September 3, 2026

Најновије

PU nagrada 2

Osnovne škole “Petar Kočić” iz Nakova i “Mora Karolj” iz Sajana, i Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki“ nagrađene su na konkursu „Za čistije i zelenije škole u Vojvodini“ Pokrajinske vlade. Priznanja su uručena na svečanosti u četvrtak.

Za zasluge u podizanju svesti i ličnoj odgovornosti za brigu o životnoj sredini, Sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine sa partnerima nagradio je, za 2022/2023. školsku godinu, 54 vaspitno-obrazovne ustanove u 26 gradova, odnosno opština u Vojvodini.

Nagrade su: jednodnevni izlet za decu, nastavnike i vaspitače u zaštićenim područjima u Vojvodini – Nacionalni park „Fruška gora“ i Specijalni rezervat prirode „Koviljsko-petrovaradinski rit“, obilazak Stražilova i Sremskih Karlovaca, vožnja katamaranom po Dunavu, seminar i literatura za škole.

 

 

 

Melizmi izložba 1

Sekcija za očuvanje banatske nošnje i recepata “Melizmi” juče je predstavila još jedan segment ovdašnje narodne baštine. Na 38. rođendan Kulturnog centra, u Galeriji ove ustanove, članice Sekcije upriličile su izložbu rukotvorina, zaboravljenih zanata i recepata pod nazivom „Od komlova cipovka“.

– Pored svih rukotvorina – pustovanja, makramea, rišeljea, veza, zatim slanih i slatkih đakonija koje su napravile članice Sekcije, istakle smo komlov, kvasac iz prirode, otud i naziv ovog događaja – kaže Biljana Mandić, koja je osnovala „Melizme“ i rukovodi Ženskom pevačkom grupom. – Komlov je prirodni kvasac. Kuvao se od juneće žuči i kukuruznog ili pšeničnog brašna. Pravile su se obgice koje su se sušile na suncu, a zatim stajale na tavanu, na promaji. Komlov se uzimao veče pre mešenja, potapao u vodu i zatim se, sa njim, u naćvama mesila cipovka – veliki, rastresiti hleb sa hrskavom koricom koji je šest članova porodice moglo da jede tri dana.

Posetiocima su poslužene kiflice sa salom, kitnikez, kuglof od bundeve, slavski kolač, sok od bagrema. Izložbu su otvorile članice Ženske pevačke grupe.

– Pokazale smo da su znanje, volja i veština ključni kako bi se stari zanati sačuvali od zaborava – istakla je biljana Mandić.

Sa puno entuzijazma i radosti „Melizmi“ čuvaju tradiciju već 18 godina. U ženskoj pevačkoj grupi, dvema dečijim grupama i sekciji za očuvanje banatske nošnje, običaja i recepata imaju, ukupno, 35 članova koji ponosno stoje na braniku najlepših vrednosti prošlih vremena i kulturnog identiteta.

Stršljeni

Zbog učestalih prijava građana o pojavi insekta koji podseća na stršljena, Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj dao je objašnjenje da je u pitanju mamutska osa, veoma koristan insekt koji nije agresivan i ne napada ljude.

Pojavljuje se od polovine maja do polovine juna. Odrasle jedinke (od 6 do 7 cm dužine) hrane se nektarom i značajni su oprašivači. Mamutske ose se uvek nalaze blizu trulih panjeva ili u šupljinama stabala, saopštavaju iz Sekretarijata.

Film o samoubistvu 1

Učenici Tehničke škole snimili su film „Prevencija samoubistva kod mladih“. Članovi Učeničkog parlamenta, njih 16, autori su svakog segmenta u produkciji ovog ostvarenja.

– Mislim da je tema vrlo bitna, a da se malo priča o njoj. Hteli smo da pomognemo našim vršnjacima i svi smo se rado uključili u stvaranje filma. Najveći problem koji smo mi prepoznali jeste mentalno zdravlje, od toga sve potiče. Najvažnija je prevencija – kaže Anja Kovačev, učenica četvrtog razreda.

Učenici su radili pod mentorstvom psihologa Škole Radojke Francuski i profesora Dragana Odžića.

– Ideja je da informišemo učenike i mlade u gradu na temu samoubistva. Ova tema je teška i, kao i mentalno zdravlje uopšte, često je tabu. Malo se priča o tome i to, najčešće, kada je već kasno. Želeli smo da delujemo preventivno, da uključimo mlade, kako bi oni bili snažna karika koja može da pomogne – kaže Radojka Francuski.

Ona ističe da učenici imaju poverenja i da dolaze da razgovaraju, otvaraju se, što je, kako ocenjuje, veoma značajno u preventivnom radu i u intervencijama, kada je to potrebno. Roditelji su, nažalost preokupirani drugim problemima i zato bi bilo neophodno za njih organizovati tribine na temu mentalnog zdravlja.

Prvom prikazivanju filma prisustvovali su i gradonačelnik Nikola Lukač, predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Deca uočavaju probleme i to nam govori da su zreliji nego što mislimo. Ovim filmom pomažu da se otvoreno razgovara o svemu što ih tišti i u tome  treba svi da ih podržimo i da reagujemo na adekvatan način. Najvažnije je da imaju poverenja u nas i jedni u druge. Ovakvim aktivnostima i nas starije  podstiču na  razmišljanje o tome kako da priđemo ovom problemu – rekao je Lukač.

Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije samoubistvo je drugi uzrok smrtnosti kod mlađih od 24 godine. Poražavajuća statistika pokazuje da svake godine samoubistvo pokuša više od šest i po hiljada mladih, a 66 njih oduzme sebi život.

Srbija Rumunija zdravstvo 1

Služba Hitne pomoći dobiće nova vozila i medicinsku opremu zahvaljujući Intereg-IPA projektu prekogranične saradnje Srbija – Rumunija “Banat 112 – brz odgovor za zajednički izazov”. Kikinda je vodeći partner, a osim Opštine Žombolj u realizaciju je uključen i Crveni krst iz našeg grada.

Povodom „Evropskog Dana urgentne medicine“ koji se svakog 27. maja obeležava širom Evrope, Kikinda je bila domaćin medicinskom osoblju oba mesta radi razmenjivanja znanja i iskustva, istakao je načelnik Hitne službe, dr Miloš Bajić.

– Projekat u kojem učestvuju kikindski Dom zdravlja i Opšta bolnica iz Žombolja, podrazumeva značajna finansijska sredstva koja će se iskoristi za kupovinu opreme za obe ustanove, a mi ćemo dobiti i tri sanitetska vozila. Dva vozila biće kompletno opremljena, i predviđena je i kompletna oprema za ambulantu Hitne službe. Saniteti će se koristi za terenski rad – precizirao je dr Bajić.

Žomboljskoj bolnici “Dr Karl Diel” pripašće 300 hiljada evra, otkrila je direktorica, dr Danijela Krli.

– Pored ambulantnog vozila, opremićemo dve sobe na Urgentnom odeljenju. Drago mi je što ćemo sarađivati sa kolegama iz Kikinde. Naša zdravstvena ustanova manja je od kikindske, ali i jedni i drugi možemo puno da naučimo i stečena znanja primenimo u svakodnevnom radu – dodala je dr Danijela Krli.

Kikinda i Žombolj su bratski gradovi od 1982. Godine. Ovakvim aktivnostima saradnja se unapređuje i razvija, napomenuo je član Gradskog veća, Saša Tanackov. Opredeljenje lokalne samouprave je da se prekogranični projekti odnose na rešavanje problema i na unapređenje načina rada i opremljenosti vitalnih službi.

– Sa Rumunijom već skoro čitavu deceniju realizujemo projekte koji pomažu i jednoj i drugoj strani. Određne vanredne situacije ne poznaju granice,a sa susedima delimo zajednički prostor koji će, u nekom momentu, postati jedna celina. Projekat traje do kraja godine. Sledi odlazak u žomboljsku Bolnicu, ali i njihova poseta Hitnoj službi i Opštoj bolnici – rekao je Saša Tanackov.

Ukupna vrednost projekta je 768 hiljada evra, od čega je Kikindi pripalo 350 hiljada.

Spomenik Mokrin 1

U Mokrinu je danas, na Varoškom trgu, svečano otkriveno spomen-obeležje žiteljima ovog mesta, poginulim u ratovima devedesetih: Draganu Perišiću, Ljubomiru Reljinu i Milanu Kebiću.

– Stalno radimo na tome da otrgnemo od zaborava i očuvamo sećanje na sve naše sugrađane poginule u ratovima devedesetih – izjavio je Vladimir Radojčić, predsednik Skupštine Srpskih ratnih veterana Kikinde. Od ideje do realizacije prošlo je tri godine.

U podizanju spomen-obeležja, koji je rad Milana Ramajija, učestvovali su, pored Srpskih ratnih veterana, i porodice poginulih i Mesna zajednica Mokrin.

– Izuzetno je važno što, i posle 30 godina, ne dopuštamo da izbledi uspomena na ove borce, naše drage Mokrinčane. Za Mokrin je ovo veliki dan – rekao je Goran Ristić, potpredsednik Saveta MZ Mokrin.

U ime lokalne samouprave, otkrivanju spomenika prisustvovao je predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Događaj je veoma značajan za Mokrin i Mokrinčane, boračka udruženja i porodice pogotovo, koje su dugo čekale dan podizanja spomenika – rekao je Bogdan. – Grad je opredelio sredstva i pružili smo podršku jer je naša politika da održavamo uspomenu na heroje.

Bogdan je dodao da je namera lokalne samouprave da, u svakom mestu, podigne kulturu sećanja na borce koji su dali svoje živote za otadžbinu.

festival balona

Turistička organizacija Grada Kikinde priredila je sugrađanima proteklog vikenda pravo iznenađenje organizovanjem Prvog festivala balona na Starom Jezeru. Veoma brzo rezerisana su sva raspoloživa mesta za letenje međutim, zbog vremenskih uslova, mnogo zainteresovanih nije imalo priliku i da poleti.

– Mnogo ljudi je ovog puta ostalo uskraćeno za letenje, čak i neki koji su se prvi prijavili – kaže v. d. direktorica Turističke organizacije, Jasmina Milankov. – Vremenski uslovi nisu dovolili da se ostvare svi planirani letovi – od četiri predviđena poletanja balona, realizovana su dva što je, kako su nam rekli piloti, uobičajeni učinak i u proseku je za ovakve manifestacije. Upravo piloti su odlučivali o tome da li je bezbedno za poletanje, uzimajući u obzir i podatke Republičkog hidrometeorološkog zavoda i Kontrole letenja u Beogradu.

Ipak, i oni koji su leteli, i publika koja je sa zemlje posmatrali balone, zadovoljni su prilikom da učestvuju u prvoj ovakvoj manifestacji u našem gradu. Da je naklonost obostrana, potvrđuju utisci pilota.

– Balonari su oduševljeni Kikinđanima, kažu da su ljudi divni, veoma neposredni i da im je bilo veoma lepo u našem gradu. Oni stalno učestvuju na festivalima širom Evrope i tvrde da nigde nisu naišli na tako topao prijem. Kažu da im je boravak u Kikindi bio pravo uživanje i da jedva čekaju da ih ponovo pozovemo – kaže Jasmina Milankov.

U drugom planu, bar za one koji su leteli ili se nadali letenju, ostao je takmičarski deo, odnosno Otvoreno prvenstvo za toplovazdušne balone. Pobedila je ekipa iz Slovenije, drugoplasirani su bili balonari iz Mađarske, dok je rumunska ekipa zauzela treće mesto.

U Turističkoj organizaciji imaju u planu da Festival preraste u tradicionalnu manifestaciju. Uz podršku Grada i dobar vetar, već se radujemo novim šarenim balonima na nebu iznad grada.

malbasić sajam

Vinar i vinogradar iz Novih Kozaraca Zoran Malbašić dobitnik je velike srebrne medalje 90. Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu koji traje do 26. maja. Priznanje je stiglo za vino kaberne sovinjon iz 2015. godine. Sve ove godine vino je čuvano u starom podrumu, na odgovarajućoj temperaturi i u ambalaži i, kada je dovoljno odležalo, dato je na ocenjivanje.

-Vino kaberne sovinjon jedno je od prvih koje sam napravio godinu dana pošto sam počeo da se bavim vinogradarstvom. Zato je ova medalja među najvrednijima koje sam dobio. Vino sam dao na ocenjivanje kako bih se uverio da idem pravim putem i da bih video gde sam u odnosu na slične vinarije. Srebro za mene sija kao zlato – rekao je Malbašić.

Podrum Malbašić nastao je 2014. godine i u proizvodnju su uključeni svi članovi porodice. Uzgaja tri sorte grožđa, od kojih dve crvene kaberne sovinjon i merlo, dok je od belih zastupljen rajnski rizling. Vinograd je Malbašić zasadio 2009. godine, što je zahtevalo prilično ulaganje, ali je preovladala želja da stigne do cilja.

-Sada smo konačno i dokazali da francuska sorta grožđa može itekako dobro da rađa na banatskom tlu. U planu nam je da registrujemo i vinariju do kraja godine i da u budućnosti proizvodimo još bolja vina – otkrio je Malbašić.

Godišnje proizvede oko 3.000 boca vina, a uz vino peče i rakiju.

Vuca knjiga 1

„Naši naučnici koji su širili duhovnost i nauku“ naziv je nove knjige profesora dr Petra Vuce koja je večeras predstavljena u svečanoj sali Narodnog muzeja.

– Knjiga je sastavljena od radova koje sam pisao za Konferenciju “Razvoj astronomije kod Srba” i koji su objavljivani u zbornicima. Većinu radova čine biografije Kikinđana – kaže profesor Vuca. – Jovanka Živojinov je, recimo, manje poznata Kikinđanima. Ona je, za vreme Drugog svetskog rata, bila profesor fizike u Gimnaziji, a zatim i prva žena profesor na Mašinskom fakultetu. Pisao sam i o Kikinđaninu arhimandritu Filaretu Graniću, vizantologu i teologu, članu Akademije nauka. Interesantan je i deo u kojem sam sabrao podatke koje sam pronašao o ocu Nikole Tesle, Milutinu.

O knjizi i radu profesora Vuce govorio je recenzent, prof. dr Milan Dimitrijević, astronom, fizičar i pesnik, bivši ministar za nauku, tehnologiju i razvoj Savezne Republike Jugoslavije.

– Ovde su sabrani članci koje je profesor Vuca pisao i koji su prezentovani i verifikovani na konferencijama. U knjizi su priče o Kikiđanima koji su doprineli nauci, kao što su Pavle Kengelac, Milivoj Jugin, Kosta Sivčev. Za neke od njih nisam ni znao da potiču odavde – rekao je profesor Dimitrijević.

Priče o značajnim, ali manje poznatim Kikinđanima čine samo deo knjige. Profesor Vuca govori i o ljudima koji nisu sa ovog područja, ali su doprineli nauci. U trećem delu su prilozi o sunčanim satovima kojima se autor bavio i u svojoj knjizi, „Sunčevi satovi u Vojvodini“, koja je imala tri izdanja.

Knjigu „Naši naučnici koji su širili duhovnost i nauku“ je, uz podršku Grada, izdao Narodni muzej u kojem ovo najnovije delo profesora Vuce i može da se kupi.

346139216_630331955684557_7536653613441272191_n

Za odeljenje Oftalmologije Opšte bolnice, firma „Tisa Automotive” kupila je uređaj optotip projektor, neophodan za svakodnevni rad oftalmološke ambulante. Ovom događaju osim predstavnika Bolnice i kompanije, prisustvovali su i gradonačelnik Nikola Lukač i član Gradskog veća Saša Tanackov.

Dr Dragana Radin, načelnica Odeljenja oftalmologije zahvaljujući se na donaciji, istakla je da je reč o automatskom projektoru grafikona.

-Aparat sadrži 41 grafikon i osim optotipa ima niz testova u strabologiji. On nam je neophodan za uzimanje vidne oštrine pacijenta i ovaj test sprovodi se na samom početku pregleda. Upravljanje aparatom je lako, preko daljinskog upravljača. Stari projektor ima više od 40 godina i ovaj će doprineti da budemo efikasniji u radu – kazala je dr Dragana Radin.

Donatori, kompanija „Tisa Automotive“ i u ranijem periodu iskazala je da je društveno odgovorna i da želi da pomogne lokalnu samoupravu u kojoj posluje. Akoš Barna, generalni direktor zahvalio se predstavnicima Bolnice i grada na plodonosnoj saradnji.

-Prihvatili ste našu kompaniju i na nama je da učinimo sve da imamo odličnu međusobnu saradnju. I u narednom periodu potrudićemo se da poboljšamo uslove rada Bolnice i već sada mogu da obećam da ćemo do kraja godine odvojite sredstva za još jednu donaciju – rekao je Barna i napomenuo da su zdravstveni radnici svu svoju snagu pokazali tokom pandemije korona virusom.

Zahvaljujući se kompaniji Nikola Lukač podsetio je da je „Tisa Automotiv“ i ranije dodeljivala donacije poput EKG aparata, dok su za vreme korone među prvim obezbedili određenu količinu zaštitnih maski.

-Tu su bili da pomognu i kada je rekonstruisana pedijatrija. Za Opštu bolnici i Dom zdravlja imati ovakvu firmu puno znači. Oni su jedna od društveno najodgovornijih firmi, naročito što se trude da unaprede zdravstvenu zaštitu svih sugrađana, među kojima su i radnici kompanije. Uvek su dostupni za donacije i pravi su primer kako se ponašati prema sredini u kojoj posluju – rekao je gradonačelnik Lukač.

Aparat je vredan 240.000 dinara i biće vrlo brzo u funkciji.