фебруар 1, 2026

Политика

Jovanov badnjak

Srpska napredna stranka obeležila je danas Badnji dan unošenjem badnjaka u svoje prostorije, a domaćin je bio šef poslaničkog kluba SNS u Narodnoj skupštini, Kikinđanin Milenko Jovanov. Jovanov je, nakon što je sveštenik osveštao Badnjak, poručio da je prošla godina bila teška i puna izazova, a da 2023. neće biti ništa lakša, već puna iskušenja.

-Zato je važno da budemo porodica i da se držimo zajedno, da kao prava porodica zajedno prolazimo kroz sve izazove koje život postavi pred nas- rekao je Jovanov.

Kako je istakao, Srbiji se postavlja pitanje da li može biti slobodna i svoja.

-Postavljaju nam pitanje oni koji to, verovatno ne razumeju, jer ni sami nisu slobodni. Pa valjda im je nenormalno da jedan mali ponositi narod, sa jednim mudrim, hrabrim i velikim liderom, kakav je predsednik Aleksandar Vučić, u ovakvim vremenima, može da bude slobodan i svoj.

Jovanov je odgovorio onima koji optužuju da se ponovo pravi „kult ličnosti“ rečima: Nemamo kult, ali itekako imamo ličnost.

-Želim vam da praznike provedete u miru i blagostanju sa vašim porodicama, da vam Gospod obasja vašu trpezu i vaš dom najlepšim darovima. I da svi zajedno, okupljeni, pobeđujemo- poručio je predsednik poslaničke grupe naprednjaka.

 

322630338_873764057204246_7528788279077533691_n

Šta pokazuje rezime godine za nama, pune izazova- poznatih, ali i neplaniranih? Koji su to naredni koraci kako bi Kikinda postala bolje mesto za život? Da li je ovogodišnji budžet od bezmalo tri i po milijarde ipak „pretesan“ za sve naše probleme, potrebe i želje? Koliko je važan oslonac nesumnjiva podrška pokrajine i republike, a najvažnija ona koja stiže od građana? Kraj jedne i početak nove godine, prilika je da se sumiraju rezultati i definišu planovi za naredni period. Upravo to je i bio povod za novogodišnji intervju sa prvim čovekom grada Nikolom Lukačem.

-Uprkos neplaniranim velikim izazovima koji su posledica globalnih zbivanja,  nastavili smo da realizujemo kapitalne  investicije, da započete nastavimo i privodimo kraju. I u prošloj godini još jednom se pokazala važnost određivanja prioriteta, suočili smo se sa energetskom krizom za koju je drugi deo godine pokazao da se ne stišava, već reflektuje i na našu zemlju i grad. Ispostavilo se da nam, primera radi, za nastavak uređenja parka, treba 30 odsto više novca nego što smo planirali pre godinu i po dana. Međutim, uz sjajan tim saradnika, marljiv rad i zajednički cilj- bolji i lepši život u Kikindi uspevamo da prebrodimo nedaće. Posvećeni smo rešavanju višedecenijskog problema pijaće vode, građevinski radovi teku, kikindska fabrika vode raste uz pomoć KFV banke, republike, pokrajine, kao i sopstvenim sredstvima. Sledeći  korak za dva, tri meseca biće implementacija tehnologije. Plan je da bude u funkciji krajem 2023, početkom 2024. godine. Uz podršku pokrajinske Uprave za kapitalna ulaganja obavlja se rekonstrukcija vodovodne mreže, radi se u fazama. I magistralni vod  takođe se rekonstruiše, vremenske prilike i sada idu na ruku radovima.

Lukač ukazuje da je završena nova industrijska zona „Rasadnik“ kao preduslov za dolazak investitora. Od Ministarstva privrede usmerena su sredstva za infrastrukturno opremanje, trafo stanicu obezbedio je grad sa EPS-om, a Pokrajinska vlada odobrila je sredstva za postavljanje rasvete od kružnog toka do industrijske zone.

-Imamo jednog domaćeg i šest, sedam zainteresovanih stranih investitora. Želimo da to budu plaćeniji i kvalitetniji poslovi, pa i da postoji razvoj unutar samih fabrika. Želimo da mladi ostaju i da se vraćaju u Kikindu. Raduje me da smo stvorili uslove i da se domaće firme proširuju i zapošljavaju nove radnike. U Kikindi će biti izgrađen moderan ritejl park, pregovori su u završnoj fazi i pred potpisivanje ugovora, a još jedan investitor zainteresovan je da izgradi jedan manji ritejl park jer takvi sadržaji nedostaju u okrugu.

-U našim selima, određivanjem prioriteta uspeli smo da uradimo ono što su građani zajedno sa savetima tražili. Posla naravno još ima, a probleme nastavljamo da rešavamo. Za deponiju u Mokrinu, ogroman problem, 11 miliona dinara smo uspeli od tri nivoa vlasti da obezbedimo, da se deo te deponije sanira- ukazuje Lukač.

Gradonačelnik napominje i da je pravovremeno u gradu završena zamena javne rasvete kako bi se ostvarila značajna ušteda električne energije. U protekloj godini nastavljena su ulaganja u škole, vrtiće, sport, mlade, kulturu.

– Obezbedili smo 260 stipendija za studente, besplatne udžbenike i pribor za prvake, buster sedišta za predškolce. Nastavljamo i sa merama pronatalitetne politike- od „bebi kluba“ do pokreta Tri plus. Mladi prepoznaju našu želju i napore da ih slušamo- kaže Lukač. Ambiciozni planovi predviđeni su i za 2023. godinu.

-Rekonstrukcija bolnice ide svojim tokom i nastavlja se za nekoliko meseci. Zahvaljujem se Kancelariji za javna ulaganja koja je finansijer ovog posla. U planu je i projekat novog Doma zdravlja. Takođe, moramo da pomognemo mladim lekarima kako bi ostali u Kikindi. Višestruko je značajan projekat izgradnje brze saobraćajnice Sombor- Kikinda, prvih 22 km krenulo je od Bačkog Brega ka Somboru, a mi završavamo potrebne predradnje da bi krenula izgradnja i od Nakova. Intenzivno radimo i na tome da granični prelaz kod Nakova proradi 24 časa.

Razlozi za zadovoljstvo su i činjenica da Kikinda beleži porast broja turista i da se može pohvaliti raznovrsnim kulturnim sadržajima. Ništa manje nije važna ni odgovorna socijalna politika grada, napominje gradonačelnik.

-Pomažemo preko Centra za socijalni rad i različitim socijalnim davanjima, za lekove, medicinska pomagala, lečenje dece. Ponosan sam na to što moj tim i ja imamo razumevanja i sluha za sugrađane, ali lično sam protiv toga da ističemo kome smo pomogli- jasan je Lukač.

Da će, pored stanovnika Kikinde, i meštani sela dobiti higijenski ispravnu vodu za piće, sada je sasvim izvesno. Među najznačajnijim investicijama u 2023. je izgradnja četiri mini postrojenja za prečišćavanje vode u selima.

-Uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu u 2023. godini četiri sela će dobiti čistu pijaću vodu. Za izgradnju postrojenja potrebno je oko 2 miliona evra, a grad je izdvojio 80 miliona iz budžeta. Plan je da se u 2024. godini mini prečistači urade i u preostalim selima. Rekonstrukciju vodovodne mreže u gradu nastavićemo sanacijom od vrtića „Plavi čuperak“ do trga, a nakon završetka radova, uslediće parterno uređenje trga kod pijace. Rekonstruisan je deo puta ka Ruskom Selu, u dogovoru sa državom i Putevima Srbije, a insistiraćemo i da se uradi put Kikinda-Mokrin. Radi se projekat za izgradnju kanalizacije za Železnički novi red i Strelište kako bi konačno deo radova otpočeo u ovoj godini-ukazuje Lukač.

Prekogranična saradnja sa kolegama iz Rumunije biće nastavljena, kao i uređenje škola, vrtića, Starog jezera, Sportskog centra „Jezero“,  pošumljavanje.

-Planiramo i uređenje Velikog parka, gledaćemo gde da apliciramo sa tim projektom. Pomenuću samo neke od planiranih ulaganja u selima: bivši motel u Novim Kozarcima treba da se sredi, u Banatskom Velikom Selu započet stadion, u Ruskom Selu sledi nastavak uređenja parka, u Mokrinu deponija koju sam pomenuo, ali tu su i razni predlozi od igrališta i terena za fudbal do delova ulica. Nadam se da će nam prilivi u budžetu omogućiti i da nešto dodatno uradimo. Na potezu Starog jezera, tražimo investitora koji bi u tom delu grada izgradio nove sadržaje. Mikronaselju su potrebna parking mesta, uređenje trotoara, prostora oko škole, klupa, kao i još sadržaja za decu- kaže Lukač.

U planu je i da se u narednoj godini izgradi kružni tok u Bašaidu, kao i da počne izgradnja novog Centra za socijalni rad. Grad će nastojati da sa Domom zdravlja obezbedi funkcionalan prostor za Dispanzer za žene. Projekat stadiona je urađen i ima naznaka da bi krajem godine mogli početi pripremni radovi za njegovu izgradnju, ukazuje gradonačelnik i ističe da ima sjajan tim i posvećene saradnike koji vole svoj grad.

-Hvala na razumevanju sugrađanima i kada nas kritikuju i upućuju nam sugestije. Kada me pitate za novogodišnju poruku, ona bi glasila da ujedinjeni bodrimo i poštujemo jedni druge i da samo tako možemo da učinimo da Kikinda bude bolje mesto za život i rad. Svima želim dobrog zdravlja, porodične sreće i mnogo osmeha u 2023. godini i da zajednički kreiramo bolju budućnost u našoj Kikindi. Srećna Nova godina i božićni praznici.

 

Stanislava Hrnjak

Da Grad Kikinda i u narednoj godini može da računa na konkretnu podršku Pokrajinske vlade u realizaciji razvojnih projekata i investicionih ulaganja, svedoči crno na belo, budžet AP Vojvodine za 2023. godinu usvojen na poslednjoj skupštinskoj sednici.

Rešavanje problema pijaće vode u selima biće započeto u narednoj godini izgradnjom mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Nakovu, Mokrinu, Banatskom Velikom Selu i Iđošu, za šta je u pokrajinskoj kasi opredeljeno 160 miliona dinara.

U intervjuu za Kikindski portal, pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak ističe koji će to sve projekti biti podržani, a koji su uspešno privedeni kraju zahvaljujući potpori sa pokrajinskog nivoa.

– Srpska napredna stranka je 2016. godine preuzela odgovornost za rukovođenje Pokrajinskom vladom i tada je budžet bio za 46 milijardi dinara manji nego što je projektovani budžet za 2023. godinu, što govori u prilog svim ekonomskim i finansijskim pokazateljima. Ono što karakteriše budžet pokrajine za 2023. je njegov kapitalni deo od 34,5 milijardi dinara, koji praktično čini 32%. U periodu od 2016. do 2023.godine vi imate povećanje izdvajanja u svim segmentima , a ono što je posebno važno je to što su u fokusu najznačajniji projekti koje podržava AP Vojvodina i u oblasti zdravstva, poljoprivrede, komunalne infrastrukture, socijalne politike…- ukazuje poslanica u Skupštini AP Vojvodine Stanislava Hrnjak.

Zahvaljujući sredstvima iz pokrajinske kase, u Kikindi se intenzivno radi na rekonstrukciji vodovodne mreže. Investiranje se nastavlja i u 2023.godini.

-Dok dinamika izgradnje fabrike vode u Kikindi teče svojim tokom i u predviđenim rokovima, mi smo na listu prioriteta uvrstili rešavanje problema pijaće vode u selima. Za to su planirana sredstva. Ono što je dogovoreno je da Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo obezbedi najveći deo sredstava, prema onome što imamo kao projekciju potrebnih ulaganja za prva četiri sela. To je 160 miliona dinara, a grad Kikinda 80 miliona, nakon čega će se nastaviti i u 2024.godini sa rešavanjem ovog pitanja u ostalim seoskim mesnim zajednicama. Pored tih izdvajanja, za uređenje kanalske mreže Kikindi je opredeljeno 20 miliona, a za atarske puteve i izgradnju otresišta 5 miliona dinara. – precizira Hrnjak.

Značajne stavke za poljoprivredu i vodoprivredu

-Kako sam istakla i na poslednjoj sednici Skupštine, budžet za poljoprivredu u AP Vojvodini prvi put je prešao onu psihološku granicu od 10 milijardi dinara i iznosi 10,27 milijardi dinara. Povećan je za 22,8 odsto, dok je budžet za integralno upravljanje vodama veći za 44 odsto i iznosi 6,78 milijardi dinara. Za izgradnju postrojenja za pijaću vodu u seoskim sredinama planirano je 481,69 miliona, ukazuje naša sagovornica.

-Za JVP „Vode Vojvodine” koje je stalni partner lokalnim samoupravama opredeljeno je 6,12 milijardi. „Vode Vojvodine” su potpisale ugovor sa 38 od 45 lokalnih samouprava u Vojvodini, a pomažu i one sa kojima nemaju sklopljene ugovore. To su pitanja koja lokalne samouprave nemaju kapacitete da same rešavaju. Takođe, za skupštinskom govornicom sam istakla važnost činjenice da je milijardu dinara namenjeno za unapređenje ruralnih sredina, što je takođe, od velike važnosti- napominje pokrajinska poslanica.

Iz pokrajinske kase za Kikindu: Od komunalne infrastrukture do škola i kulture

Naša sagovornica ukazuje da je ukupno ulaganje iz budžeta APV u tekućoj godini dostiglo 450 miliona dinara. Kada je reč o rekonstrukciji vodovodne mreže, ističe, Uprava za kapitalna ulaganja finansirala je projekte u u oblasti vodosnabdevanja sa 200 miliona za zamenu 8 km vodovodne mreže, od čega je 95 miliona realizovano u ovoj godini, a radovi se nastavljaju zamenom azbestnih cevi u narednoj godini- ukazuje Hrnjakova i ističe da je grad aktivno učestvovao na brojnim konkursima. Predočava poduži spisak ulaganja u godini na izmaku:

-Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu je za magistralni vod opredelio 36 miliona, 12 miliona za uređenje atarskih puteva, 3,6 miliona za izgradnju kanalizacione mreže. Sekretarijat za sport i omladinu 5 miliona za investiciono održavanje objekta FK „Crvena zvezda“ u Ruskom Selu, Sekretarijat za građevinarstvo, energetiku i saobraćaj obezbedio je 4,8 miliona za uvođenje sistema za merenje brzine vozila na raskrsnicama Miloša Velikog, Stevana Sinđelića i Stevana Sremca,. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam je 3,3 miliona obezbedio za izradu Prostornog plana Kikinde i Plana generalne regulacije severoistočnog dela Kikinde, a za rekonstrukciju crpne stanice Jaša Tomić milion dinara. Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje finansirao je radove i nabavku opreme u više škola: „Jovan Popović”, „Žarko Zrenjanin”, Tehnička škola, „Feješ Klara”, „Gligorije Popov”, Ekonomsko-trgovinska škola, „Milivoj Omorac”, „Vasa Stajić”, Srednja stručna škola, „Miloš Crnjanski”.

Pokrajinski sekretarijat za regionalni razvoj i međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu dao je 3 miliona za Dane ludaje, a milion za izradu dokumentacije za izgradnju biciklističke staze. Sekretarijat za energetiku i građevinarstvo  2, 2 miliona za projekat štedljive rasvete u Sportskom centru „Jezero”, a Sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine za regresiranje prevoza srednjoškolaca 5 miliona. Za projekat Ekolejks, Sekretarijat za finansije dao je dva miliona dinara, Pokrajinski sekretarijat za kulturu 1,5 miliona za realizaciju projekta izrade protivpožarne PTD za zgradu Kurije, a 400.000 dinara za projekat Narodnog pozorišta. Pokrajinski sekretarijat za sport je izdvojio 678.000 dinara za OFK Kikindu. Za izgradnju javne rasvete od industrijske zone „Rasadnik“ do Svetosavske ulice nedavno je opredeljeno 54,2 miliona dinara. Ukupna ulaganja iz pokrajinske kase u narednoj godini uz nenamenske transfere i tekuće prihode za pripremno predškolski program premašiće 550 miliona, navodi Stanislava Hrnjak. 

Budžet AP Vojvodine veći za petinu

Skupština AP Vojvodine na poslednjoj sednici usvojila je predlog pokrajinskog budžeta za 2023.godinu čija visina je 108,5  milijardi dinara što je za  20,1 milijardu odnosno 22,7 odsto više u odnosu na ovogodišnji budžet. Fiskalni  deficit projektovan je u iznosu od 9,3 milijardi što je 9,5 odsto ukupnih prihoda- navodi poslanica iz Kikinde koja je u Skupštini Vojvodine predsednica Odbora za obrazovanje i nauku i predsednica Zelene parlamentarne grupe.

-O kapitalnom delu budžeta svedoče i planirana rekonstrukcija Kamenice 3, rekonstrukcija Kamenice 1, rekonstrukcija klinika za urologiju, oftalmologiju, maksifacijalnu hirurgiju, otorinolaringologiju i plastičnu hirurgiju u Kliničkom centru Vojvodine, zatim jedinice intenzivne nege na kardiohirurgiji Instituta za kardiovaskularne bolesti- ukazuje na pojedina od planiranih ulaganja.

I gradska pijaca udruženim sredstvima

-Najveći kapitalni projekat koji je Pokrajinska vlada podržala na teritoriji grada u prethodnom periodu je izgradnja nove, moderne gradske pijace. Ukupna investicija vredna je 334 miliona dinara, od čega je pokrajina izdvojila nešto više od 72 odsto što je 242 miliona dinara, a Grad Kikinda 92 miliona- podseća naša sagovornica.

Politički program SNS

Stanislava Hrnjak izabrana je za poslanicu u Skupštini AP Vojvodine na izborima u junu 2020. Sa značajnim političkim iskustvom i talentom, uspešno zalaganje za svoj grad kod viših instanci, temelji na jasnoj viziji razvoja i prepoznavanju potreba građana kao okosnicama politike SNS.

-Politički program i politički ciljevi Srpske napredne stranke sada su praktično došli na jedan nivo diskusije o postignutim rezultatima za ove godine, gde se priča o obimu i kvalitetu rezultata koji više niko neće moći da spusti lestvicu niže. Podigli smo standard očekivanih rezultata zahvaljujući programu i političkim ciljevima Srpske napredne stranke- jasna je Hrnjak, koja je, kao poverenica, zajedno sa Nikolom Lukačem, na čelu Gradskog odbora naprednjaka.

 

 

 

 

IMG_1800 (Large)

Odbornici skupštine Grada usvojili su na današnjoj sednici budžet za 2023. godinu sa projekcijama za 2024. i 2025. godinu, koji je planiran  u visini od 3,47 milijardi dinara. Za novu investiciju- postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima planirano je kreditno zaduženje od 95 miliona dinara.

Gradonačelnik Nikola Lukač rekao je da je budžet domaćinski i skrojen u skladu sa realnim mogućnostima.

-Kikinda ide napred, u dobrom pravcu, i bolje je mesto za život i rad nego pre deset godina. Kvalitet života u Kikindi se popravio i treba da bude još na višem nivou. Pomenuću neke od projekata koje radimo: fabrika vode, investicija od 11 miliona evra, ide svojim tokom, biće do kraja iduće godine, početkom 2024. treba da se završi. Krenućemo da radimo četiri postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u četiri sela, početkom 2024.godine na red stižu i ostale mesne zajednice. U toku je rekonstrukcija magistralnog voda, plato ispred pijace će se raditi posle sanacije vodovodne mreže. Za industrijsku zonu Rasadnik 70 miliona smo dobili iz republike, nastavak je izgradnja rasvete za šta nam je pokrajina opredelila 54 miliona.  Pregovaramo sa šest ili sedam potencijalnih investitora da dođu i otvore od 100 do 500 novih radnih mesta.

 -Sređujemo Staro jezero i kanalsku mrežu. U narednoj godini očekujemo početak izgradnje novog Centra  za socijalni rad. Brza saobraćajnica Sombor-Kikinda ide svojim tokom, sve činimo da krenu radovi i od Nakova,  kao i da granični prelaz proradi 24 časa. Kanalizaciju u ŽNR i na Strelištu smo preprojektovali kako bi se zadovoljili novi standardi. U završnoj smo fazi za ritejl park, upotpunjujemo sadržaje za mlade sugrađane, i to su nam nova radna mesta. Imamo projekat za Dispanzer za žene, međutim Dom zdravlja poseduje svoj prostor koji ćemo u narednom periodu adaptirati. Radi se i projekat novog Doma zdravlja. Uskoro, u februaru, nastavljaju se radovi u bolnici, završava se prva faza. Radićemo dečja igrališta u selima i gradu. Za kružni tok u Bašaidu smo izdvojili 20 miliona- istakao je gradonačelnik Lukač i zahvalio se pokrajinskoj i republičkoj administraciji na podršci.

Za tekuću potrošnju u budžetu je opredeljeno 2,77 milijardi dinara, dok je 698 miliona dinara što je 20 odsto budžeta, namenjeno investicionim ulaganjima, obrazložila je zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

– Subvencije su smanjene za 27 miliona u odnosu na 2022, jer nema subvencije za Toplanu i pijacu. Subvencija za JP Kikinda iznosi 146 miliona-od čega je najviše sredstava za putnu infrastrukturu, a 22 miliona dobija Autoprevoz- 20 miliona za pokriće tekućih rashoda (energente i rezervne delove), a 2 miliona za nabavku autobusa. Sve ono što je započeto treba da se nastavi- logika je kojom smo se rukovodili prilikom planiranja investicija. Za rekonstrukciju vodovodne infrastrukture planirano je više od 245 miliona dinara, 19 miliona za kanalizacionu, preko 160 miliona za putnu infrastrukturu, preko 30 miliona za škole. Rekonstrukcija sistema za prečišćavanje pijaće vode u selima je nova investicija. Investicija je vredna, po proceni, 240 miliona, od čega je naše učešće 80 miliona plus 15 miliona za preprojektovanje postojeće dokumentacije. To je tih 95 miliona koji će biti pokriveni iz kredita. Mesne zajednice koje će prve biti deo ove investicije su Iđoš, Mokrin, Banatsko Veliko Selo, Nakovo. Svugde imamo sređenu projektno-tehničku dokumentaciju i pitanja legalizacije, osim u Bašaidu- rekla je Dijana Jakšić Kiurski.

Bogdan: Uravnotežen budžet

Predsednik skupštine grada Mladen Bogdan istakao je da je budžet za 2023. godinu uravnotežen i dobro planiran.

-Razgovarali smo sa sugrađanima i došli do toga šta su prioriteti. U budžetu se posvećuje pažnja razvojnim projektima i infrastrukturi, a sa druge strane nismo zanemarili socijalno odgovornu komponentu jer nastavljamo sa dosadašnjim merama i programima, a uvodimo i nove. Obraćamo pažnju na sve, ovaj budžet je ne samo odraz odgovorne politike i brige o građanima, već i slika politike rasta i razvoja grada- rekao je Bogdan.

Tešin (SPS): Razvojni budžet

Đorđe Tešin, šef odborničke grupe SPS istakao je da je iz godine u godinu prisutan pozitivan trend rasta udela investicionih ulaganja u gradskom budžetu.

-Ovo je umereno razvojni budžet ako ćemo da budemo baš konzervativni, a ako ćemo da budemo optimistični, mogu da kažem da imamo razvojni budžet. Treba uzeti u obzir i društveno-ekonomske faktore koji nas okružuju, a nisu povoljni za planiranje i investicije. U budžetu početno stanje od 100 miliona pokriva kreditno zaduženje, prihodovna strana je utemeljena u praksi. SPS će podržati predlog budžeta – jasan je bio socijalista Tešin.

Odbornik LSV Miroslav Grujić je stava da je trebalo više novca opredeliti za investicije i pohvalio to što je selima usmereno više sredstava.

Načelo opreza i načelo prioriteta dominiraju pri planiranju i opredeljivanju budžetskih sredstava, tako se ponašaju odgovorni ljudi koji znaju šta hoće, a svakom dinaru u budžetu zna se put, rekla je Milica Tripinović Popov, odbornica SNS.

 

 

IMG_0871

Dvadeset šesta sednica gradske skupštine biće održana u utorak 20. decembra. Odbornici će razmatrati predlog odluke o budžetu grada za narednu godinu kao i programe poslovanja javnih preduzeća u 2023. godini.

– Odluka o budžetu je jedan od najvažnijih dokumenata koji se nađe pred odbornicima i po običaju izazove obimniju raspravu- kaže za Kikindski portal Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

– Budžet je pažljivo planiran i na njemu se detaljno radilo. Razgovarali smo svakodnevno sa sugrađanima i trudili se da u najvećoj meri uvažimo njihove zahteve i potrebe. Suština naše politike je da obraćamo pažnju na sve, tako da će i ovaj budžet biti uravnotežen, što bi značilo i razvojni i socijalno odgovoran- ukazuje Bogdan.

– Na dnevnom redu sednice naći će se i programi poslovanja javnih preduzeća i javnost će imati priliku da čuje kakvi su njihovi planovi za narednu godinu. To su sigurno teme koje zanimaju građane, jer se tiču rešavanja bitnih životnih pitanja u gradu. Javna preduzeća postaju pravi servisi građana, a njihove pozitivne reakcije nam pokazuju da smo na pravom putu-navodi predsednik gradske skupštine..

Na dnevnom redu predstojeće sednice biće i izmene osnivačkog akta JP „Kikinda“, statut Narodnog pozorišta, Lokalni akcioni plan za sprovođenje mera i aktivnosti u upravljanju migracijama na teritoriji Kikinde od 2022. do 2027. godine, Lokalni akcioni plan za Rome i Romkinje 2022-2025. godine, kao i između ostalog, odluka o pristupanju izradi plana detaljne regulacije za solarni park „Solar Power Plant Delta“ u k.o. Banatska Topola.

livnica

Iako su sednice Narodne skupštine obeležili brojni verbalni okršaji i  žustre polemike, posebno se izdvojila nedavna epizoda u kojoj je narodna poslanica Demokratske stranke Dragana Rakić, u želji da prikupi jeftine političke poene i unizi šefa naprednjaka Milenka Jovanova,  iznela optužbe čija se istinitost lako da  proveriti-  jednostavnim guglanjem . Dragana Rakić, perjanica Demokratske stranke odnosno onoga što je od nekada respektabilne političke partije ostalo, optužila je Jovanova da je učestvovao u malverzacijama oko privatizacije „Livnice“?! Optužba je izrečena ni manje ni više nego u Narodnoj skupštini gde je poslanica Rakić od ministra Siniše Malog zatražila da joj „dostavi svu dokumentaciju vezanu za ovu spornu privatizaciju“.

-Građani Kikinde su me zamolili da dobijem informacije u vezi sa privatizacijom Livnice u Kikindi. Naime, u toj privatizaciji je učestvovao šef poslaničke grupe SNS Milenko Jovanov. Doduše, tada nije bio u SNS-u, tada je bio član Demokratske stranke Srbije, zajedno sa nekadašnjim ministrom za privatizaciju, Predragom Bubalom, koji je takođe bio član Demokratske stranke Srbije. Kada je otkrivena malverzacija u Livnici vezano za privatizaciju Livnice Kikinda, Bubalo je završio u zatvoru, a znate šta je Milenko Jovanov uradio – učlanio se u Srpsku naprednu stranku.-doslovno je glasilo obraćanje poslanice demokrata.

Čak ni prosta, da ne može biti prostija računica koja  pokazuje da je Jovanov u vreme kada je završena privatizacija „Livnice“ imao tek 23 godine i bio student Pravnog fakulteta u Beogradu, na neki volšeban način nije pokolebala  Rakićevu da iznese ovakav nonsens. Šef naprednjaka, inače i najaktivniji poslanik u Skupštini nije oklevao da odgovori:

-Dakle, u to vreme ja kao student sa 23 godine, jer to je maj 2004. godine, dođem kod Vojislava Koštunice i Predraga Bubala i kažem – ima da privatizujete ovako ili vas neće biti. I oni šta će, ljudi urade kako sam im ja rekao-ironično je odgovorio Jovanov i nastavio: .

-Građani Kikinde ne znaju doduše ko je Dragana Rakić, jer od stranke tamo imaju tablu i kancelariju, članova nema, ali vrlo dobro znaju da je moj otac radio u toj Livnici Kikinda.

Vi da ste se išta raspitivali ne biste pravili ovakve greške i to pokazuje koliko ste površni, koliko vas mrzi, čak i na Gugl da odete. Inače biste znali da je taj Bubalo koga spominjete bio priveden u maju 2013. godine, a da sam se ja, što piše na mom sajtu gde ste mogli da vidite, u Srpsku naprednu stranku učlanio u avgustu 2015. godine, dve godine kasnije.

Mislite da će to da vam prođe? Pa, neće. Dobićete odgovor uvek.. Vi mislite ovim podmetačinama, ovim tviter-zafrkancijama da ćete da pobedite na izborima?  upitao je šef naprednjaka.

Stvarno ih mrzi da guglaju: Bubalo bio optužen zbog Luke Beograd, a ne Livnice

U očiglednoj želji da po svaku cenu iznese optužbe na račun šefa naprednjaka,  Rakićevoj nije teško palo da potpuno ignoriše činjenice. Ministar Bubalo nikada nije bio optužen zbog privatizacije Livnice.  Protiv bivšeg ministra vođen je sudski proces zbog  privatizacije Luke Beograd.

Propala tema

-Osamnaest godina traje moja zavera da sam ja sakrio kako sam privatizovao Livnicu. I evo, taman sam mislio da ću da se izvučem, ali evo Dragane Rakić koja me je raskrinkala i ja sada nemam šta drugo, nego da se prijavim u policiju i da kažem- ljudi treba da idem u zatvor, ja loše privatizujem,. A hvala vam što me smatrate dovoljno sposobnim i što smatrate da sam kao nesvršeni student uspeo da privatizujem jedan veliki sistem kao što je Livnica Kikinda. Gospodine Orliću, ovo je problem. Ovo je trebalo da bude rečeno kada ja nisam u sali i da ne mogu da odgovorim i onda je to trebalo danas da bude tema- istakao je Jovanov.

IMG_0890

Da u Planu razvoj grada do 2030. godine sela nisu zastupljena, ocenio je na protekloj sednici odbornik grupe građana „Naše malo mesto“ Goran Dumitrov. Povod je bio donošenje odluke o pokretanju postupka izrade srednjoročnog plana grada koji će biti donet za period od tri godine i kojim će se  konkretizovati Plan razvoja grada kao krovni strateški dokument.

-Znam koliko je važno da se prilikom konkurisanja za sredstva, projekti nalaze u strateškim dokumentima, ide i IPA, a iako sela nisu zastupljena u Planu razvoja, bilo bi dobro da ih provučete da bude barem u srednjeročnom planu. Zalagao sam se da se Obradovićeva bara stavi u neki program i profunkcioniše po ugledu na slične ekološke projekte- napomenuo je, između ostalog, Dumitrov.

Na izlaganje Dumitrova reagovao je Gradskog veća Saša Tanackov obrazlažući više stavki iz Plana razvoja grada.

-Opremanje i izgradnja nove industrije zone nije samo za grad, tu će raditi i stanovnici sela. Pomenuću i podsticaje u poljoprivredi, razvoj agroturizma, prevoz, izgradnju prečistača pijaće vode u selima,  rekonstrukciju škola i vrtića, saobraćajnu povezanost, kulturne i sportske sadržaje, sve se to odnosi na seoske mesne zajednice- napomenuo je Tanackov.

Na primedbu Dumitrova da u selima nije izgrađena kanalizacija, odgovorio je Ljuban Sredić, resorni član Gradskog veća.

– Najbitnije je da se reši pitanje pijaće vode, i krenuće se sa selima posle Kikinde. Za izgradnju kanalizacije, imaćemo projektno tehničku dokumentaciju u budžetu za narednu godinu, kako bismo konkurisali za sredstva. Kao neko ko živi na selu, mogu da potvrdim da vodimo računa o seoskim mesnim zajednicama, putnoj mreži, objektima, da se meštanima stvore što bolji uslovi- naglasio je Sredić.

Gradonačelnik Lukač istakao je da je boljitak života za svakog građanina evidentan i pozvao Dumitrova da konkretno učestvuje sa predlozima i idejama.

-Bićete u timu za izradu srednjeročnog plana grada, da nam date konstruktivne ideje i predloge za razvoj sela. Svako ko ima konstruktivnu sugestiju i dobru ideju dobrodošao je da da svoj predlog, da zajednički učinimo Kikindu još boljim mestom za život i rad -istakao je Lukač.

 

 

 

Marina Ragus

Da Grad Kikinda ima izuzetne razvojne potencijale- od obnovljivih izvora energije pa do kulture, ocenila je prilikom današnje posete Kikindi i Gradskom odboru Srpske napredne stranke narodna poslanica Marina Raguš. Podatak da je u Kikindi broj nezaposlenih na najnižem nivou do sada, govori o menadžmentu uprave grada, istakla je, između ostalog, Raguš.

-Znam da je mesec novembar ovde sovembar, obišla sam muzej i „Teru“ i uočila velike potencijale koje ima za značajne projekte. Pošto sam zamenik šefa spoljnopolitičkog odbora u Skupštini, i susrećem se neretko sa stranim delegacijama gde zaista ima velikog interesovanja za investiranje u lokalne samouprave, tu vidim Kikindu sa izvanrednim potencijalom za obnovljive izvore energije i zaštitu životne sredine.

Jako je važno da razumemo geopolitički momenat u kom smo i ako uspemo da se mirno provučeno kroz užareni tunel geopolitičkih previranja, održimo nacionalni budžet u ovom formatu, izborimo se sa svim što donosi energetska kriza koja je i finansijska kriza i društvena, da sačuvamo radna mesta i investicije, ja verujem da će se Srbija razvijati po planu i biti pravi biser regiona, a to će pratiti i Kikinda. Većina ljudi koje sam ovde upoznala su entuzijasti, nisu im lične koristi i novac na prvom mestu, već ljubav prema svom gradu i vizija njegovog razvoja. Danas sam čula mnoge dobre projekte. Verujem da ćemo uspeti u tome da ih isprati potrebna finansijska struktura, pa će fazno građani Kikinde videti na delu tu viziju razvoja grada. Najnoviji podatak da Kikinda ima oko 2300 nezaposlenih, a bilo ih je i 10.500, govori o dobrom menadžmentu uprave grada- rekla je za Kikindski portal Marina Raguš, poslanica SNS.

Govoreći o radu Narodne skupštine, Raguš je ocenila da se u ovoj instituciji preslikava atmosfera sa geopolitičke scene.

-Očekivala sam malo više sluha i državotvornosti, jer se nalazimo u specifičnom periodu, ali dobar deo opozicije se odlučio za taj put. I nije loše da se vide specifične razlike između svih nas, da građani procene gde je ko. Presrećna sam što se politika preselila tamo gde joj je i mesto- sa ulice u institucije. Iako te rasprave neretko tako deluju kako deluju, nadam se da će se završiti u civilizovanim tonu utemeljene na argumentima. Dobro je da je to u okviru plenuma jer je to jedino mesto gde se vlast i opozicija direktno susreću i razmenjuju argumente.

Jovanov se na svakom mestu bori za Kikindu

Zamenica predsednika poslaničke grupe SNS o saradnji sa Milenkom Jovanovim, šefom naprednjaka u Narodnoj skupštini, kaže:

-Jovanov i ja kad se šalimo kažemo kao da smo omašili geografsko područje odakle dolazimo, jer ja imam mirniji temperament, makar pojavno, a Jovanov je energičan, uvek u pokretu, brzoreagujući, brzomisleći, na prvom mestu dobar čovek. Veliki je patriota koji ima filigrantski izdefinisan nacionalni osećaj za ono što jeste državni interes. Zaista mi je veliko zadovoljstvo da sarađujem sa njim. Moram reći da izuzetno voli svoj grad i sugrađane, i na svakom mestu se bori za Kikindu.

O povratku cenzusa na pet odsto

-Mislim da naša politička scena treba da se ukrupnjava. Trenutno imate 15 poslaničkih klubova sa varijantom da ih bude i više jer se sama opozicija u međuvremenu umnožila. Ne mogu da ispratim više ko je sa kim, ko čije ime koristi, to su neprestane svađe zbog toga. Verujem da smo mi u pretpolitičkom dobu gde nemate jasnu podelu na levo, desno, centar. Sujete su sada glavni problem kada je reč o opoziciji, ideologije je tu u tragovima, rukovođeni su dnevno političkim interesima. Po meni, u suštini postoji samo jedna podela, a to je podela na suvereniste i globaliste i to je faktički diskurs koji je aktuelan i u Evropskoj uniji. Sada imate taj narativ u okviru Evropskog parlamenta da li će reforma ići u smeru da postoje nacionalne države sa svojom politikom ili će se nastaviti u ovom globalističkom smeru da neko fantomsko veće odlučuje u ime svih. Taj trend sve više smeta mnogim jakim državama , jedna od njih je Francuska, gde i očekujem da se desi neminovna reforma EU.

Saradnja sa Kinom

-Kina je narastajuća sila i jedini pravi izazivač za poziciju super sile. Naša saradnja sa Kinom je plodonosna u više oblasti. Razne državne i partijske delegacije su posetile Srbiju i izrazile veliko interesovanje za investiranje u lokalne samouprave, posebno ih interesuju obnovljivi izvori energije i ulaganja u infrastrukturu- kaže Marina Raguš koja je na čelu poslaničke grupe prijateljstva sa Kinom, druge po veličini u Narodnoj skupštini.

sednica

Gradska kasa u prvih devet meseci ove godine prihodovala je 2,283 milijarde dinara što je 70 odsto u odnosu na godišnji plan, dok su rashodi nešto manji i iznose dve milijarde i 11 miliona dinara odnosno 62 odsto plana. Konsolidovani izveštaj o realizaciji budžeta u periodu od januara do septembra, obrazložila je na današnjoj sednici gradske skupštine zamenica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

-Plan po kom poredimo iznosi 3,243 milijarde dinara. Realizacija prihoda je dobra i veća u odnosu na prošlu godinu kada je, za isti period, iznosila 66 odsto. Za oko 211 miliona smo prikupili i naplatili više prihoda u odnosu na lane. Prikupljeno je više novca od poreza, ali i od rudne rente. Više je prihodovano od poreza na dobit i kapitalne dobitke, poreza na zarade, poreza na imovinu, kao i poreza na prenos apsolutnih prava. Od rudne rente budžet je prihodovao 342 miliona što je 118 miliona više nego 2021.godine- rekla je zamenica gradonačelnika.

-Kod rashoda, tekuća potrošnja je u skladu sa planiranom, dok su kod komunalnih usluga rashodi veći zbog poskupljenja što nam je i bio signal da ovu stavku korigujemo kod rebalansa. Nešto niži procenat rashoda je zbog investicija koje će biti realizovane u poslednjem kvartalu godine. Završena je izgradnja kanalizacije u naselju Šumice, najveći deo projekta Ekolejks, deo završnih radova na pijaci, trafo stanica u industrijskoj zoni Rasadnik, ulaganja u PU „Dragoljub Udicki“ pred novu školsku godinu kao i u mesne zajednice, radovi na otvorenim bazenima i postavka led rasvete u SC „Jezero“. Realizacija investicija je, ipak, svega 26 odsto jer će najveći deo biti realizovan u poslednjem kvartalu, očekujemo još oko 200 miliona. Sledi rekonstrukcija vodovoda, izvođač će iduće nedelje biti uveden u posao. Završena je rekonstrukcija saobraćajnica u industrijskoj zoni Rasadnik u vrednosti 42 miliona, a kreće i otplata projekta led rasvete, to čeka na izvršenje- detaljno je predočila Jakšić Kiurski.

Lukač: Kapitalni projekti i pregovori sa investitorima

Ulaganja u kvalitetniji život svih građana na teritoriji grada Kikinde, biće nastavljena, a u toku su pregovori sa desetak investitora-ukazao je na današnjoj sednici gradske skupštine  gradonačelnik Nikola Lukač.

-Ponosan sam i zadovoljan rezultatima u proteklih devet godina u Kikindi i deset godina u Srbiji, politika Aleksandra Vučića i Srpske naredne stranke je da brinemo o građanima. Nećemo se zaustaviti kada je u pitanju briga o mladima i o najstarijima. Lepo je čuti kako se na desetine porodica vratilo u naš grad i  kada vidimo da se više dece rađa. U toku su, ali i predstoje nam značajna ulaganja, pomenuću samo neka: rekonstrukcija bolnice, brza saobraćajnica Sombor-Kikinda, fabrika vode, otvaranje graničnog prelaza, vodovod i kanalizacija, pijaca, rekonstrukcija zgrade RFZO i PIO fonda, nova zgrada Centra za socijalni rad, ulaganja u škole, sport, kulturu, mesne zajednice, putnu infrastrukturu.

-Sa desetak investitora pregovaramo da dođe bar jedna fabrika i u tome imamo podršku pokrajine i republike. Gledamo da ovde dođu kvalitetnije firme, sa većim platama. Naš cilj ostaje da svako selo bude ponos, a treba napomenuti i da su oko 50 kuća dobili mladi bračni parovi u selima, i biće ih još, ukupno skoro 70. Građani možda dugo čekaju da se realizuju neki projekti, ali hvala na razumevanju da ćemo sve rešavati, po prioritetima- istakao je gradonačelnik Lukač.

Srednjeročni plan grada

Skupština je usvojila odluku o pokretanju postupka za izradu i donošenje srednjeročnog plana grada čiju važnost je obrazložio  Saša Tanackov, član Gradskog veća.

-Plan razvoja grada do 2030. godine kao krovni dokument smo usvojili, a razrada ovog strateškog dokumenta je srednjeročni plan koji se donosi za period od tri godine. Poklapa se za budžetom i projekcijama za naredne dve godine. Srednjeročni plan precizno razrađuje šta će biti urađeno koje godine i koja sredstva su potrebna. Predviđa i analizu prethodnog perioda. Primera radi, u Planu razvoja grada imali smo privredni razvoj, planirana je izgradnja industrijske zone Rasadnik, to smo i završili. Investicija vredna 82 miliona dinara je zajedničko finansiranje Ministarstva privrede i grada. Takođe, u segmentu ekologije, završili smo najobimnije radove iz prekograničnog projekta „Ekolejks“- istakao je Tanackov.

milenko jovanov

Trinaesti saziv Narodne skupštine Srbije počeo je sa radom pre 107 dana. Apsolutni rekorder sa više od 136 govora je Kikinđanin, šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić- zajedno možemo sve“ u Skupštini Srbije Milenko Jovanov.

Posebnu pažnju Kikinđana, Jovanov je skrenuo lobiranjem za grad. U obraćanju članovima nove Vlade, prilikom usvajanja rebalansa budžeta, istakao je važnost realizacije najznačajnijih infrastrukturnih projekata za Kikindu- pre svega fabrike vode, ali i brze saobraćajnice Sombor-Kikinda. Tom prilikom Jovanov je najavio i da će se, u saradnji sa Pokrajinskim sekretarijatom za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, finansirati mini prečistači pijaće vode u selima, tako da svi građani na teritoriji Grada Kikinde mogu da imaju kvalitetnu vodu.

Šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić- zajedno možemo sve“ naglasio je i važnost izgradnje obilaznica oko Melenaca i Bašaida, kružnog toka u Bašaidu, saobraćajnog povezivanja ovog dela Banata sa ključnim saobraćajnicama, ali i u cilju poboljšanja ekološke slike Kikinde, istakao je značaj prečistača otpadnih voda i pošumljavanja.

Sa duplo manje govora u Narodnoj skupštini, posle Milenka Jovanova slede Ivana Paralić (61) iz Narodne stranke i Marinika Tepić iz Stranke slobode i pravde sa 38 obraćanja.

Prema podacima Otvorenog parlamenta, ubedljivo najviše vremena za govornicom proveli su poslanici sa liste „Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve“, koji su se obratili 329 puta. Slede poslanički klubovi Demokratske stranke sa 192 obraćanja i Narodne stranke sa 189.

Socijalisti su imali ukupno 48 govora, poslanici iz Saveza vojvođanskih Mađara 17, a njihove kolege iz Socijaldemokratske partije Srbije 16 obraćanja.  Čak 91 narodni poslanik nijednom nije govorio u Skupštini.

Don`t copy text!