фебруар 2, 2026

Политика

djilas

Zajedno sa svojim pristalicama iz opozicije Đilas je isrped Ustavnog suda došao kako bi zajedno vršili pritisak na sudije koje rade svoj posao i kako bi pokušali da obore izbore na kojima su „pukli kao zvečka”.

Međutim, ono što je posebno interesantno jeste to što isti taj Đilas koji danas organizuje protest 2009. godine bio deo političke grupacije koja je uništila pravosuđe.

Prisetimo se reči pokojne Verice Barać koja je govorila da su do temelja srušili pravosuđe i pitanje je da li će ikada moći da se oporavi – rekla je tada Barać.

Izvor: 24sedam

 

sns kikinda logo

Užasava činjenica da još jednom svedočimo besomučnim napadima na porodicu predsednika Vučića – ovog puta na Andreja, njegovog brata.

Nije prvi put da Dragan Đilas izdaje direktivu takozvanim nezavisnim N1 i Nova S, da iskoriste pun potencijal u plasiranju lažnih afera.

Program nemaju, građanima objašnjavaju da žive u nikad gorim uslovima, po sistemu – verujete li nama ili svojim očima, a posle se čude što ubedljivo izgube na izborima. Istrajni u svojoj mržnji, nastavljaju da vređaju, izmišljaju i valjaju se u blatu, pokušavajući da u to blato uvuku i porodicu Vučić.

Još jednom najoštrije osuđujemo napad na Andreja Vučića, odlučni da se za Srbiju borimo zajedno, sa Aleksandrom i sa Andrejem, u nameri da ostvarimo sve postavljene ciljeve. Ciljeve koji našu Srbiju vode u budućnost kakvu ona, slobodna i nezavisna, zaslužuje.

Služba za informisanje

Srpska napredna stranka

Stefan Senah

U tvrdnje šefa posmatrača Saveta Evrope, Stefana Šenaha ni on sam ne bi poverovao!

Šef posmatrača Saveta Evrope, Stefan Šenah, izneo je neverovatnu tvrdnju da su izbori u Srbiji bili pokradeni iz razloga što je sretao ljude na ulicama Beograda koji su ga pitali gde se nalaze biračka mesta!

Na pitanje tajkunske televizije N1 šta je ono što je njemu najviše privuklo pažnju na 20 biračkih mesta, koliko ih je obišao u srpskoj prestonici, Šenah je odgovorio da su ga ljudi na ulicama Beograda pitali gde se nalazi biračko mesto.

– Dok sam išao Beogradom, ljudi na ulici su me pitali gde je biračko mesto. Građani Beograda znaju gde su im biračka mesta. To znači da ta osoba nije mogla da bude iz Beograda – rekao je Šenah.

Dakle, neko je na ulici prišao strancu, koji ne govori srpski i baš njega pitao gde se nalazi biračko mesto? A, Stefan Šenah, koji ne govori srpski, razumeo je šta ga je taj neko pitao?!

Koliki „genije“ moraš biti da misliš da će neko normalan poverovati u ovakav „dokaz“? Ako je i ovo od đilasovaca – previše je!

Podsetimo, Savet Evrope konačno je objavio izveštaj u kome se navodi da na decembarskim izborima u našoj zemlji nije bilo nikakve „krađe glasova“, kako to već nedeljama laže koalicija okupljena oko tajkuna Dragana Đilasa. Takođe, Srbija je pohvaljena zbog poštovanja „fundamentalnih sloboda“ i dobro organizovane izborne administracije.

Savet Evrope konstatovao je pozitivnu ocenu na više od 93 odsto biračkih mesta koja su kontrolisana, čime je potvrdio preliminarni izveštaj misije ODIHR-a. Ključna stvar koja je pozitivno ocenjena jeste i to da je izbore na više nivoa u Srbiji posmatralo čak 5.112 posmatrača iz devet organizacija civilnog društva, plus 475 međunarodnih posmatrača iz 25 organizacija, što je, kako se navodi u izveštaju, „znatno doprinelo transparentnosti izbornog procesa“.

U Srbiji su 17. decembra prošle godine održani republički, pokrajinski i lokalni izbori u više opština. Na parlamentarnim izborima, prema rezultatima RIK-a, apsolutnu većinu osvojila je lista Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane, identična situacija je i na pokrajinskom nivou. Na svim lokalnim izborima, ista lista je odnela pobedu osim u Novom Pazaru.

Što se tiče izbora u Beogradu, situacija je takva da će od liste koju predvodi doktor Branimir Nestorović zavisiti da li će moći da se formira većina u gradskoj skupštini.

Srbomrsci koji se mešaju u izbore u Srbiji

O Stefanu Šenahu i Andreasu Šideru, dvojici posmatrača, nedavno je govorila i premijerka Srbije, Ana Brnabić, koja je istakla da je on bio na izbornim mestima u Sremskoj Mitrovici i na Vračaru, kao i da nije imao nijednu primedbu u zapisnicima.

– I onda idu u medije Junajted grupe i danima lažu, destabilizuju, maltretiraju direktno Srbiju time što pričaju da su oni videli. Šider je rekao da je video fantomske glasače i da je čuo da je 50.000 ljudi dovedeno u Beograd da glasa na lokalnim izborima. Dakle, Đilas je rekao 40.000, a on 50.000. Taj Šider koji se 5. decembra video u Beču sa Dragan Đilasom. Toliko o objektivnosti i nepristrasnosti. Đilas je rekao 40.000 ljudi, što je da dovedete između 800 i 1.000 punih autobusa da glasaju – rekla je premijerka.

Izvor: 24sedam

milenko jovanov7

Ne razumem kako mogu istovremeno da tvrde da su izbori neregularni i da uzmu mandate proistekle iz tih i takvih izbora?! To nikakve logike nema- istakao je Milenko Jovanov, član Predsedništva SNS, u izjavi za Alo. 

Lider Narodnog pokreta Srbije i jedan od nosilaca liste „Srbija protiv nasilja“ Miroslav Aleksić izjavio je za TV Insajder da će narednih dana biti doneta odluka o poslaničkim mandatima, ukazujući da je „realnija neka vrsta opstrukcije parlamenta“.

– Preduzećemo onaj vid borbe koji će dati bolje rezultate, a mislim da je realnija neka vrsta opstrukcija parlamenta – zapretio je opozicionar.

U prevodu opozicija planira da uzme mandate, ali da ne dozvoli parlamentu da radi, to jest opstruisaće rad Skupštine Srbije.

Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe naprednjaka u parlamentu, poručio je da je opoziciji izgleda ponestalo ideja, jer su to već sve radili, piše Alo.

– Ponašali se u Skupštini kao da su u najgoroj birtiji. Fizički nasrtali na predsednika, premijerku, druge poslanike, lomili klupe, zviždali, trubili, puštali muziku, pentrali se po stolicama i klupama… Dakle, sve su pokušali, osim da budu pristojni i normalni i da najzad ponude nekakvu politiku – naveo je Jovanov i dodao da je to očigledno nedostižno za njih.

– S druge strane, ne razumem kako mogu istovremeno da tvrde da su izbori neregularni i da uzmu mandate proistekle iz tih i takvih izbora?! To nikakve logike nema. I vidite kako se brzo raspala u paramparčad laž o neregularnim izborima, izmišljena da zamaskira njihovu nesposobnost, lenjost, neznanje i činjenicu da u poslednjih 12 godina nisu bili u stanju da pobede ni na jednim izborima od onih za mesne zajednice, pa do predsedničkih – zaključio je Jovanov u izjavi za dnevni list Alo.

 

 

proglas printskrin

Malo kome je još uvek jasno zašto je bilo potrebno lažno predstavljati ProGlas kao inicijativu koja nema veze sa opozicijom i kojoj je tobože bilo u cilju samo pozivanje građana da iskoriste svoje biračko pravo, kad je u startu bilo očito da je po sredi mnogo više od toga.
Najpre zato što su javne ličnosti koje su predstavljale ProGlas sve do jedne bili isti oni uticajni pojedinci koji su u vreme protesta posle majskih tragedija nastupali i držali govore na bini ne bi li se izazvao efekat da je, iako je na protest bila pozvala, a sve govornike „tehnički organizovala“ upravo opozicija, isti široko građanskog, a ne usko opozicionog karaktera.

Ovo poslednje je rađeno da bi se vanserijski nemili događaj, masovni zločin u Ribnikaru, koji je kao takav poznat u svetu, ali se po prvi put događa u Srbiji, i koji sam po sebi, fenomenološki uopšte ne pripada političkoj dimenziji, preko iste grupe javnih ličnosti, kao manipulativnog vezivnog tkiva do opozicije, preveo u tobože par excellence politički događaj za koji je kriva i odgovorna aktuelna vlast, i tako reklamirao širokim masama. Ta komponenta protesta, to otrovno i podlo tkivo uticajnih ličnosti od profesionalnog integriteta, koje je u tom prevođenju realizovalo podvalu iz nepolitičkog u političko i prevaru nad građanima koji su ubeđivani da iz plemenitog sažaljenja, tuge i bola protestuju za opšte dobro društva, samo je izvučena i ponovo upregnuta pred izbore da im na sličan način podvali i prevari ih da sada i glasaju za tu istu opoziciju. Baš onu čija će lista nositi identično ime kao i protesti – „Srbija protiv nasilja“ – i koja će, umesto lica političara, na panoima isticati bezličnu masu sa protesta koju ponovo treba prevariti.

To nimalo naivno, ali ništa manje bizarno vređanje inteligencije građana Srbije već je pažljivo bilo isplanirano odlukom Junajted medije, da nijedan njen medij ne emituje predizborni materijal nijedne političke stranke. Onda je nastala formalno nestranačka, ali neformalno politički opredeljena inicijativa ProGlas, najpre u tekstu koji je imao oblik peticije, da bi ubrzo dobila točkove i krenula put turneje i tribina, koje će ti isti mediji pokrivati uživo i pretvarati u srž svoje predizborne propagande, toliko da je izveštavanje o aktivnostima i porukama stranaka koje učestvuju na izborima ispalo sporedno. Time su sekunde čiste političke agitacije protiv vlasti „na kvarno“ postale sekunde tobože nevinog pozivanja građana da učestvuju na izborima, koje, osim što se ne računaju u stranački program, ne podležu ni posebnoj izbornoj tarifi, slično kao što joj nije podlegao ni propagandni materijal kampanje za bojkot izbora 2020. godine, koji je Junajted medija tada preko JSP produkcije omogućila lideru Stranke slobode i pravde Draganu Đilasu.

Na inherentno prevarantskom usudu ProGlasa tvrdoglavo se insistiralo i istrajavalo tokom čitave predizborne kampanje, ali i nakon nje, što je proizvelo neizbežnu disonancu među suštinskim istomišljenicima. Tako je Ivanka Popović, bivša rektorka Univerziteta u Beogradu, 19. novembra u emisiji „Utisak nedelje“ tvrdila da ProGlas nije čak ni opozicioni dokument i da ta inicijativa služi „da se iskaže slobodna volja svakog državljanina, a ne za dirigovano glasanje“, dok je pak urednica političke rubrike u Danasu Jasmina Lukač, u tekstu „Opozicija će uzeti Beograd“, 14. decembra o ProGlasu egzaltirano pisala kao o „manifestu antivučićevskog aktivizma“. U osvrtu na izbore, kolumnista Vremena Dragan Ilić 21. decembra tvrdio je da je „jedinu ozbiljnu kampanju za glavnu opozicionu stranku/koaliciju vodila formalno grupa intelektualaca u kampanji ’ProGlas’“ i time samo ponovio ono što je pre izbora za Nedeljnik 16. novembra pisao Zoran Panović, programski direktor Demostata: „ProGlas je podrška opozicionoj, proevropsko-patriotskoj listi ’Srbija protiv nasilja’“.

I dok su se istoričarka Radina Vučetić u studiju TV N1 6. decembra ili pravnik Milan Antonijević na TV Prva, u društvu Aleksandra Vučića i Biljane Srbljanović, 14. decembra podjednako naivno branili pitanjem „zašto vlast vidi problem u tome da veći broj građana izađe na izbore?“, političar na listi „Srbija protiv nasilja“ Aleksandar Jovanović Ćuta 13. decembra, bez ikakve zadrške, u razgovoru za Danas izjavljuje da ne vidi nikakvu razliku između ProGlasa i opozicije. Nešto indirektniji u ocenama bili su urednik vesti na TV Nova S Slobodan Georgiev i pisac Marko Vidojković, koji smatraju da se između opozicije i ProGlasa ne može staviti znak jednakosti, da bi ga zatim uporedili sa svojevremeno otvoreno antirežimskim pokretom „Otpor“.

U toj nepodnošljivoj bahatosti varanja i potcenjivanja građana, koja rezultira samozaplitanjem u glupost, istakla se i Maja Stojanović iz Građanskih inicijativa, koja je dobila novac da, paralelno sa ProGlasom, takođe samo motiviše studente da iskoriste svoje demokratsko pravo glasa, da bi onda akciji dala parolu „Dokle više“. Glumcu Amaru Mesiću, koji je posle događaja u Ribnikaru beogradskim osnovcima poručio da lično predsedniku Srbije mogu da zahvale što njihovih drugara više nema, da bi posle, uz podršku sajta nova.rs, smislio da je zbog toga izgubio ulogu u seriji „Igra sudbine“, i koji će se ubrzo pridružiti turneji ProGlasa, izašao je 2. novembra u Danasu intervju pod neverovatnim naslovom „Ne zanima me ko je na vlasti, samo hoću da živim normalno“. Njegova koleginica Jelisaveta Sablić u istom listu 29. novembra bila je znatno smernija i praktično dostavila istrukcije za glasanje: „Evo, pomoći ću vam, sigurno ćete znati za koga nećete… Budite oprezni i za to ’koga bilo’“, slično kao i tužiteljka Bojana Savović koja je u tekstu „Nužni korak za ozdravljenje“ u Vremenu od 23. novembra maštala o tome da istovremeno postane i sudija koja će da lustrira, ili kako reče, vrši „veting“ nad pripadnicima režima.

Još 7. novembra, na predstavljanju ove „nestranačke“ inicijative u Medija centru, stanje društva, a samim tim i države kojom upravlja Vučić, okarakterisano je kao „zverinjak u kojem se ne želi živeti“. Taj ton postao je odmah obrazac sadržaja tribina, na kojima se okupljenim građanima na svaki mogući način naruživao svet u kojem žive i nametala teskoba paralelne stvarnosti, koju u globalu i pojedinostima protiv aktuelne vlasti već godinama unazad proizvode i akumuliraju Junajted medija i povezana glasila. Posle takve indoktrinacije i „ubijanja u pojam“, od građana bi se na kraju tribine jednostavno tražilo da na izborima glasaju da se sve to promeni, podrazumevajući protiv koga. Uticajne ličnosti koje su svoj profesionalni integritet stavile na kocku da bi činile ovako nešto, kao što su onomad ljudi poput Trebješanina, Erića, Džamonje ili Toškovića, uprkos znanju koje imaju, falsifikovali ili ćutali o prirodi masovnog zločina u Ribnikaru, kodifikovane su zbirnim imenom „intelektualci“.

Učesnica tribine održane 20. novembra u Novom Sadu, Marijana Pajvančić, kako bi motivisala okupljene da glasaju na izborima, iznela je paralelu sa 1942. godinom i pobunom baka protiv fašizma u Bosanskom Petrovcu, Zoran Kesić je tvrdio da mu nije stalo ni do čega osim do „smenjivosti vlasti“, a Izveštaj sa tribine još to veče je skockan u Danasov prilog pod naslovom „Filip Ejdus: U Srbiji na sceni spin diktatura“. Taj Ejdus je pak sebe i ostale inicijatore ProGlasa 8. novembra na TV N1 svrstao u najprivilegovaniji sloj društva, da bi pet dana kasnije, putujući na tribinu u Zrenjaninu, Svetlana Bojković u kompletu poznatog modnog proizvođača izašla iz vozila da pozdravi paore koji su blokirali put i izjavila da su oni i ona u istom problemu.

Broj posetilaca, posebno onih „koji nisu uspeli da uđu na tribinu“ neukusno je preuveličavan kao i tokom protesta, ali i značaj inicijative, pa je tako kolumnista Danasa Hanibal Kovač 5. decembra napisao da je turneja ProGlasa značajnija nego da dođu „Rolingstonsi“ i drže koncerte u svakom gradu u Srbiji. Glumci su proglašavani za intelektualce, a njihova politička pamet naduvavana, te su Dragan Bjelogrlić, popularni Bjela i njegove mudrolije sa tribina jednom čak četiri dana zaredom, od 28. novembra do 1. decembra, uz profilnu sliku koju mu je uradila Junajted medija, završili u Danasovoj rubrici „Budi pametan“, rame uz rame sa Frojdom, Marksom, Ničeom i drugim značajnim misliocima čovečanstva, čiji se citati tu obično navode.

Najveći deo poruka koje su ProGlas i „Srbija protiv nasilja“ slali bio je antirežimski, bez konkretnog plana i programa, kamoli sistemskih rešenja, pa je jedina razlika bila u tome ko ih prenosi građanima. Maligno tkivo uticajnih ličnosti imalo je zbog toga funkciju da, kao i na protestima, poput bogova koji su sišli među smrtnike, zaseni građane svojom pojavom i istovremeno prikrije kako nepopularna lica, tako još važnije odsustvo i trunke suvislog političkog sadržaja opozicije. U toj diverziji koja istura jedno da bi sakrila drugo krije se centralna pretpostavka ProGlasa – da je nekoga dovoljno „razvaliti“ od antivučićevske propagande da bi samim tim svoj glas odmah dao nekoj drugoj opciji, o čijem političkom sadržaju nema ništa ni da sazna. A s obzirom na rezultat i zanemarljivo veću izlaznost u odnosu na prošlogodišnje izbore, ono malo građana Srbije kojima su uspeli da podvale, zapamtiće im prevaru i na protestima i na izborima, i u nekoj sledećoj prilici se odužiti osvetom.

Ištvan Kaić, analitičar medija

Informer

 

491182_politika_f (1)

Još jedan šamar realnosti za opoziciju

Viši sud u Beogradu odbacio je još jednu žalbu Koalicije Srbija protiv nasilja, saopšteno je iz Gradske izborne komisije (GIK).

Nakon što je Gradska izborna komisija odbacila prigovor Dobrice Veselinovića i Vladimira Obradovića kao izjavljen od strane neovlašćenog lica, ova izborna lista je podnela žalbu sudu.

Ovog puta kao podnosioca ovog pravnog sredstva naveli su ispravno Koaliciju Srbija protiv nasilja, podnosioca izborne liste broj tri, a ne Veselinovića i Obradovića.

Kako je naveo predsednik GIK-a Zoran Lukić, time je Koalicija Srbija protiv nasilja priznala da je rešenje GIK-a o neovlašćenom licu kao podnosiocu prigovora bilo ispravno i u potpunosti zasnovano na zakonu.
Lukić je dodao da su ovog puta napravili još veću procesnu grešku, u pogledu roka za podnošenje žalbe, pa im je Viši sud žalbu odbacio kao neblagovremenu.

lukac

Strateški razmišljamo o budućnosti grada, a ulaganjem u svim segmentima želimo da učinimo Kikindu kvalitetnijim, modernijim i lepšim mestom za život i rad, u čemu imamo snažnu podršku Republike i Pokrajine, kaže gradonačelnik Lukač

Mnogo je povoda za prvi ovogodišnji intervju sa prvim čovekom grada Nikolom Lukačem. Sa kakvim planovima, ambicijama i željama se ušlo u Novu 2024. godinu? Šta pokazuje rezime godine za nama, pune izazova- poznatih, ali i neplaniranih?

Koji su to naredni koraci kako bi Kikinda postala bolje mesto za život? Koliko je važan oslonac nesumnjiva podrška Pokrajine i Republike? Da li ćemo u ovoj godini dobiti higijenski ispravnu pijaću vodu i prvi ritejl park? O svim ovim temama, gradonačelnik je govorio za gradski informativni nedeljnik KOMUNA.

Kada se osvrnete na 2023. godinu, šta je generalna ocena proteklih dešavanja i rezultata?

– Iza nas je vrlo izazovna i turbulentna godina, ponosan sam na sve što smo uspeli da uradimo kao tim koji vodi grad, a uz ogromnu podršku republičke Vlade i konstantnu pomoć i razumevanje Pokrajinske vlade. Uz svesrdnu podršku svih naših predstavnika u Republici i Pokrajini uspeli smo da prevaziđemo izazove koje smo imali u toku 2023. godine. Tu mislim na blokadu računa grada i značajne projekte koje realizujemo- neke od njih uspešno privodimo kraju- od fabrike vode i zamene vodovodnih cevi, atmosferske kanalizacije, rekonstrukcije bolnice gde se završava prva faza, potom rekonstrukciju putne infrastrukture od Kikinde ka Ruskom Selu i ka Bašaidu gde se gradi kružni tok. To su veliki projekti koje ne možemo sami da realizujemo. Brza saobraćajnica Sombor- Kikinda je od strateškog značaja, to je nacionalni projekat za koji možda i nismo svesni koliko će nam benefita doneti. Podići će naše investicione potencijale, učiniti da Kikinda postane tranzit. „Osmeh Vojvodine” značajno će uticati i na cilj kojem težimo- a to je ostanak i povratak ljudi u Kikindu. Na nama je da u narednom periodu pripremimo sve što je potrebno kako bi radovi otpočeli i od Kikinde ka Somboru.

Ranije je najavljeno da će na proleće ove godine početi sa radom postrojenje za preradu pijaće vode? Kako se razvija taj projekat?

– Konačno, posle više decenija dobićemo kvalitet vode kakav građani i zaslužuju. Fabrika vode je pri kraju. Konkretno, krenuće testiranje postrojenja, u martu i aprilu biće puštena voda u vodovodne cevi gde će se obaviti testiranje kroz vodovodnu mrežu. Inženjeri i kompletan stručni tim testiraće kvalitet vode u cilju finog podešavanja parametara i u aprilu treba da dobijemo željeni kvalitet vode. U maju, izvođač radova zajedno sa konsultantima za tehnologiju, treba Gradu da preda na upravljanje postrojenje. Predstoji nam i nastavak rekonstrukcije vodovodne mreže kako u gradu, tako i u selima.

Iz pokrajinske kase je obezbeđeno finansiranje izgradnje prva četiri mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u selima. Kada će početi radovi?

– Pred kraj prošle godine završena je javna nabavka za izgradnju mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode u Mokrinu, Nakovu, Iđošu i Banatskom Velikom Selu. U toku je uvođenje izvođača u posao i u ovoj godini počeće izgradnja tih mini postrojenja. Nastavljamo dalje, da završimo projekte za ostalih pet sela i da u ovoj godini apliciramo  za izgradnju preostalih postrojenja kako bismo u naredne dve, tri godine na celoj teritoriji Grada Kikinde imali zdravu pijaću vodu.

Čitaoci nam često šalju pitanja o budućem ritejl parku. Hoće li se obistiniti najava da bude otvoren u ovoj godini?

– Bilo je više zainteresovanih investitora za izgradnju ritejl parka u Mikronaselju. Potpisali smo ugovor i uređenje na delu placa je počelo. Malo se kasnilo zbog određenih procedura. U februaru će početi intenzivno izgradnja. Ritejl park će tokom godine biti završen. Taj deo grada biće uređen, a značajno je i to što će između 50 i 100 sugrađana dobiti posao. Planiramo i da ulicu Mihajla Pupina, zajedno sa investitorom uredimo. Novi sadržaji  doprineće i boljem kvalitetu života.

Ima li još investitora zainteresovanih da posluju u našem gradu?

– Nama jeste cilj da u narednom periodu pronađemo kvalitetne, pouzdane i odgovorne investitore koji nude možda i plaćenije poslove, u čemu nam takođe treba pomoć naših predstavnika u republici i pokrajini, kao i republičke i pokrajinske Vlade. Želimo da uposlimo što veći broj sugrađana, i pokušamo da neke vratimo da rade i žive ovde. Imamo  investitore koji su zainteresovani za izgradnju u Mikronaselju. Na uglu Svetosavske i Partizanske, kupljeno je nekoliko parcela kako bi jedan investitor proširio svoj prodajni lanac. Nastojaćemo i da privučemo ulagače za stanogradnju. Takođe, promociji grada doprinose i dešavanja u oblasti kulture i turizma. Broj noćenja u prošloj godini porastao je u odnosu na 2022. godinu za nekoliko hiljada. Posetioci koji dođu da se upoznaju sa lepotama našeg grada, rado se i vraćaju ovde. Kako je Hotel „Narvik” pretvoren u ruinu, tražimo investitore za izgradnju novog hotela jer nas sadašnji smeštajni kapaciteti ograničavaju da određene manifestacije organizujemo na višem nivou, a to i kao sedište okruga zaslužujemo.

Svedoci smo da su kapaciteti vrtića u Kikindi postali tesni. Kako ćete rešiti to pitanje?

– Po postojećim pravilnicima, nema dovoljno mesta da svi zainteresovani roditelji upišu decu, pa ćemo razmotriti izgradnju novog ili dogradnju postojećeg vrtića. Definisaćemo lokaciju i izraditi projekat, a potom konkurisati za sufinansiranje kako bismo omogućili da se sva deca upišu u vrtiće. Povećava se broj novorođene dece, što nas raduje. Nastavljamo ulaganja u vrtiće u gradu i selima, kao i u školske objekte. Nakon što smo od pokrajine dobili 150 miliona dinara za rekonstrukciju škole „Feješ Klara”, u narednom periodu sledi priprema dokumentacije za rekonstrukcije zgrade Gimnazije. Intenzivno ćemo nastojati da sa državom i pokrajinom obezbedimo potrebna sredstva.

Šta su još prioriteti po pitanju infrastrukturnih ulaganja?

– To je naredna faza rekonstrukcije bolnice, izgradnja fekalne kanalizacije u naseljima Strelište i Železnički novi red, potom radovi na atmosferskoj kanalizaciji u slivu Moravske ulice za šta je deo novca opredeljen iz pokrajine, a deo iz gradskog budžeta. Kako je i najavljeno, Dispanzer za žene dobiće adekvatan prostor, a uslediće i izgradnja novog Centra za socijalni rad. Kada je reč o putnoj infrastrukturi u gradu i selima, urađeno je na desetine ulica, a mnogo je još preostalo. Planski je da, zajedno sa građanima i Savetima mesnih zajednica, odredimo prioritete. Za velike saobraćajnice apliciraćemo za sufinansiranje. U svakom selu želimo da podignemo kvalitet života, počev od komunalne infrastrukture pa do ulaganja u sport, KUD-ove, domove kulture, škole, vrtiće, igrališta, parkove, stadione…

I ova godina je izborna, u maju ili junu slede lokalni izbori u Kikindi. Šta će biti vaša poruka građanima?

– Hvala građanima na podršci na prethodnim izborima u Republici i Pokrajini. Pokazali su da politika Aleksandra Vučića i SNS uživa podršku i da su sugrađani prepoznali borbu za bolju sutrašnjicu. Pokazatelj toga su i rad i rezultati u Kikindi u proteklih 11 godina, te sam siguran da će kontinuitet napretka biti prepoznat kako bismo završili kapitalne projekte, i realizovali brojne druge koji će unaprediti kvalitet života sugrađana.

Za razliku od nekih političara koje funkcija neretko udalji od tzv običnog naroda, vi ste u stalnom kontaktu sa sugrađanima. Zbog čega vam se najčešće obraćaju?

– Važna nam je dobra komunikacija sa sugrađanima u kojoj čujemo brojne sugestije, predloge, zamerke i kritike. To nam je i putokaz da preusmeravamo prioritete. Ponosan sam na to jer moj tim i ja konstantno osluškujemo potrebe, probleme, želje i usmeravamo našu strategiju i program.

ZA OSTANAK I POVRATAK SUGRAĐANA

Za pet do deset godina, Kikinda će izgledati drugačije, lepše, modernije, ali uz našu obavezu i posvećenost da čuvamo istoriju, arhitekturu, multikulturalnost, istakao je Lukač.

– Sa fabrikom vode dobićemo bolji kvalitet života, sa brzom saobraćajnicom nove investicije, sa rekonstrukcijom bolnice viši nivo zdravstvenih usluga, sa ritejl parkom nove sadržaje. Strateški gledamo šta je to sve što je potrebno za ostanak i za povratak ljudi u Kikindu i da  investitori dolaze da otvaraju nove pogone i nove sadržaje za građane, ne samo Kikinde, već za ceo ovaj region. Nastavljamo ulaganja u sport, kulturu, podršku mladima. Svake godine Grad daje nekoliko stotina stipendija. Nastojimo i da domaćim preduzetnicima izađemo u susret kako bi zaposlili što više sugrađana. Kada imate dobre saradnike i kvalitetne ideje pretočene u projekte, uz podršku politike predsednika Vučića, odnosno republike i pokrajine, siguran sam da ćemo viziju Kikinde kao modernijeg, lepšeg i boljeg grada za život, za koju se borimo, i ostvariti- ističe gradonačelnik.

 

 

borko
Borko Stefanović, visoki funkcioner SSP Dragana Đilasa, tvrdi da opozicija nije imala kontrole na izborima, a pre samo mesec dana hvalili se da ih svuda imaju po tri!
– Naša lista nije imala kontrolore ni u jednom selu u okolini Pirota i tamo smo dobili nula glasova – rekao je Stefanović.

Ipak, pre nešto više od mesec dana Borko je pričao nešto sasvim drugo:

– Srbija protiv nasilja imaće 25.000 kontrolora na 8.300 biračkih mesta – slavodobitno je tada izjavio Stefanović.

Podsetimo, na izborima 17. decembra je bilo 8.273 biračkih mesta, tako da su imali u proseku po tri kontrolora za svako biračko mesto u Srbiji, osim ukoliko nisu tada slagali kada su se hvalili brojem kontrolora. Ono što je sigurno, ili su slagali tada, ili su slagali sada. Vidimo da su Đilasovci posvađani sa sopstvenim mislima i da iste osobe daju izjave koje su međusobno suprotstavljene jedna drugoj.

24sedam

Koju god lokaciju da je Đilas targetirao kao adresu na kojoj su tzv. fantomski birači, ispostavilo se kasnije da Đilasov opis nije odgovarao istini, piše portal 24sedam.rs.
Naime, novinarka Informera Katarina Odalović otišla je na adresu Deligradska ulica broj 28, za koju Dragan Đilas tvrdi da se na njoj nalaze „fantomski birači“!

Kako Đilas ističe i promoviše na sav glas, na ovoj adresi, kao i u Kneza Miloša 28 na Savskom vencu, nalazi se veliki broj „fantomskih birača“. Đilas je ustvrdio da je u Deligradskoj upisan 201 lažni birač.

Na pomenutoj adresi, za koju Đilas tvrdi da poseduje 201 fantomskog birača, u biračkom spisku nema upisanih ljudi!

Na ovoj adresi, kao u Ulici kneza Miloša 28, nalaze se prostorije Javnog komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“.

O obmanjivanju javnosti oglasio se i v.d. direktor ovog preduzeća Radomir Vujadin.

– Kao što ste i sami rekli i sami ste se uverili da se nalazimo ispred poslovne zgrade u Deligradskoj broj 28. U Ulici Kneza Miloša još od 70ih godina se nalazi Vodovod i kanalizacija, i odgovorno tvrdim kako na ovoj adresi tako i na svim adresama našeg preduzeća ne postoji ni jedan birač – rekao je Vujadin i dodao:

–  Nedeljama slušam zlurade i dezinformacije koje imaju za cilj da naštete ugledu našem preduzeću. Ovde se od 2003. godine nalazi naš prostor i naše kancelarije. Nikada nisu bili prijavljeni ljudi na ovoj adresi i neverovatno je dokle te zlurade i tvrdnje mogu da idu. Zaposleni i ja ne možemo da shvatimo zašto se svesno ide sa tim lažnim informacijama kada je sve ovo proverljivo! Uverili ste se u biračkom spisku, tako i ovde kad ste došli, tako da kao v.d. direktor tvdim da ovde nema birača.

24sedam

 

milenko jovanov 5

Republička izborna komisija saopštila je konačne rezultate parlamentarnih izbora. U Skupštinu Srbije ulazi 10 izbornih lista,  a najveći broj mandata- 129 pripao je listi „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“.

Kandidat te liste i šef poslaničke grupe SNS u proteklom sazivu, Kikinđanin Milenko Jovanov ponovo će ući u redove najvišeg predstavničkog tela što je bilo i očekivano s obzirom na visoko 15. mesto na pomenutoj izbornoj listi.

Na ostalim „prolaznim” mestima za republički parlament nema Kikinđana.

Podsetimo, listu „Ivica Dačić – premijer Srbije“ u parlamentu će predstavljati 18 poslanika, a listu koalicije NADA kao i listu  Branimira Nestorovića „Mi – glas iz naroda“po 13.

U parlament ulazi i pet manjinskih lista. SVM će biti zastupljen sa šest mesta u parlamentu, po dva će imati lista Usame Zukorlić – Ujedinjeni za pravdu i SDA Sandžaka – dr Sulejman Ugljanin, dok je Ruska stranka osvojila jedan poslanički mandat, kao i  lista politička borba Albanaca se nastavlja – Šaip Kamberi.

Don`t copy text!