Политика

srdjan sivcev

Srđan Sivčev, master istoričar, imenovan je za vršioca dužnosti direktora Istorijskog arhiva u Kikindi na današnjoj sednici gradske skupštine. Sivčev koji je u protekle dve i po godine bio šef naprednjaka u gradskoj skupštini, danas je podneo ostavku na odborničko mesto.

-Podnosim ostavku da bih izbegao sukob interesa. Želeo bih da se zahvalim svojoj odborničkoj grupi, gradonačelniku i članovima Veća, kao i odbornicima opozicije sa kojima sam imao fer odnose uprkos neslaganjima. Želim vam uspešan rad -rekao je Sivčev.

Gradonačelnik Nikola Lukač zahvalio se Sivčevu na uspešnoj saradnji i dobro vođenoj odborničkoj grupi i iskazao uverenje da će kvalitetno obavljati novu dužnost. Sivčev je u Istorijskom arhivu zaposlen od 2016. godine, a na rukovodećem mestu zameniće dugogodišnjeg direktora  Milana Srdića kojem je istekao mandat.

Da su Sivčeva stručnost i obrazovanje preporučili za novu funkciju potvrđuje i njegova radna biografija. Autor je brojnih stručnih radova, članaka i monografija iz istoriografije i arhivistike: Bioskopi i filmski život u Velikoj Kikindi 1905-1941, Bioskopi i filmski život u Velikoj Kikindi 1944-1991, Jevreji u Velikoj Kikindi, Nacionalne i nacionalnističke organizacije u Velikoj Kikindi 1918-1941, Prisajedinjenje Velike Kikinde 1918. godine u svetlu Velike Kikinde -perspektive i izazovi, Grafiti u Kikindi- poruka i svedočanstvo vremena. Stalni je saradnik Matice srpske i predsednik Kluba istoričara Kikinda.

Na današnjem zasedanju lokalnog parlamenta konstatovana je još jedna ostavka. Nakon što je imenovan za načelnika Severnobanatskog upravnog okruga, Miroslav Dučić je podneo ostavku na mesto člana Gradskog veća u kom je u protekle dve i po godine bio zadužen za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije. Gradonačelnik Nikola Lukač zahvalio mu se na saradnji i izuzetnim rezultatima.

– Posvećenost, marljivost i izuzetan rad je pokazivao i sa svojim timom uspeo da realizuje uspešne projekte i trasira put mnogim drugim projektima. Nastavljamo saradnju na zajedničkim ciljevima, od putne infrastrukture do strateških projekata za severni Banat i Grad Kikindu – istakao je Lukač.

Srđan Sivčev

28. sednica Skupštine Grada Kikinde zakazana je za sredu 1. februar sa dnevnim redom koji sadrži 18 tačaka. Pred odbornicima će se naći rešenje o prestanku funkcije članu Gradskog veća Miroslavu Dučiću koji je krajem decembra imenovan za načelnika Severnobanatskog upravnog okruga. U Gradskom veću, Dučić je zadužen za oblast komunalne infrastrukture i za vanredne situacije, a posle imenovanja na novu funkciju, podneo je ostavku.

Skupština će se izjašnjavati o izmenama odluke o opštem uređenju naseljenih mesta i komunalnom redu, izmeni odluke o odvođenju atmosferskih voda, kao i rešenju o obrazovanju radne grupe za izradu lokalnog antikorupcijskog plana Grada Kikinde za period od 2023. do 2026. godine.

Na dnevnom redu predstojećeg zasedanja biće i rešenje o otuđenju katastarske parcele u Ulici Jovana Jovanovića Zmaja iz javne svojine grada.

Pored izmena u nadzornim i upravnim odborima Kulturnog centra, Centra za pružanje usluga socijalne zaštite i Centra za stručno usavršavanje, pred odbornicima će se naći i rešenje o imenovanju vršioca dužnosti direktora Istorijskog arhiva. Nakon što Milanu Srdiću, istekom mandata prestaje funkcija direktora ove ustanove, predlog je da za v.d. direktora bude imenovan Srđan Sivčev, master istoričar.

Sivčev je od februara 2016. zaposlen u Istorijskom arhivu. Autor je brojnih stručnih radova, članaka i monografija iz istoriografije i arhivistike: Bioskopi i filmski život u Velikoj Kikindi 1905-1941, Bioskopi i filmski život u Velikoj Kikindi 1944-1991, Jevreji u Velikoj Kikindi, Nacionalne i nacionalnističke organizacije u Velikoj Kikindi 1918-1941, Prisajedinjenje Velike Kikinde 1918. godine u svetlu Velike Kikinde -perspektive i izazovi, Grafiti u Kikindi- poruka i svedočanstvo vremena. Stalni je saradnik Matice srpske i predsednik Kluba istoričara Kikinda.

 

Milenko-Jovanov

O kosovskom pitanju, predstojećoj sednici Narodne skupštine i nemačko-francuskom predlogu, Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije govorio je u gostovanju na Euronjuzu. Kako je istakao, nemačko-francuski predlog nije bio neočekivan.

-O svemu je predsednik već govorio, pre sastanka sa velikom petorkom. Rekao je da je situacija složena, da su okolnosti promenjene od početka rata u Ukrajini. Mi nismo dobili papir koji treba da potpišemo, dobili smo nešto oko čega treba da se razgovara. Ovo je trenutno na stolu, i na nama je da se borimo. U delu javnosti imamo histeriju, pre svega desničarskih stranaka i kvazipatriotskih organizacija koje po svaku cenu govore da ne treba ni da razgovaramo o predlogu- rekao je Jovanov.

Povodom predstojeće sednice Narodne skupštine na kojoj će se raspravljati o predlogu za KiM, Jovanov je napomenuo je da se odustalo od konsultacija sa poslaničkim grupama, iako je tako moglo konkretnije da se razgovara.

-Predsednik je ponudio konsultacije sa svim poslaničkim grupama, ali poenta je bila u direktnom prenosu. Insistiralo se na tome da se pravi politička predstava. Mi u Parlamentu imamo najave neozbiljnih diskusija, već sada. Vi imate izjavu Aleksandra Jovanovića Ćute koji je rekao da je došao da ruši Vučića. a ne da razgovara. Vučić je u ovom trenutku kao hodač na žici, a ispod su ljudi koji ga gađaju kamenjem i čekaju da on padne.

Kako je Jovanov ocenio, ništa se ne bi promenilo kada je ovaj predlog u pitanju da je Srbija uvela sankcije Rusiji.

-EU ima način da nas natera da uskladimo politiku s njom, da nas prime u članstvo ili da nam da nekih naznaka za to. Ono što sam ja čuo od predsednika je da je u prethodnim razgovorima tema bila štap, a ne šargarepa.

Predsednik poslaničke grupe SNS ističe da  u daljem fokusu politike treba da bude i život Srba u enklavama čiju bezbednost čuva KFOR koji je tu upravo zbog Briselskog sporazuma.

-Ja sam odlazio u enklave, ko nije video ne zna kako je tamo. Ta deca treba da idu u školu. Oni to preživljavaju svaki dan.  Zato nas KFOR treba da zanima. Tako štitimo ljude na KiM, rekao je Jovanov i ocenio da samo jaka Srbija može da brine o svom narodu.

-Ako se ekonomski vratimo tamo gde smo bili pre deset godina, kako će takva slaba država da brine o bilo kom delu sopstvene teritorije. Kao država i društvo moramo da shvatimo da samo jaka država može da brine o svom narodu u Srbiji, Republici Srpskoj, Crnoj Gori i na celoj teritoriji uključujući KiM, istakao je Jovanov.

Mladen Bogdan4

Kako bi se obuhvatio što veći broj sugrađana kojima su potrebni pomoć i podrška, grad Kikinda je u budžetu za 2023. godinu za mere socijalne i dečje zaštite opredelio nešto više od 196 miliona dinara. Da će biti nastavljeno sa programima i merama koje daju očigledne rezultate, ali su uvedene i nove za koje je procenjeno  da će koristiti onim građanima na koje se budu odnosile, za Kikindski portal navodi Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

-Trudimo se da na svaki mogući način pomognemo najugroženije, da pružamo podršku porodici, deci, mladima, starijim sugrađanima, kao i svima kojima je pomoć potrebna- ističe.

Među novim merama su energetski vaučeri čiji je cilj da se dobijanjem subvencije za struju, gas ili daljinsko grejanje pomognu socijalno ugrožena domaćinstva koja, do sada, nisu obuhvaćena podrškom u vidu dobijanja ogreva ili statusa energetski ugroženog kupca. U fokusu su i dečja zaštita i populaciona politika, napominje Bogdan. Roditelji prvorođenog deteta od grada dobijaju 30.000 dinara, a drugog 20.000 dinara, što uz, novčane iznose koje opredeljuje država, predstavlja značajnu podršku.

-Nastavljamo sa izdvajanjima za prvorođeno dete za šta smo u gradskoj kasi opredelili ukupno 6 miliona dinara, i za drugo dete za šta je izdvojeno tri miliona. Od samog rođenja deteta smo tu da podržimo roditelje i naše najmlađe sugrađane tradicionalnim bebi paketima, što nastavljamo i ove godine. Saradnja sa Pokretom za decu ,,Tri plus” pokazala se veoma dobrom i izazvala pozitivnu reakciju kod velikog broja ljudi. Zato i ove godine učestvujemo u plaćanju članarine Pokretu kako bi porodice sa troje i više dece i dalje mogle da ostvaruju brojne popuste i pogodnosti- navodi Bogdan.

– Za pomoć nezaposlenim porodiljama opredeljujemo 9 miliona dinara, jer smatramo da treba da nastavimo podršku majkama koje trenutno nisu u radnom odnosu. Poseban značaj dajemo i onim parovima koji nažalost nisu u mogućnosti da prirodnim putem postanu roditelji. Za podršku parovima u procesu VTO nastavljamo sa izdvajanjem iz budžeta u iznosu od 2 miliona dinara- kaže naš sagovornik.

U delu socijalne zaštite, iz budžeta se nastavlja i sa izdvajanjima za jednokratne novčane pomoći preko Centra za socijalni rad u iznosu od 2,5 miliona dinara, za pomoć u kupovini lekova i ortopedskih pomagala u iznosu od 2 miliona dinara. Za potrebe nabavke ogrevnog drveta opredeljeno je 12 miliona dinara.

– Za studentske stipendije izdvojili smo 11,5 miliona dinara, što će ponovo obuhvatiti širok krug studenata koji će imati priliku da konkurišu za gradsku stipendiju. Nastavićemo i sa izdvajanjima za prevoz penzionera, slepih, slabovidih lica i ratnih vojnih invalida. Za tu svrhu predviđeno je 8 miliona dinara. Za što bolje funkcionisanje rada Centra za pružanje usluga socijalne zaštite nešto su veća izdvajanja u odnosu na prošlu godinu. U budžetu za prethodnu godinu izdvojili smo 3 miliona dinara za finansijsku podršku za lečenje maloletne dece. Velika je životna teškoća svakog roditelja koji se sa tim suočava. Zato želimo da svakom detetu kojem bude potrebno, kao i do sada, pomognemo oko lečenja i svega što to iziskuje  – jasan je Bogdan.

Napominje da još jedna važna mera uvedena prošle godine, neće izostati.

-Grad će i ove godine, verujem na radost mnogih roditelja, obezbediti novčana sredstva za kupovinu udžbenika za đake prvake. Roditeljima i prvacima pružamo podršku od prvog školskog časa i pokazujemo da Grad misli na njih- ističe Mladen Bogdan.

Kikinda među liderima u sprovođenju mera za podršku porodici

Da Grad Kikinda sprovodi značajne mere populacione politike i podrške porodici i roditeljstvu potvrđeno je i na prošlogodišnjim „Danima porodice”, gde je Kikinda, u konkurenciji više od 40 lokalnih samouprava, zauzela visoko treće mesto.

aleksandar vučić

Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi pruža bezrezervnu podršku predsedniku stranke i Republike Srbije Aleksandru Vučiću. Malo je onih koji su u  istoriji Srbije radili tako posvećeno i istrajno, podižući u isto vreme međunarodni ugled naše zemlje kao što to čini Aleksandar Vučić, ističu kikindski naprednjaci.

-Brodu Srbija ne treba drugi kapetan dok njime, po uzburkanom moru međunarodnih odnosa, upravlja vizionar kakav je predsednik Vučić. Uvek je bilo i biće kritičara i onih koji svojom mržnjom i ličnim intresima pokušavaju da ponize i umanje značaj postignutih rezultata, ali svi znamo da su oni u manjini, a da je cela Srbija videla i shvatila viziju napretka predsednika Vučića. Bez Vučića je povratak u smutna vremena propasti Srbije neminovan. Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi veruje da je budućnost Srbije i naše dece u sigurnim rukama samo sa Aleksandrom Vučićem- ističe se u saopštenju Gradskog odbora SNS.

Jovanov badnjak

Srpska napredna stranka obeležila je danas Badnji dan unošenjem badnjaka u svoje prostorije, a domaćin je bio šef poslaničkog kluba SNS u Narodnoj skupštini, Kikinđanin Milenko Jovanov. Jovanov je, nakon što je sveštenik osveštao Badnjak, poručio da je prošla godina bila teška i puna izazova, a da 2023. neće biti ništa lakša, već puna iskušenja.

-Zato je važno da budemo porodica i da se držimo zajedno, da kao prava porodica zajedno prolazimo kroz sve izazove koje život postavi pred nas- rekao je Jovanov.

Kako je istakao, Srbiji se postavlja pitanje da li može biti slobodna i svoja.

-Postavljaju nam pitanje oni koji to, verovatno ne razumeju, jer ni sami nisu slobodni. Pa valjda im je nenormalno da jedan mali ponositi narod, sa jednim mudrim, hrabrim i velikim liderom, kakav je predsednik Aleksandar Vučić, u ovakvim vremenima, može da bude slobodan i svoj.

Jovanov je odgovorio onima koji optužuju da se ponovo pravi „kult ličnosti” rečima: Nemamo kult, ali itekako imamo ličnost.

-Želim vam da praznike provedete u miru i blagostanju sa vašim porodicama, da vam Gospod obasja vašu trpezu i vaš dom najlepšim darovima. I da svi zajedno, okupljeni, pobeđujemo- poručio je predsednik poslaničke grupe naprednjaka.

 

322630338_873764057204246_7528788279077533691_n

Šta pokazuje rezime godine za nama, pune izazova- poznatih, ali i neplaniranih? Koji su to naredni koraci kako bi Kikinda postala bolje mesto za život? Da li je ovogodišnji budžet od bezmalo tri i po milijarde ipak „pretesan“ za sve naše probleme, potrebe i želje? Koliko je važan oslonac nesumnjiva podrška pokrajine i republike, a najvažnija ona koja stiže od građana? Kraj jedne i početak nove godine, prilika je da se sumiraju rezultati i definišu planovi za naredni period. Upravo to je i bio povod za novogodišnji intervju sa prvim čovekom grada Nikolom Lukačem.

-Uprkos neplaniranim velikim izazovima koji su posledica globalnih zbivanja,  nastavili smo da realizujemo kapitalne  investicije, da započete nastavimo i privodimo kraju. I u prošloj godini još jednom se pokazala važnost određivanja prioriteta, suočili smo se sa energetskom krizom za koju je drugi deo godine pokazao da se ne stišava, već reflektuje i na našu zemlju i grad. Ispostavilo se da nam, primera radi, za nastavak uređenja parka, treba 30 odsto više novca nego što smo planirali pre godinu i po dana. Međutim, uz sjajan tim saradnika, marljiv rad i zajednički cilj- bolji i lepši život u Kikindi uspevamo da prebrodimo nedaće. Posvećeni smo rešavanju višedecenijskog problema pijaće vode, građevinski radovi teku, kikindska fabrika vode raste uz pomoć KFV banke, republike, pokrajine, kao i sopstvenim sredstvima. Sledeći  korak za dva, tri meseca biće implementacija tehnologije. Plan je da bude u funkciji krajem 2023, početkom 2024. godine. Uz podršku pokrajinske Uprave za kapitalna ulaganja obavlja se rekonstrukcija vodovodne mreže, radi se u fazama. I magistralni vod  takođe se rekonstruiše, vremenske prilike i sada idu na ruku radovima.

Lukač ukazuje da je završena nova industrijska zona „Rasadnik“ kao preduslov za dolazak investitora. Od Ministarstva privrede usmerena su sredstva za infrastrukturno opremanje, trafo stanicu obezbedio je grad sa EPS-om, a Pokrajinska vlada odobrila je sredstva za postavljanje rasvete od kružnog toka do industrijske zone.

-Imamo jednog domaćeg i šest, sedam zainteresovanih stranih investitora. Želimo da to budu plaćeniji i kvalitetniji poslovi, pa i da postoji razvoj unutar samih fabrika. Želimo da mladi ostaju i da se vraćaju u Kikindu. Raduje me da smo stvorili uslove i da se domaće firme proširuju i zapošljavaju nove radnike. U Kikindi će biti izgrađen moderan ritejl park, pregovori su u završnoj fazi i pred potpisivanje ugovora, a još jedan investitor zainteresovan je da izgradi jedan manji ritejl park jer takvi sadržaji nedostaju u okrugu.

-U našim selima, određivanjem prioriteta uspeli smo da uradimo ono što su građani zajedno sa savetima tražili. Posla naravno još ima, a probleme nastavljamo da rešavamo. Za deponiju u Mokrinu, ogroman problem, 11 miliona dinara smo uspeli od tri nivoa vlasti da obezbedimo, da se deo te deponije sanira- ukazuje Lukač.

Gradonačelnik napominje i da je pravovremeno u gradu završena zamena javne rasvete kako bi se ostvarila značajna ušteda električne energije. U protekloj godini nastavljena su ulaganja u škole, vrtiće, sport, mlade, kulturu.

– Obezbedili smo 260 stipendija za studente, besplatne udžbenike i pribor za prvake, buster sedišta za predškolce. Nastavljamo i sa merama pronatalitetne politike- od „bebi kluba“ do pokreta Tri plus. Mladi prepoznaju našu želju i napore da ih slušamo- kaže Lukač. Ambiciozni planovi predviđeni su i za 2023. godinu.

-Rekonstrukcija bolnice ide svojim tokom i nastavlja se za nekoliko meseci. Zahvaljujem se Kancelariji za javna ulaganja koja je finansijer ovog posla. U planu je i projekat novog Doma zdravlja. Takođe, moramo da pomognemo mladim lekarima kako bi ostali u Kikindi. Višestruko je značajan projekat izgradnje brze saobraćajnice Sombor- Kikinda, prvih 22 km krenulo je od Bačkog Brega ka Somboru, a mi završavamo potrebne predradnje da bi krenula izgradnja i od Nakova. Intenzivno radimo i na tome da granični prelaz kod Nakova proradi 24 časa.

Razlozi za zadovoljstvo su i činjenica da Kikinda beleži porast broja turista i da se može pohvaliti raznovrsnim kulturnim sadržajima. Ništa manje nije važna ni odgovorna socijalna politika grada, napominje gradonačelnik.

-Pomažemo preko Centra za socijalni rad i različitim socijalnim davanjima, za lekove, medicinska pomagala, lečenje dece. Ponosan sam na to što moj tim i ja imamo razumevanja i sluha za sugrađane, ali lično sam protiv toga da ističemo kome smo pomogli- jasan je Lukač.

Da će, pored stanovnika Kikinde, i meštani sela dobiti higijenski ispravnu vodu za piće, sada je sasvim izvesno. Među najznačajnijim investicijama u 2023. je izgradnja četiri mini postrojenja za prečišćavanje vode u selima.

-Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu u 2023. godini četiri sela će dobiti čistu pijaću vodu. Za izgradnju postrojenja potrebno je oko 2 miliona evra, a grad je izdvojio 80 miliona iz budžeta. Plan je da se u 2024. godini mini prečistači urade i u preostalim selima. Rekonstrukciju vodovodne mreže u gradu nastavićemo sanacijom od vrtića „Plavi čuperak“ do trga, a nakon završetka radova, uslediće parterno uređenje trga kod pijace. Rekonstruisan je deo puta ka Ruskom Selu, u dogovoru sa državom i Putevima Srbije, a insistiraćemo i da se uradi put Kikinda-Mokrin. Radi se projekat za izgradnju kanalizacije za Železnički novi red i Strelište kako bi konačno deo radova otpočeo u ovoj godini-ukazuje Lukač.

Prekogranična saradnja sa kolegama iz Rumunije biće nastavljena, kao i uređenje škola, vrtića, Starog jezera, Sportskog centra „Jezero“,  pošumljavanje.

-Planiramo i uređenje Velikog parka, gledaćemo gde da apliciramo sa tim projektom. Pomenuću samo neke od planiranih ulaganja u selima: bivši motel u Novim Kozarcima treba da se sredi, u Banatskom Velikom Selu započet stadion, u Ruskom Selu sledi nastavak uređenja parka, u Mokrinu deponija koju sam pomenuo, ali tu su i razni predlozi od igrališta i terena za fudbal do delova ulica. Nadam se da će nam prilivi u budžetu omogućiti i da nešto dodatno uradimo. Na potezu Starog jezera, tražimo investitora koji bi u tom delu grada izgradio nove sadržaje. Mikronaselju su potrebna parking mesta, uređenje trotoara, prostora oko škole, klupa, kao i još sadržaja za decu- kaže Lukač.

U planu je i da se u narednoj godini izgradi kružni tok u Bašaidu, kao i da počne izgradnja novog Centra za socijalni rad. Grad će nastojati da sa Domom zdravlja obezbedi funkcionalan prostor za Dispanzer za žene. Projekat stadiona je urađen i ima naznaka da bi krajem godine mogli početi pripremni radovi za njegovu izgradnju, ukazuje gradonačelnik i ističe da ima sjajan tim i posvećene saradnike koji vole svoj grad.

-Hvala na razumevanju sugrađanima i kada nas kritikuju i upućuju nam sugestije. Kada me pitate za novogodišnju poruku, ona bi glasila da ujedinjeni bodrimo i poštujemo jedni druge i da samo tako možemo da učinimo da Kikinda bude bolje mesto za život i rad. Svima želim dobrog zdravlja, porodične sreće i mnogo osmeha u 2023. godini i da zajednički kreiramo bolju budućnost u našoj Kikindi. Srećna Nova godina i božićni praznici.

 

Stanislava Hrnjak

Da Grad Kikinda i u narednoj godini može da računa na konkretnu podršku Pokrajinske vlade u realizaciji razvojnih projekata i investicionih ulaganja, svedoči crno na belo, budžet AP Vojvodine za 2023. godinu usvojen na poslednjoj skupštinskoj sednici.

Rešavanje problema pijaće vode u selima biće započeto u narednoj godini izgradnjom mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Nakovu, Mokrinu, Banatskom Velikom Selu i Iđošu, za šta je u pokrajinskoj kasi opredeljeno 160 miliona dinara.

U intervjuu za Kikindski portal, pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak ističe koji će to sve projekti biti podržani, a koji su uspešno privedeni kraju zahvaljujući potpori sa pokrajinskog nivoa.

– Srpska napredna stranka je 2016. godine preuzela odgovornost za rukovođenje Pokrajinskom vladom i tada je budžet bio za 46 milijardi dinara manji nego što je projektovani budžet za 2023. godinu, što govori u prilog svim ekonomskim i finansijskim pokazateljima. Ono što karakteriše budžet pokrajine za 2023. je njegov kapitalni deo od 34,5 milijardi dinara, koji praktično čini 32%. U periodu od 2016. do 2023.godine vi imate povećanje izdvajanja u svim segmentima , a ono što je posebno važno je to što su u fokusu najznačajniji projekti koje podržava AP Vojvodina i u oblasti zdravstva, poljoprivrede, komunalne infrastrukture, socijalne politike…- ukazuje poslanica u Skupštini AP Vojvodine Stanislava Hrnjak.

Zahvaljujući sredstvima iz pokrajinske kase, u Kikindi se intenzivno radi na rekonstrukciji vodovodne mreže. Investiranje se nastavlja i u 2023.godini.

-Dok dinamika izgradnje fabrike vode u Kikindi teče svojim tokom i u predviđenim rokovima, mi smo na listu prioriteta uvrstili rešavanje problema pijaće vode u selima. Za to su planirana sredstva. Ono što je dogovoreno je da Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo obezbedi najveći deo sredstava, prema onome što imamo kao projekciju potrebnih ulaganja za prva četiri sela. To je 160 miliona dinara, a grad Kikinda 80 miliona, nakon čega će se nastaviti i u 2024.godini sa rešavanjem ovog pitanja u ostalim seoskim mesnim zajednicama. Pored tih izdvajanja, za uređenje kanalske mreže Kikindi je opredeljeno 20 miliona, a za atarske puteve i izgradnju otresišta 5 miliona dinara. – precizira Hrnjak.

Značajne stavke za poljoprivredu i vodoprivredu

-Kako sam istakla i na poslednjoj sednici Skupštine, budžet za poljoprivredu u AP Vojvodini prvi put je prešao onu psihološku granicu od 10 milijardi dinara i iznosi 10,27 milijardi dinara. Povećan je za 22,8 odsto, dok je budžet za integralno upravljanje vodama veći za 44 odsto i iznosi 6,78 milijardi dinara. Za izgradnju postrojenja za pijaću vodu u seoskim sredinama planirano je 481,69 miliona, ukazuje naša sagovornica.

-Za JVP „Vode Vojvodine” koje je stalni partner lokalnim samoupravama opredeljeno je 6,12 milijardi. „Vode Vojvodine” su potpisale ugovor sa 38 od 45 lokalnih samouprava u Vojvodini, a pomažu i one sa kojima nemaju sklopljene ugovore. To su pitanja koja lokalne samouprave nemaju kapacitete da same rešavaju. Takođe, za skupštinskom govornicom sam istakla važnost činjenice da je milijardu dinara namenjeno za unapređenje ruralnih sredina, što je takođe, od velike važnosti- napominje pokrajinska poslanica.

Iz pokrajinske kase za Kikindu: Od komunalne infrastrukture do škola i kulture

Naša sagovornica ukazuje da je ukupno ulaganje iz budžeta APV u tekućoj godini dostiglo 450 miliona dinara. Kada je reč o rekonstrukciji vodovodne mreže, ističe, Uprava za kapitalna ulaganja finansirala je projekte u u oblasti vodosnabdevanja sa 200 miliona za zamenu 8 km vodovodne mreže, od čega je 95 miliona realizovano u ovoj godini, a radovi se nastavljaju zamenom azbestnih cevi u narednoj godini- ukazuje Hrnjakova i ističe da je grad aktivno učestvovao na brojnim konkursima. Predočava poduži spisak ulaganja u godini na izmaku:

-Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu je za magistralni vod opredelio 36 miliona, 12 miliona za uređenje atarskih puteva, 3,6 miliona za izgradnju kanalizacione mreže. Sekretarijat za sport i omladinu 5 miliona za investiciono održavanje objekta FK „Crvena zvezda“ u Ruskom Selu, Sekretarijat za građevinarstvo, energetiku i saobraćaj obezbedio je 4,8 miliona za uvođenje sistema za merenje brzine vozila na raskrsnicama Miloša Velikog, Stevana Sinđelića i Stevana Sremca,. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam je 3,3 miliona obezbedio za izradu Prostornog plana Kikinde i Plana generalne regulacije severoistočnog dela Kikinde, a za rekonstrukciju crpne stanice Jaša Tomić milion dinara. Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje finansirao je radove i nabavku opreme u više škola: „Jovan Popović”, „Žarko Zrenjanin”, Tehnička škola, „Feješ Klara”, „Gligorije Popov”, Ekonomsko-trgovinska škola, „Milivoj Omorac”, „Vasa Stajić”, Srednja stručna škola, „Miloš Crnjanski”.

Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj i međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu dao je 3 miliona za Dane ludaje, a milion za izradu dokumentacije za izgradnju biciklističke staze. Sekretarijat za energetiku i građevinarstvo  2, 2 miliona za projekat štedljive rasvete u Sportskom centru „Jezero”, a Sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine za regresiranje prevoza srednjoškolaca 5 miliona. Za projekat Ekolejks, Sekretarijat za finansije dao je dva miliona dinara, Pokrajinski sekretarijat za kulturu 1,5 miliona za realizaciju projekta izrade protivpožarne PTD za zgradu Kurije, a 400.000 dinara za projekat Narodnog pozorišta. Pokrajinski sekretarijat za sport je izdvojio 678.000 dinara za OFK Kikindu. Za izgradnju javne rasvete od industrijske zone „Rasadnik“ do Svetosavske ulice nedavno je opredeljeno 54,2 miliona dinara. Ukupna ulaganja iz pokrajinske kase u narednoj godini uz nenamenske transfere i tekuće prihode za pripremno predškolski program premašiće 550 miliona, navodi Stanislava Hrnjak. 

Budžet AP Vojvodine veći za petinu

Skupština AP Vojvodine na poslednjoj sednici usvojila je predlog pokrajinskog budžeta za 2023.godinu čija visina je 108,5  milijardi dinara što je za  20,1 milijardu odnosno 22,7 odsto više u odnosu na ovogodišnji budžet. Fiskalni  deficit projektovan je u iznosu od 9,3 milijardi što je 9,5 odsto ukupnih prihoda- navodi poslanica iz Kikinde koja je u Skupštini Vojvodine predsednica Odbora za obrazovanje i nauku i predsednica Zelene parlamentarne grupe.

-O kapitalnom delu budžeta svedoče i planirana rekonstrukcija Kamenice 3, rekonstrukcija Kamenice 1, rekonstrukcija klinika za urologiju, oftalmologiju, maksifacijalnu hirurgiju, otorinolaringologiju i plastičnu hirurgiju u Kliničkom centru Vojvodine, zatim jedinice intenzivne nege na kardiohirurgiji Instituta za kardiovaskularne bolesti- ukazuje na pojedina od planiranih ulaganja.

I gradska pijaca udruženim sredstvima

-Najveći kapitalni projekat koji je Pokrajinska vlada podržala na teritoriji grada u prethodnom periodu je izgradnja nove, moderne gradske pijace. Ukupna investicija vredna je 334 miliona dinara, od čega je pokrajina izdvojila nešto više od 72 odsto što je 242 miliona dinara, a Grad Kikinda 92 miliona- podseća naša sagovornica.

Politički program SNS

Stanislava Hrnjak izabrana je za poslanicu u Skupštini AP Vojvodine na izborima u junu 2020. Sa značajnim političkim iskustvom i talentom, uspešno zalaganje za svoj grad kod viših instanci, temelji na jasnoj viziji razvoja i prepoznavanju potreba građana kao okosnicama politike SNS.

-Politički program i politički ciljevi Srpske napredne stranke sada su praktično došli na jedan nivo diskusije o postignutim rezultatima za ove godine, gde se priča o obimu i kvalitetu rezultata koji više niko neće moći da spusti lestvicu niže. Podigli smo standard očekivanih rezultata zahvaljujući programu i političkim ciljevima Srpske napredne stranke- jasna je Hrnjak, koja je, kao poverenica, zajedno sa Nikolom Lukačem, na čelu Gradskog odbora naprednjaka.

 

 

 

 

IMG_1800 (Large)

Odbornici skupštine Grada usvojili su na današnjoj sednici budžet za 2023. godinu sa projekcijama za 2024. i 2025. godinu, koji je planiran  u visini od 3,47 milijardi dinara. Za novu investiciju- postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima planirano je kreditno zaduženje od 95 miliona dinara.

Gradonačelnik Nikola Lukač rekao je da je budžet domaćinski i skrojen u skladu sa realnim mogućnostima.

-Kikinda ide napred, u dobrom pravcu, i bolje je mesto za život i rad nego pre deset godina. Kvalitet života u Kikindi se popravio i treba da bude još na višem nivou. Pomenuću neke od projekata koje radimo: fabrika vode, investicija od 11 miliona evra, ide svojim tokom, biće do kraja iduće godine, početkom 2024. treba da se završi. Krenućemo da radimo četiri postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u četiri sela, početkom 2024.godine na red stižu i ostale mesne zajednice. U toku je rekonstrukcija magistralnog voda, plato ispred pijace će se raditi posle sanacije vodovodne mreže. Za industrijsku zonu Rasadnik 70 miliona smo dobili iz republike, nastavak je izgradnja rasvete za šta nam je pokrajina opredelila 54 miliona.  Pregovaramo sa šest ili sedam potencijalnih investitora da dođu i otvore od 100 do 500 novih radnih mesta.

 -Sređujemo Staro jezero i kanalsku mrežu. U narednoj godini očekujemo početak izgradnje novog Centra  za socijalni rad. Brza saobraćajnica Sombor-Kikinda ide svojim tokom, sve činimo da krenu radovi i od Nakova,  kao i da granični prelaz proradi 24 časa. Kanalizaciju u ŽNR i na Strelištu smo preprojektovali kako bi se zadovoljili novi standardi. U završnoj smo fazi za ritejl park, upotpunjujemo sadržaje za mlade sugrađane, i to su nam nova radna mesta. Imamo projekat za Dispanzer za žene, međutim Dom zdravlja poseduje svoj prostor koji ćemo u narednom periodu adaptirati. Radi se i projekat novog Doma zdravlja. Uskoro, u februaru, nastavljaju se radovi u bolnici, završava se prva faza. Radićemo dečja igrališta u selima i gradu. Za kružni tok u Bašaidu smo izdvojili 20 miliona- istakao je gradonačelnik Lukač i zahvalio se pokrajinskoj i republičkoj administraciji na podršci.

Za tekuću potrošnju u budžetu je opredeljeno 2,77 milijardi dinara, dok je 698 miliona dinara što je 20 odsto budžeta, namenjeno investicionim ulaganjima, obrazložila je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

– Subvencije su smanjene za 27 miliona u odnosu na 2022, jer nema subvencije za Toplanu i pijacu. Subvencija za JP Kikinda iznosi 146 miliona-od čega je najviše sredstava za putnu infrastrukturu, a 22 miliona dobija Autoprevoz- 20 miliona za pokriće tekućih rashoda (energente i rezervne delove), a 2 miliona za nabavku autobusa. Sve ono što je započeto treba da se nastavi- logika je kojom smo se rukovodili prilikom planiranja investicija. Za rekonstrukciju vodovodne infrastrukture planirano je više od 245 miliona dinara, 19 miliona za kanalizacionu, preko 160 miliona za putnu infrastrukturu, preko 30 miliona za škole. Rekonstrukcija sistema za prečišćavanje pijaće vode u selima je nova investicija. Investicija je vredna, po proceni, 240 miliona, od čega je naše učešće 80 miliona plus 15 miliona za preprojektovanje postojeće dokumentacije. To je tih 95 miliona koji će biti pokriveni iz kredita. Mesne zajednice koje će prve biti deo ove investicije su Iđoš, Mokrin, Banatsko Veliko Selo, Nakovo. Svugde imamo sređenu projektno-tehničku dokumentaciju i pitanja legalizacije, osim u Bašaidu- rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Bogdan: Uravnotežen budžet

Predsednik skupštine grada Mladen Bogdan istakao je da je budžet za 2023. godinu uravnotežen i dobro planiran.

-Razgovarali smo sa sugrađanima i došli do toga šta su prioriteti. U budžetu se posvećuje pažnja razvojnim projektima i infrastrukturi, a sa druge strane nismo zanemarili socijalno odgovornu komponentu jer nastavljamo sa dosadašnjim merama i programima, a uvodimo i nove. Obraćamo pažnju na sve, ovaj budžet je ne samo odraz odgovorne politike i brige o građanima, već i slika politike rasta i razvoja grada- rekao je Bogdan.

Tešin (SPS): Razvojni budžet

Đorđe Tešin, šef odborničke grupe SPS istakao je da je iz godine u godinu prisutan pozitivan trend rasta udela investicionih ulaganja u gradskom budžetu.

-Ovo je umereno razvojni budžet ako ćemo da budemo baš konzervativni, a ako ćemo da budemo optimistični, mogu da kažem da imamo razvojni budžet. Treba uzeti u obzir i društveno-ekonomske faktore koji nas okružuju, a nisu povoljni za planiranje i investicije. U budžetu početno stanje od 100 miliona pokriva kreditno zaduženje, prihodovna strana je utemeljena u praksi. SPS će podržati predlog budžeta – jasan je bio socijalista Tešin.

Odbornik LSV Miroslav Grujić je stava da je trebalo više novca opredeliti za investicije i pohvalio to što je selima usmereno više sredstava.

Načelo opreza i načelo prioriteta dominiraju pri planiranju i opredeljivanju budžetskih sredstava, tako se ponašaju odgovorni ljudi koji znaju šta hoće, a svakom dinaru u budžetu zna se put, rekla je Milica Tripinović Popov, odbornica SNS.

 

 

IMG_0871

Dvadeset šesta sednica gradske skupštine biće održana u utorak 20. decembra. Odbornici će razmatrati predlog odluke o budžetu grada za narednu godinu kao i programe poslovanja javnih preduzeća u 2023. godini.

– Odluka o budžetu je jedan od najvažnijih dokumenata koji se nađe pred odbornicima i po običaju izazove obimniju raspravu- kaže za Kikindski portal Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

– Budžet je pažljivo planiran i na njemu se detaljno radilo. Razgovarali smo svakodnevno sa sugrađanima i trudili se da u najvećoj meri uvažimo njihove zahteve i potrebe. Suština naše politike je da obraćamo pažnju na sve, tako da će i ovaj budžet biti uravnotežen, što bi značilo i razvojni i socijalno odgovoran- ukazuje Bogdan.

– Na dnevnom redu sednice naći će se i programi poslovanja javnih preduzeća i javnost će imati priliku da čuje kakvi su njihovi planovi za narednu godinu. To su sigurno teme koje zanimaju građane, jer se tiču rešavanja bitnih životnih pitanja u gradu. Javna preduzeća postaju pravi servisi građana, a njihove pozitivne reakcije nam pokazuju da smo na pravom putu-navodi predsednik gradske skupštine..

Na dnevnom redu predstojeće sednice biće i izmene osnivačkog akta JP „Kikinda“, statut Narodnog pozorišta, Lokalni akcioni plan za sprovođenje mera i aktivnosti u upravljanju migracijama na teritoriji Kikinde od 2022. do 2027. godine, Lokalni akcioni plan za Rome i Romkinje 2022-2025. godine, kao i između ostalog, odluka o pristupanju izradi plana detaljne regulacije za solarni park „Solar Power Plant Delta” u k.o. Banatska Topola.

error: Content is protected !!