatija, ni iskrena želja da se oda počast žrtvama. To su oni. To su njihovi maniri.

Prema dostupnim  informacijama, danas se otkrivaju šokantna saznanja o planu za izazivanje nereda i destabilizaciju zemlje, što mnogi već nazivaju pokušajem da se u Srbiji zapali varnica građanskog sukoba.

Kako je ranije pisao NS Uživo, ni unutar samih blokadera ne vlada sloga – dok se jedni svađaju među sobom, drugi se povlače i sve više im otkazuju podršku. Iako su se nadali evropskoj podršci, sada se jasno vidi da blokaderi ostaju sami, dok se redovi onih koji ih podržavaju sve više osipaju.

nsuživo.rs

vucic-instagram

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u obraćanju građanima da će sutra, na godišnjicu pada nadstrešnice u Novom Sadu, otići u crkvu i zapaliti sveću za svakog od 16 nastradalih u toj tragediji i pozvao sve ljude da to isto učine, kao i da iskažu poštovanje prema njima i jedni prema drugima, i da sutrašnji dan protekne mirno.

„Sutra, 1. novembra, otići ću u crkvu da se pomolim Bogu, da zapalim sveću za svakoga od njih. Pozivam i ljude da isto to učine, a znam da mnogi od vas to i hoće. Znam i razumem da u trenucima tuge neki ljudi utehu traže u okupljanjima, na ulicama, trgovima, drugim mestima. Svako to obeležava i svako tuguje onako kako misli da je najbolje. Sve dok se to radi na miran i zakonit način, uz poštovanje i obzir prema drugim ljudima, ja to u potpunosti podržavam“, rekao je Vučić.

Zamolio je sve da za žrtve i njihove porodice iskažemo poštovanje prema njima i jedni prema drugima.

„Znam da su mnogi i dalje veoma ljuti i osećaju nemoć, što još nisu određeni krivci za taj užasni događaj, a kamoli kažnjeni. Ne moram da naglašavam da je to izuzetno razočaravajuće, iako su takvi procesi komplikovani i traju dugo i u mnogo naprednijim zemljama. Mogu da razumem ljutnju, naročito porodica žrtava i oni koji su bili direktno povređeni i pogođeni tragedijom. Iskreno se nadam da će na ta pitanja uskoro biti dat odgovor na način koji porodicama i svima u Srbiji daje neku vrstu pravde“, rekao je Vučić.

On je istakao da njemu nije važno samo da se otkrije šta se tačno dogodilo i zašto se dogodilo, već kako da sprečimo da se takve užasne stvari ponovo dogode ili bar da svedemo šansu za to na najmanju moguću meru.

„Pre godinu dana naša zemlja je doživela užasnu tragediju, 16 života je izgubljeno usled pada nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu: Sara, Valentina, Đorđe, Milica, Nemanja, Anđela, Miloš, Stefan, Sanja, Goranka, Vukašin, Mileva, Đuro, Vasko, Anja i Vukašin. Svaka od njih, jedan život, svaka od njih, član porodice, član zajednice našeg društva i naše države, koja je od tada uzburkana i uzdrmana“, rekao je Vučić.

On je kazao da 16 nevinih duša ništa nije zgrešilo i da su se ne sluteći šta će se dogoditi tog dana u petak, živeći svoje živote najbolje što su mogli našli pod nadstrešnicom železničke stanice u Novom Sadu.

Moja istinska želja je da sutrašnji dan prođe mirno, izvinjavam se zbog grešaka

Predsednik Srbije izjavio je da želi da sutrašnji dan prođe mirno i poručio da sva mržnja koja ključa u našem društvu ne donosi ništa dobro, te da su u poslednjih godinu dana svi pravili greške, uključujući i njega, za šta je uputio izvinjenje svima.

Vučić je večeras, tokom obraćanja građanima naglasio da je njegova istinska želja kao predsednika Republike da sutrašnji dan prođe mirno, s poštovanjem jednih za druge i jednih prema drugima, posebno prema žrtvama.

„Da prođe sa više tišine nego vike, sa više razmišljanja nego nadgornjavanja, sa jasnijim pogledom ka sebi nego ka drugima. Nigde nas neće dovesti to što krivimo jedni druge, samo zajedničkim radom možemo nešto bolje da stvorimo“, poručio je Vučić.

On je rekao i da je posao države da štiti svoje građane i dodao da je od suštinske važnosti da se odredi prošlost, najviše zato da bismo shvatili šta u budućnosti možemo bolje da uradimo.

„To je dužnost nas koji vodimo ovu zemlju“, kazao je Vučić.

Kako je naveo, godinu dana posle užasnog dana, 1. novembra kada je pala nadstrešnica na železničkoj stanici u Novom Sadu zbog čega je stradalo 16 osoba, mnogi u našem društvu pravili su ozbiljne i velike greške, uključujući i njega.

„Šok usled tog događaja prouzrokovao je to da su mnogi ljudi pokazali nečuveni bes, da su klevetali, kršili pravila, provodili nasilje nad drugima i tuđom imovinom, pokušavali da unište nit našeg društva i osnovne vrednosti koje nas kao narod povezuju. Kao što su neki pokazali bes, u nekim trenucima sam i sam rekao neke stvari zbog kojih mi je žao što sam ih izgovorio kako o studentima, tako i o demonstrantima i drugim ljudima sa kojima se nisam slagao. Izvinjavam se zbog toga“, kazao je Vučić.

Kako je dodao, svoje greške ne shvata olako.

„One me progone. Oni koji me poznaju znaju da sam svoj najveći kritičar, ali dovoljno sam odgovoran da prepoznam svoje greške i da ih priznam i time da pokušam da budem bolji“, naveo je.

Vučić je poručio da želi da se sutra svako od nas osvrne na stvari koje je rekao ili uradio.

Istakao je da će on to učiniti i da će u tom osvrtanju da razmisli da li je išta moglo da se uradi drugačije na mirniji način i uz poštovanje drugih.

„Sva ta mržnja koja ključa u našem društvu ne donosi ništa dobro. Vodi samo do još veće destrukcije. U oguljenom besu ne uspevamo da vidimo, poništavamo sposobnost da živimo zajedno u jednoj državi za koju sam siguran da je svi volimo“, kazao je Vučić.

Pozivam još jednom na dijalog, sutrašnji dan treba da nas ujedini

Predsednik Srbije pozvao je večeras one koji protestuju ponovo na dijalog posle obeležavanja godišnjice pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu i poručio da sutrašnji dan treba da bude dan koji nas ujedinjuje, a ne dan koji nas dodatno razdire.

„Posle sutrašnjeg dana, hajde da pokušamo još jednom sa dijalogom u društvu. Još jednom pozivam one koji protestuju da sednu za sto, iskažu svoje želje, da učestvuju u razgovoru, debatama. Ne kroz ultimatume, već kao deo razgovora“, rekao je Vučić u obraćanju iz Predsedništva Srbije.

Vučić je istakao da istinska pravda mora da bude zadovoljena za živote koji su izgubljeni tokom tog kobnog dana.

„Tu se svi slažemo. Ali ne pravda izmišljena na ulicama, već pravda koja se donosi u institucijama. Neki od nas možda misle da te institucije nisu sposobne, ali to su jedine institucije koje imamo i moramo da ih podržimo i da apelujemo na njih da rade svoj posao. Da rade vrednije i brže kako bi se otkrila istina. Ne istina jedne ili druge strane, već jedina istina. Ona koja je potkrepljena dokazima. To je istina koju bi sve strane društva trebalo da budu voljne da prihvate“, rekao je Vučić.

Rekao je da sutrašnji dan treba da bude dan koji nas ujedinjuje, a ne dan koji nas dodatno razdire.

„Dan kada ćemo se ujediniti u tuzi porodica i pokazati svoje poštovanje i ljubav prema njima. Ne dan koji će svaka od nas iskoristiti za svoju političku dobrobit. A posle sutrašnjeg dana, hajde da pokušamo još jednom sa dijalogom u društvu. Oni koji žele da protestuju mogu to i da nastave, ali sa više poštovanja prema svojim sunarodnicima koji se sa njima ne slažu. Sa više poštovanja zakona i pravila u društvu kojih svi moramo da se pridržavamo“, rekao je Vučić i dodao da protestovanje samo po sebi nije zamena za razgovor.

Kako je rekao, ono je dobro za uzvikivanje slogana, ali ne za rešavanje problema.

„Naša zemlja će u narednih nekoliko nedelja i meseci da se suoči sa ogromnim izazovima. Oni nemaju veze sa sutrašnjim danom. Oni nemaju veze sa protestima. Stvari koje smo uzimali zdravo za gotovo se urušavaju u današnjem svetu. Strukture koje su godinama funkcionisale nestaju. U nas se velikom brzinom menja. Događaju se tektonske promene. I mi na sve to moramo da pružimo najbolji odgovor, zajedno i ujedinjeno“, naglasio je Vučić.

Dodao je da će, uprkos svemu, Srbija opstati, ali to da li će napredovati, zavisi od svih nas.

„Ako nastavimo da se svađamo, imaćemo manje energije koje ćemo da upotrebimo za rast i prosperitet naše zemlje. Ako radimo zajedno, sve možemo da prevaziđemo i iz toga izađemo jači“, poručio je Vučić.

On je još jednom uputio iskreno saučešće porodicama 16 poginulih.

„Uvek ćemo ih se sećati. Ne možemo i nemamo pravo da dozvolimo sebi da zaboravimo. Njihovim porodicama želim da nađu utehu na svaki način koji mogu, iako znam da nikada ni neće biti dovoljno snage, ni dovoljno prave utehe. Čuvaćemo sve te duše i sva ta voljena imena u našim srcima. Bog da im dušu prosti i podari im carstvo nebesko. Neka Bog blagoslovi Srbiju“, rekao je Vučić.

Tanjug

rose-1273740-1280

Vlada Republike Srbije donela je Odluku kojom se 1. novembar 2025. proglašava za Dan žalosti povodom godišnjice smrti i stradanja 16 građana zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novim Sadu.

Saopštenje Vlade Srbije prenosimo u celosti:

Zakonom o obeležavanju dana žalosti na teritoriji Republike Srbije uređuju se uslovi i način obeležavanja dana žalosti na teritoriji Republike Srbije, obaveze državnih organa i organizacija, organa teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, javnih ustanova i javnih preduzeća koje oni osnivaju, organizacija kojima je zakonom povereno vršenje poslova državne uprave kao upravnih ovlašćenja, obaveze drugih pravnih i fizičkih lica, kao i sankcije za nepoštovanje utvrđenih obaveza u pogledu obeležavanja dana žalosti.

Dan žalosti otpočinje u 00.00 sati dana koji je određen za dan žalosti, a završava se u 24.00 sata dana koji je određen za poslednji dan dana žalosti.

Načini obeležavanja dana žalosti su spuštanje zastave na pola koplja, što podrazumeva da organi i organizacije, kao i druga pravna lica koja ističu zastavu, dužna su da u vreme dana žalosti zastavu Republike Srbije spuste na polovinu jarbola, odnosno koplja, uz odgovarajuće osvetljenje noću.

Medijsko informisanje i sećanje podrazumeva da radiodifuzne organizacije za informisanje javnosti na teritoriji Republike Srbije, dužne su da u svojim programima, uključujući i emisije namenjene inostranstvu, na dan proglašenja dana žalosti: emituju odluku o proglašenju dana žalosti i o programu njegovog obeležavanja koju donosi nadležni organ Srbije ili telo koje on odredi, obaveste javnost o skupovima sećanja koje povodom dana žalosti organizuju nadležni organi Republike Srbije ili tela koja ona odrede, umesto humorističkih, zabavnih, folklornih i drugih emisija sa zabavnom i narodnom muzikom, emituju muziku i emisije prikladne danu žalosti i usklade detaljnu programsku šemu u vreme dana žalosti.

Novinsko-izdavačke organizacije koje izdaju dnevne novine dužne su da na dan žalosti svoje listove odštampaju u crnoj boji, navodeći na prvoj strani odluku o proglašenju dana žalosti i proglašenju njegovog obeležavanja.

Muzeji, pozorišta, bioskopi, organizacije koje imaju muzičko-scenske programe, arhive i druge ustanove u oblasti kulture obavezni su da svoje programe prilagode danu žalosti.

Dan žalosti u sportskim halama, na stadionima i igralištima obeležava se spuštanjem na pola jarbola ili na pola koplja zastave Republike Srbije i zastava sportskih klubova, a ako je reč o sportskim susretima međunarodnog značaja onda i spuštanjem zastava međunarodnih sportskih organizacija na pola jarbola ili na pola koplja.

U slučaju iz stava 1. ovog člana, pre početka sportske manifestacije, sudija zviždukom pištaljke označava početak i završetak odavanja pošte minutom ćutanja, i prikladnih poruka kojima se odaje pošta nastradalim u nesreći zbog koje je proglašen dan žalosti.

Za vreme dana žalosti je zabranjeno emitovanje narodne i zabavne muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mestima.

studenti-biblioteka

U petak, 31. oktobra počinje povrat 50 odsto školarina studentima, na osnovu izmena Zakona o visokom obrazovanju, izjavio je danas prvi potpredsenik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali.

On je istakao da će svim studentima novac preko studentskih kartica leći tokom novembra, saopštilo je Ministarstvo finansija. Poručio je da nije potrebno prijavljivanje za isplatu, već se ona obavlja preko spiskova koje dostavljaju visokoškolske ustanove.

Pravo na povrat školarine imaju svi samofinansirajući studenti koji studiraju na visokoškolskim ustanovama za prvi put upisane bodove, odnosno predmete. Refundacija će biti rađena sukcesivno.

n

Grupa od 60 Srba sa Kosova i Metohije krenula je jutros peške ka Novom Sadu da podrži predsednika Srbije Aleksandra Vučića i veliki narodni skup protiv blokda i zaustavljanja Srbije, pišu Novosti. Prema proceni, njima će biti potrebno više od deset dana da stignu do Novog Sada.

Oni su na put dug oko 315 kilometara jutros rano krenuli iz Rudnice, a u grupi su Srbi iz centralnog Kosova i Metohije – Gračanice, Kosova Polja, Badovca, Lapljeg sela, Dobrotina, Gušterice, kao i iz Kosovskog Pomoravlja uključujući Gornje Kusce, Stražu, Ranilug, Parteš i sa severa Kosova i Metohije, odnosno Leposavića, Kosovske Mitrovice, Zvečana, Zubinog Potoka, kao i iz Štrpca.

Uz srpske trobojke, veru i odlučnost da istraju u ovom herojskom podvigu i pređu najveći broj kilometara do sada, oni poručuju da im je motiv da budu uz svoju državu i svojim primerom pokažu kako ne žele zaustavljanje Srbije jer je samo jaka i napredna Srbija spremna da sačuva svoj narod u južnoj pokrajini.

Oni poručuju da su čuli poziv predsednika Srbije da se u Novom Sadu planira veliko narodno okupljanje Srba koji se protive blokadama i zaustavljanju Srbije i da im je to bio motiv da krenu.

“Danas smo nas 60 krenuli sa Kosova i Metohije da podržimo našeg predsednika Aleksandra Vučića i damo punu podršku našoj državi. Mi znamo najbolje kako se voli i poštuje Srbija i da pokažemo svima da ćemo da istrajemo ovaj put uz Božju pomoć i da pokažemo blokaderima da smo uz pravilnu i jaku Srbiju”, naveo je Danilo Gudžić iz Dobrotina.

Ovo je već četvrti put da Srbi sa Kosova i Metohije peške idu na skup podrške svojoj državi i predsedniku Vučiću, to su činili i 2019, 2023 godine, kao i aprila 2025. a sada su ponovo krenuli u novi podvig.

Među njima su iskusni “pešaci” koji već imaju stotine pređenih kilometara u nogama, ali i mnogo novih članova spremnih da istraju na ovom izazovnom putu sa svojim braćom sa KiM.

Izvor: Novosti

Foto: Novosti

SAOBRACAJ-POLICIJA

U svetlu poslednjih događaja i poražavajućih statistika, nadležne institucije najavljuju najrigidnije mere u istoriji Srbije kako bi se zaustavio rast neodgovornog ponašanja u saobraćaju.

Prema izveštaju Agencija za bezbednost u saobraćaju (ABS), samo tokom ove godine u Srbiji je do sada poginulo 39 osoba zbog vožnje pod dejstvom alkohola – među njima, nažalost, ima i dece. Takođe je registrovano više od 1.100 povređenih i oko 1.200 vozača sa 1 – 2‰ alkohola u krvi, dok je kod gotovo 700 slučajeva izmereno više od 2‰.

ABS predlaže da se najteži slučajevi vožnje u alkoholisanom stanju – gde je došlo do pogibije ili teške povrede – sankcionišu kaznom zatvora od 40 godina, što bi ih izjednačilo sa krivičnim delima ubistva sa predumišljajem. Uz to, razmatraju se mere kao što su trajno oduzimanje vozila, trajna zabrana upravljanja motornim vozilima i znatno povećanje novčanih kazni.

Pomoćnik načelnika saobraćajne policije, Slaviša Lakićević, navodi da bi trajno oduzimanje vozila – bez obzira na vlasništvo – moglo da postane praksa za one koji ponovo grubo krše propise.

Uz stroge kazne za alkohol, uvode se i tehnološke mere za kontrolu saobraćaja. Mobilni i stacionirani radari širom Srbije će biti opremljeni i pušteni u rad u narednom periodu kako bi snimali tri najčešća prekršaja: prekoračenje brzine, korišćenje mobilnog telefona tokom vožnje i nekorišćenje sigurnosnog pojasa.

Radari će često biti na „tajnim“ ili neobjavljenim lokacijama, bez prisustva policajaca na licu mesta, a prekršaji će se evidentirati automatski. Uvođenje alko-brava („starter interlock“ uređaja), predloženo je za recidiviste: pre pokretanja vozila, vozač će morati da uradi alkotest, a ako je alkohol detektovan, auto neće moći da se upali. Takođe, u novom Zakonu o bezbednosti saobraćaja razmatra se uvođenje nulte tolerancije na alkohol za sve vozače, a ne samo za one sa probnom dozvolom.

Ovakve mere su neophodne jer je statistika neumoljiva: broj poginulih i teško povređenih učesnika u saobraćaju signal je za hitnu intervenciju. Osim toga, porodice žrtava često ističu da počinioci ne pokazuju kajanje, što dodatno povećava osećaj nepravde. Kombinacija represije (kazni) i tehnologije (radari i alko-brave) zapravo je pokušaj da se pravovremeno utiče na ponašanje vozača.

Šta to znači za građane i vozače

Svaki učesnik u saobraćaju mora biti svestan da čak i „jedna čašica“ može biti presudna – posebno ako se uvede nulta tolerancija. Zatim, neće više biti mesta za propuste: prekoračenje brzine, telefon u vožnji i nenošenje pojasa biće automatski registrovani. Takođe, vozači moraju imati na umu da vozila mogu biti trajno oduzeta, a dozvole trajno ukinute za najveće prekršaje.

Država šalje jasnu poruku: tolerancije više nema. Kombinacija kazni, tajnih i automatskih kontrola radara i alko-brava stavlja fokus na preventivu i odgovornost svakog učesnika u saobraćaju.

h

Političar i pravnik Elena Fric iz Bavarske, istaknuti je glas nove generacije stranke Alternativa za Nemačku (AfD). Kao kandidatkinja u izbornoj jedinici Landshut–Kelheim, poznata je po stavovima koji traže povratak suverenosti evropskih država i realnu, a ne ideološku politiku prema Istoku i Zapadu. Kritična prema briselskoj birokratiji i američkom uticaju, Fricova otvoreno govori o krizi nemačke privrede, gubitku evropske samostalnosti i pravu Srbije da vodi nezavisnu politiku. Zbog toga njeni nastupi izazivaju pažnju i van nemačkih granica, a njen glas razuma sve češće se čuje u politički osetljivim vremenima.

Kako komentarišete to što Sjedinjene Američke Države uvode sankcije zbog energetskih projekata i državama koje nisu članice Evropske unije, uključujući i Srbiju, čija se naftna industrija našla na udaru? Smatrate li to političkim pritiskom ili pokušajem kontrole regionalnog tržišta?

Američka politika sankcija nije moralni, već ekonomski instrument. Njena svrha nije demokratija, već očuvanje geopolitičke dominacije. Kada Vašington blokira energetske projekte u Srbiji ili drugim državama van EU, cilj je da se spreči stvaranje infrastrukture koja bi mogla da funkcioniše nezavisno od dolara i američkog uticaja. Evropa se u taj sistem dobrovoljno uklopila. Raskid sa Rusijom i zavisnost od skupog američkog tečnog gasa nisu izraz strateške autonomije, već geopolitičke trgovine – politička poslušnost u zamenu za ekonomski gubitak. Nemačka gubi industriju, Amerika dobija tržište. Za Srbiju to znači dvostruki pritisak iz Brisela pretnje „usklađivanjem“, iz Vašingtona sankcije. U osnovi, radi se o istom – ograničavanju nacionalne slobode. Pitanje više nije pravno, već sistemsko, može li evropska država danas da vodi sopstvenu energetsku politiku ako se ne poklapa sa interesima Sjedinjenih Država?

Koji su danas najveći problemi građana u Nemačkoj i na koji način ih ljudi najviše osećaju u svakodnevnom životu – kroz ekonomiju, migracije, bezbednost ili druge aspekte?

Nemačka se nalazi u dubokoj strukturalnoj krizi koja ne potiče iz ekonomskog ciklusa, već iz pogrešne političke orijentacije. Država je decenijama živela od jeftine energije, snažne industrije i međunarodne predvidljivosti – a upravo to danas nestaje. Odluka da se prekine saradnja s Rusijom, da se industrija „zeleno transformiše“ i da se migracija prepusti stihiji, stvorila je haos. Vlada to naziva „transformacijom“, ali u stvarnosti se radi o politički izazvanom slomu. Energointenzivne fabrike odlaze, a stanovništvo se suočava sa rastućim troškovima i nesigurnošću. Ta politika nema ekonomski smisao, već geopolitičku pozadinu: Nemačka treba da se odvoji od Evroazije i čvrsto veže za američki prostor. Dok u Vašingtonu govore o „savezu vrednosti“, prosečan Nemac gubi kupovnu moć, dom i sigurnost. Zemlja osiromašuje ne zato što ne može, već zato što joj nije dozvoljeno. Dok Berlin drži moralne govore o „klimaneutralnosti“, srednji sloj se pita kako da plati sledeći račun za struju. Taj jaz ne stvara „populiste“, već pokret otpora koji traži nešto sasvim prirodno – politiku zdravog razuma i nacionalnog interesa.

Kako tumačite jačanje patriotskih i suverenističkih pokreta širom Evrope? Da li predsednika Srbije Aleksandra Vučića vidite kao jednog od lidera takve političke struje?

Uspon patriotskih i suverenističkih pokreta nije prolazni trend, već reakcija na sistem koji je politiku denacionalizovao i odgovornost razvodnio. Godinama se suverenitet prikazivao kao opasnost, a sada se vidi posledica. Evropa funkcioniše tehnički, ali je politički prazna. Ti pokreti ispunjavaju vakuum – oni izražavaju želju naroda da ponovo budu subjekti svoje istorije, a ne objekti briselske administracije.
To što ih elite nazivaju „populistima“ samo je način da ih diskredituju. U suštini, oni zastupaju najdemokratskije načelo: da odluke treba da se donose tamo gde se i osećaju njihove posledice. Vučić u tom kontekstu zauzima posebno mesto – nije ideolog, već pragmatičar. Razume da u multipolarnom svetu ni slepo vezivanje za Zapad ni demonstrativno okretanje Istoku nisu rešenja. Suverenitet znači razgovarati sa svima, ali ne zavisiti ni od koga. Upravo ta pozicija čini Srbiju sumnjivom zapadnim birokratama: nije neposlušna, već nezavisna – a to je danas dovoljan razlog da bude proglašena „problemom“.

Kako komentarišete proteste koji su se dešavali u Srbiji i to što su naišli na podršku Evropske unije, iako su imali destabilizujući efekat na institucije? Slažete li se sa ocenom predsednika Vučića da je reč o pokušaju obojene revolucije?

Ti protesti nisu spontani ni isključivo domaći. Oni su deo već poznatog scenarija – kao u Gruziji, Ukrajini ili Jermeniji. Kada neka balkanska država pokuša da vodi nezavisnu politiku, pojavljuju se „civilni pokreti“ koji su organizovani, finansirani i medijski podržani iz inostranstva. To se zove „demokratizacija“, ali u suštini znači – kontrola. Destabilizacijom Srbije šalje se poruka celoj regiji: neutralnost nije dozvoljena. EU i SAD ne prihvataju suveren prostor između Istoka i Zapada. Vučićeva ocena o pokušaju obojene revolucije nije propagandna, već realistična. Mehanizmi su uvek isti – provokacije, medijska kampanja, diplomatski pritisak. Cilj: oslabiti svaku vlast koja ne pristaje na potpunu potčinjenost. Ironija je da oni koji u Briselu govore o „evropskim vrednostima“ podržavaju akcije koje ruše institucije druge države.

U kojim oblastima bi Srbija i Nemačka mogle da unaprede međusobne odnose i postoji li politička volja u Berlinu za dublju saradnju sa Beogradom?

Odnosi Srbije i Nemačke su privredno jaki, ali politički asimetrični. Berlin Balkan i dalje vidi kao periferiju koju treba „evropeizovati“, a ne kao ravnopravan prostor. To je pogrešno. Srbija nije zaostatak, već čvorište između Evrope i Evroazije. Nemačke firme to već prepoznaju – Bosch, Siemens, ZF proizvode u Srbiji jer ovde još postoji industrijska logika. Politički, međutim, vlada nepoverenje, jer svaka srpska odluka koja odudara od briselske linije tumači se kao „proruska“. Umesto moralizovanja, Berlin bi trebalo da se vrati realpolitici – da sarađuje tamo gde se interesi poklapaju. To bi bila prava evropska politika, oslobođena tutorstva Vašingtona.

Kakav je vaš stav prema samoproglašenoj nezavisnosti Kosova i činjenici da veliki broj članica EU, uključujući i Nemačku, priznaje Kosovo, dok druge ne?

Jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova ostaje presedan koji je potkopao međunarodni poredak. Oni koji su 1999. pogazili suverenitet Jugoslavije, a 2008. priznali otcepljenje, otvorili su vrata selektivnoj primeni međunarodnog prava. Zapadne sile koje se zaklinju u „poredak zasnovan na pravilima“ zapravo su ga tada ukinule. Za Nemačku je to bio čin lojalnosti Vašingtonu, ali posledice su dalekosežne: ako se jednom prizna secesija, onda se drugde ne može verodostojno osporavati, ni u Ukrajini, ni u Španiji. Srbija je tu dosledna, brani načelo koje je Evropa sama stvorila – nepovredivost granica. Kosovo nije lokalni problem, već test iskrenosti evropskih vrednosti.

Kako komentarišete svakodnevne represivne mere koje vlasti u Prištini sprovode nad Srbima na Kosovu i Metohiji – hapšenja, oduzimanje imovine, montirane optužnice i pritiske koji primoravaju porodice da se iseljavaju? Smatrate li da Evropska unija pokazuje dvostruke standarde kada je reč o zaštiti prava Srba na Kosovu u poređenju s drugim manjinama u Evropi?

Situacija Srba na Kosovu jeste sramota evropske politike. Dok Brisel govori o ljudskim pravima, ćuti pred svakodnevnim kršenjima tih prava od strane prištinskih vlasti. Policijske akcije, oduzimanja imovine, montirani procesi – sve to se prećutno toleriše. EU primenjuje dvostruke standarde gde je politički korisno, brani manjine, gde smeta njenim planovima, okreće glavu. Sever Kosova živi pod stalnim pritiskom – ekonomski, administrativno i bezbednosno. Cilj je jasan: da Srbi sami napuste teritoriju. Briselski sporazum iz 2013. godine predvideo je autonomna prava za srpske opštine – ništa od toga nije sprovedeno. Umesto posrednika, EU je postala garant statusa kvo, dakle nepravde. Srbija ostaje jedina koja se poziva na međunarodno pravo, dok tzv. „pravila“ Zapada važe samo kada im odgovara. To je najveća tragedija savremene Evrope – gubitak doslednosti i moralnog kompasa.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Intervju sa Elenom Firc pokazuje koliko su evropska politika i medijska percepcija Srbije podložne stereotipima i pritiscima. U vremenu kada se suverenitet smatra grehom, svaka reč razuma zvuči kao pobuna. Upravo zato, njeni stavovi, ma koliko provokativni delovali, otvaraju prostor za raspravu o onome što Evropa uporno izbegava: pravu nezavisnost mišljenja i odlučivanja.

zimske-gume

Od subote, 1. novembra, u Srbiji počinje zakonska obaveza upotrebe zimske opreme na vozilima koja će trajati do 1. aprila naredne godine. Auto-moto savez Srbije (AMSS) podseća da će kontrole postati strože i da će kazne za nepoštovanje propisa biti visoke.

Vozači su u obavezi da, ukoliko se na kolovozu nalaze sneg, led ili poledice, imaju sve četiri zimske gume sa oznakom „M+S“ ili simbolom pahulje. Dubina šara na gumama mora biti najmanje četiri milimetra. Pored toga, vozači u vozilu moraju imati i propisano sredstvo za povećanje trakcije kao što su lanci za sneg ili drugi uređaji, za puteve gde je to označeno saobraćajnim znakom.

Ako se vozilo nađe u zimskim uslovima bez propisane opreme, može biti proglašeno tehnički neispravnim, a vozač kažnjen u skladu sa zakonom. Kazne za takav prekršaj kreću se između 10.000 i 20.000 dinara.

Iz AMSS-a savetuju da se na vreme proveri ispravnost vozila – stanje guma, akumulatora, brisača i sistema za grejanje – kako bi se izbegli problemi i kazne tokom zimske sezone.

Snimak-ekrana-2025-10-24-111036-750x375

Postoje putovanja koja te odvedu daleko, samo da bi ti na kraju pokazala koliko ti je važan povratak. Tako je bilo i sa mladim Nišlijom, Aleksom Stankovićem koji je sa 29 godina tri puta prelazio okean tražeći prilike i iskustvo. Put je počeo skromno — posao u McDonald’su, pa odlazak na bazene istočne obale SAD. Kao dvadesetogodišnji spasilac u Frederiksburgu u saveznoj državi Virginije, suočio se sa strogim pravilima rada i nedostatkom podrške od strane poslodavca, ali je iz svake teškoće izvlačio lekciju i novu snagu za napredak.

Don`t copy text!