Најновије

djaci naslovna

Đaci generacije osnovnih i srednjih škola  bili su gosti Gradske kuće. Čestitajući im završetak jednog životnog razdoblja i početak novog gradonačelnik Nikola Lukač dodao je da je uspeh koji su postigli  na ponos kako njihovih roditelja, tako i Grada. Prvi čovek grada je posebno apostrofirao da bi voleo da se svi koji odlaze na fakultet, po završetku školovanja vrate u rodni grad. Zajedno sa članicom Gradskog veća Valentinom Mickovski uručio im je poklone lokalne samouprave.

-Vi ste budućnost Kikinde i Srbije i zadovoljstvo je biti u vašem društvu. Biti najbolji nije lako, ali vi ste trudom, radom, zalaganjem, učenjem i posvećenošću dali sve od sebe da to postignete – rekao je Lukač – Na nama je da damo sve od sebe da svim učenicima omogućimo najbolje uslove za rad, da prolaze kroz đačko doba nesmetano i bezbrižno, a vi nas motivišete da budemo još bolji i još odgovorniji. Na vama je da nam sutra pokažete put kako bi zajedničkim idejama Kikinda i Srbija bile još bolje mesto za život. Želim vam da, pre svega, budete dobri ljudi, da se borite za sebe, za svoju školu, da budete ponos svojih roditelja, nastavnika i grada.

Anđelija Knežević, najbolja je učenica Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

-Puno znači da se trud koji smo svi ulagali prepozna i nagradi. Svi mi pamtićemo ovaj prijem koji pokazuje da Grad misli na nas. Školovanje nastavljam u Bremenu u Nemačkoj gde sam dobila punu stipendiju za studije psihologije – saznajemo od Anđelije Knežević.

Nikola Radujko, đak je generacije OŠ „Vasa Stajić“ iz Mokrina, a upisao je Tehničku školu, smer elektrotehničar računara.

-Uz rad, učenje i volju postižu se dobri rezultati. Čast mi je što sam primio poklon od gradonačelnika , a ovaj gest pokazuje da Grad  stoji iza nas i da nas podržava – rekao je Radujko.

Prijemu je prisustvovalo svih 17 učenika generacije, a Valentina Mickovski istakla je značaj postignutih rezultata.

-Da bi razvijali talenat i podsticali đake da što bolje uče, ulažemo u obrazovanje, ne samo u infrastrukturu, nego i u modernizaciju nastave – zaključila je Mickovska.

Učenici generacije na poklon su dobili mobilne telefone.

 

Dr Biljana

Uporedo sa jenjavanjem pandemije, povećavale su se aktivnosti Društva u kojem lekari, medicinske sestre i tehničari neumorno pomažu sugrađanima da preduprede nastanak šećerne bolesti i da što kvalitetnije žive sa njom. Savetodavne i aktivnosti kontrole šećera u krvi u Kikindi organizuju u svojim prostorijama na trgu, petkom od 8 do 10 sati. Svakog meseca lekari i tehničari odlaze u Nakovo, Banatsko Veliko Selo i Mokrin, kaže predsednica Društva, dr Biljana Marković.

– Radimo koliko nam finansije dozvoljavaju. Imamo nameru da posećujemo više sela. Pored kontrole glukoze u krvi, edukujemo građane o prevenciji i lečenju, učimo ih novim stilovima života kako bi preduredili dijabetes i prevenirali posledice komplikacija bolesti – kaže dr Marković.

Ovo je jedan od zaključaka godišnje skupštine Društva koja je u junu održana posle tri godine pauze.

– Radili smo i tokom pandemije, uvek kada je to epidemiološka situacija dozvoljavala. Kao društvo zalažemo se za to da dijabetičarima obezbedimo i bolju i savremeniju zdravstvenu zaštitu. Predavanja organizujemo dva do tri puta godišnje. Trudićemo se da to bude i češće – objašnjava dr Marković.

U 2022. godini urađeno je oko 800 kontrola šećera u krvi i održana su tri predavanja. Angažovani su lekari opšte medicine: dr Gordana Rodić, dr Zlatija Martinov Sadžaković i dr Snežana Injac. Rad Društva finansira nadležni Pokrajinski sekretarijat i Grad Kikinda.

Da su redovne kontrole i poznavanje ove bolesti neophodne, pokazuje i podatak da je u Kikindi registrovano oko pet hiljada dijabetičara, dok u Srbiji sa dijabetesom živi oko 770 hiljada ljudi ili 12 odsto odraslog stanovništva, dodaje dr Marković.

– Zabrinjava trend porasta broja obolelih – ističe doktorka. – Sve više ima  dijabetesa tipa 2 među mlađim ljudima i decom, što se ranije nije dešavalo.  Kod mladih i dece se javljao dijabetes tipa 1 i njega ima oko 10 odsto dijabetičara. Uz odgovarajuću terapiju i određen režim života sa ovim hroničnim oboljenjem može kvalitetno da se živi.

U Društvu za borbu protiv šećerne bolesti prate svetske trendove u lečenju i uvode inovativnu terapiju koja sprečava komplikacije na vitalnim organima i nastanak drugih bolesti uzrokovanih dijabetesom, „tihim ubicom“ koji je, nažalost, još uvek neizlečiv.

Voja 1

Jedna malo veća grupa prijatelja, umetnika i virtuoza, jedna misija i filozofija rokenrola, čitava muzička i životna platforma na stejdžu u „Bifeu 67“, već dugo su sinonimi za, nekada se činilo, poslednju odbranu muzičkog i društvenog stila i pripadajuće mu filozofije. Ova muzička orijentacija, kao i njeni akteri, odavno su prevazišli i lokalne okvire i poslednju odbranu. Postigli su da, pod njihovim okriljem, stasavaju nove generacije muzičara, majstora dobrog zvuka istančanog ukusa i nepokolebljivog usmerenja. Rokenrol, u svim pojavnim oblicima, ima svoje čvrsto uporište u Kikindi, kao i svoj festival, već sedam godina.

„Suvača demo fest“ je stvarni impuls grada, kaže Voja Đukić, muzičar, idejni tvorac, predsednik istoimenog udruženja i lokal-patriota čiji umetnički ritam je pogon ove manifestacije i svih njenih originalnih nuspojava.

– Ta slučajnost da se Festival dešava na uglu ulice sa nazivom Srbobranska,  koju preseca Moravska koja se, opet, nežno uliva u korito presahle reke Galadske  u Nemanjinoj, na čijem uglu je stari mlin, daje zanimljiv podtekst ovoj manifestaciji – kaže Đukić.

Ideja Festivala koji će, ove godine, 15. jula, biti održan sedmi put, zapravo se ostvaruje neprestano. Svake srede, na sceni „Bifea 67“, jedan segment je predstavljanje mladih bendova koji, zatim, dobijaju priliku da, sa stalnom postavom, tvrdim jezgrom „Suvača demo festa“, sviraju i pesme koje nisu pripremali.

– Na taj način ih i afirmišemo i selektujemo, a oni svirku završavaju punog srca i sa novostečenim prijateljima – objašnjava Đukić. – Na „Suvača demo festu“ rešavamo im problem prvog nastupa koji je neophodan kako bi mogli da učestvuju na festivalima. Pomažemo i podržavamo.

Ove godine na sceni na tački susreta ulica sa metaforičnim nazivima prvi će, u 18 sati, nastupiti dva mlada benda, članovi Muzičkog centra „Bubamara“ iz Bečeja. Posle njih, muzičari, članovi Udruženja, podržaće stare prijatelje i goste u grupnoj improvizaciji. Slede nastupi kikindskih bendova „Metalik gejt“, Feniks“ i „Roj“.

Iz Zrenjanina stižu „Uroš i nejaki“ i „Nepalac“, a iz Novog Sada „Arhetipovi“, svi sa svojim autorskim radovima, kaže Voja Đukić i najavljuje „hedlajnere“ Festivala – „Direkt drajv“ originalnog porekla „iz poznatih južnobanatskih rok-sela“, pobednike Zaječarske gitarijade koji će predstaviti novi album. Svoj peti album promovisaće jedan od najstarijih rok-bendova, subotički „Faust“. Sa autorskim i kover programom stižu „Učitelji“ iz Bečeja, a kikindsko-subotičko-kanjiška grupa „Zenit“ sviraće muziku „Atomskog skloništa“ koja se, kaže Đukić, dugo nije čula na muzičkim scenama.

Čitavu organizaciju sprovodi neprofitabilno udruženje građana pod punim nazivom Udruženje muzičara „Suvača demo fest“.

– Veliko nam je zadovoljstvo što nas Grad podržava. Zahvalni smo i svim ljudima dobre volje koji pomažu i koji žele da ostanu anonimni. Sponzori su nam i „Bela vila“, „Grindeks“ i picerije „Konti“ i „Slap“ – napominje Đukić.

Poslednja tri izdanja Festivala na stejdžu su imala deset portreta prijatelja i učesnika koji više neće moći da dođu. Oni su svetlo našeg stejdža, kaže Đukić i s ponosom dodaje da mu je jedan od umetničkih direktora „Egzita“, Zdravko Vulin, rekao da na svim festivalima koje je posetio u jednoj godini ukupno nije video toliko dece i mladih koliko ih ima na toj jednoj večeri u Kikindi.

Organizator na kraju poručuje: „Osnovna ideja je da izađemo, da se vidimo i da se, takvi kakvi jesmo, jedni drugima svidimo“.

Pripremite se za dobru svirku i dobre ljude. Živeće dugo „Suvača demo fest“.

(Foto: Ljubica Vojvodić)

milenko jovanov7

Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Zajedno možemo sve“, u intervjuu za Alo govorio je o dešavanjima u parlamentu, te poručio da su poslanici opozicije Aleksandar Jovanović Ćuta i Srđan Milivojević najbolja slika propasti opozicije. On je na početku razgovora odgovorio na optužbe opozicionara da je jedan od najprimitivnijih poslanika, te da je i sam parlament jedan od generatora nasilja u društvu.

– Poslanici opozicije su tri puta nasrtali na mene, dva puta Bora Novaković i jednom Stefan Jovanović, kompletna desničarska opozicija je nasrnula na predsednika Republike. Poslanici Dveri su napadali premijerku Anu Brnabić i najstrašnije je vređali. Zoran Lutovac mi je pretio šamaranjem, a onda mi je poručio da to i dalje misli, ali da neće da me šamara u sali iz poštovanja prema Skupštini. Psovanja majke  više i ne brojim. O uvredama i najgorim mogućim rečima koje dobacuju tokom sednice ne vredi ni pričati. Ne znam šta treba da uradim da bi oni bili zadovoljni, verovatno da sam sebe počnem da šamaram, da sam sebe počnem da bijem. To je klasična priča „drž’te lopova“. Oni konstantno šire nasilje u parlamentu, a onda stvaraju sliku kakvu žele, a to je da od sebe naprave žrtve, a mene i poslanike SNS predstave kao nasilnike. To rade preko Šolakovog medija koji dnevno prati događaje u Skupštini i na taj način prave paralelan svet koji ne odgovara stvarnosti.

Zbog čega je opoziciji bitno da vas na taj način predstavi?

– Zato što gube u parlamentu. Pokazali su da su potpuno nesposobni da se izbore sa mnom, da odgovore na argumente, nesposobni da na bilo koji način budu u ravni sa onim što radimo mi kao poslanici poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – zajedno možemo sve“. Oni bi voleli da sa druge strane imaju nekoga sa kim bi mogli da se sprdaju ili nekoga ko će da ćuti dok oni nesmetano sipaju laži, vređaju i izmišljaju. Na njihovu žalost, imaju potpuno suprotnu situaciju.

Predsednik Srbije je nekoliko puta pozivao opoziciju na dijalog, niko se nije odazvao, šta vi mislite, zbog čega?

– Zato što su podigli lestvicu toliko da su doveli dotle da je svaki razgovor za njih kapitulacija i da je svaki razgovor nekakva izdaja njihovih opozicionih nazovi ideala, što je van pameti. Oni ni u parlamentu ne razgovaraju. Oni i ovde žele da vode monologe, pa kukaju zato što im odgovaramo. Osnovna njihova postavka jeste – mi smo tu da govorimo šta nam pada na pamet, a na vlasti je da ćuti i da trpi. Mi niti hoćemo niti imamo pravo da ćutimo i trpimo da nas vređaju, i da nam lekcije drže oni koji su ovu zemlju doveli do potpunog rasula.

Rasulo se trenutno dešava i u Narodnoj stranci, tamo se vodi borba između Miroslava Aleksića i Vuka Jeremića oko čelne pozicije? Da li je to neslaganje vidljivo i u parlamentu?

– Jeste. To se videlo i na jednoj sednici kada je poslanica Ivana Parlić došla u parlament i držala banku satima, a Miroslav Aleksić nije smeo da joj se obrati… Na kraju je zakukao da dva sata čeka na red, ali nije smeo to da kaže Parlićevoj, već se obratio Orliću. On kao šef te poslaničke grupe izgleda više nema nikakvog uticaja i, koliko vidim, mi ćemo tu imati novu poslaničku grupu u bliskoj budućnosti. Ja im ovim putem poručujem da ne računaju na mene što se tiče novog rasporeda sedenja. Mesecima poslanici opozicije nisu mogli da se dogovore ko će gde da sedi, a sada ponovo da ulazim u tu priču, stvarno nemam snage. Ne mogu više da pohvatam ko se od njih kada s kim druži, ko se s kim posvađao, ko je kome dao stranku, pa se pokajao…

Na društvenim mrežama objavljujete slike Aleksandra Jovanovića Ćute.

– Mislim da je on, uz Srđana Milivojevića, najbolja slika propasti opozicije. Ima jedan video koji nisam objavio, a koji odlično pokazuje tu propast. Svi poslanici opozicije, uključujući tu doktore nauka, profesore univerziteta, po komandi ustaju, sedaju, podižu transparente, a komanduju im Milivojević i Ćuta. Ćutino ponašanje je sramotno za svaku birtiju koja drži do sebe, a ne za parlament. Vi ne možete ni da vidite šta sve on radi, to je ponašanje neodgojenog derišta u pubertetu. Ulazi sa cigarom, jedan dan sedne na jedno mesto, drugi dan na drugo, penje se na stolicu, šeta se po sali… On ne shvata šta je parlament.

Srpska napredna stranka je dobila novog predsednika Miloša Vučevića? Kako vi to komentarišete, kakvu saradnju imate sa njim?

– Godinama odlično sarađujemo. Miloš je čovek koji je prošao stranačku strukturu od najnižeg do najvišeg nivoa, zna kako stranka diše. U tom kontekstu neće imati problema jer odlično poznaje SNS. Ono što međutim, ne samo njemu nego svakome i danas i sutra je i biće problem, jeste to da je teško gaziti stopama kojim su gazili divovi. A predsednik Vučić je apsolutno dominantna politička figura i jeste div u tom smislu. On je lestvicu podigao na takav nivo da je to teško pratiti, a kamoli preskakati. Stranka na čelu sa predsednikom Vučićem nikada nije izgubila nijedne izbore, uvek je ubedljivo pobeđivala… Teško je tim stopama gaziti.

Opozicija i opozicioni mediji tvrde da rejting SNS-a pada.

– To vam je kao u stara vremena u našoj zemlji kada je bilo potrebno da pada kiša, a kiša ne pada, okupe se mlade devojke na nekom brežuljku i pevaju dodole po ceo dan u nadi da će kiša pasti. Ovo su neke političke dodole. Čak i da je to tačno, a nije, oni se i dalje ne hvale da njima rejting raste. Opozicija ima mnogo veći problem od rejtinga SNS, koji je, hvala na pitanju, dobro. Njihov problem je da čak i ljudi koji su protiv politike koju mi predstavljamo nisu za njih. Tu jednačinu oni nisu u stanju da reše, a čisto sumnjam da će je rešiti Ćutom i Milivojevićem.

Kakva je vaša saradnja sa koalicionim partnerima u Skupštini, stiče se utisak da su malo tihi?

– Ne mogu da kažem ništa loše što se tiče komunikacije i saradnje sa kolegama. Svaka stranka nastupa na neki svoj način i razumem da tu postoje razlike.

Biću tamo gde moja stranka proceni

Kakve su vam dalje političke ambicije, vaš prethodnik iz parlamenta je sada ministar, vidite li sebe u izvršnoj vlasti?

– Uvek ću biti tamo gde proceni moja stranka da je najbolje da dam doprinos. Naravno da svako od nas ima nekih svojih ličnih ambicija, međutim jedan tim mora da funkcioniše tako da na svakoj poziciji ima igrača koji najviše daje na toj poziciji. Čak i da ne budem ni na jednoj poziciji, ja ću svim srcem podržavati politiku u koju duboko verujem, a to je politika koju je definisao i trasirao predsednik Vučić u prethodnim godinama iza koje stoje zaista briljantni rezultati.

Podići izborni prag i uvesti stepenasti cenzus

Da li nas čeka vruća politička jesen i da li su pred nama izbori?

– Nas izbori čekaju pa čekaju. Imamo lokalne izbore sledeće godine, imamo i redovne pokrajinske izbore u Vojvodini. Da li će biti republičkih izbora, videćemo. Lično ne bih imao ništa protiv. Mislim da bi bilo dobro da se pre tih izbora konsultujemo i razmislimo o sve češćem zahtevu građana da se podigne izborni prag i da se uvede stepenasti cenzus koji bi važio za koalicije.

(Alo)

 

20230704104254_CDA_3582

Put Iđoš- Ada, koji nije legalizovan, nema upotrebnu dozvolu i nije bezbedan za saobraćaj, građani Kikinde i Vojvodine platili su 1,5 milijardi dinara, a za navodni višak radova, firma Zorana Mileševića, na osnovu sudske odluke, sada naplaćuje iz gradske kase dva miliona evra– zbog čega je račun Grada blokiran. Upravo na deonici tog puta, na ukrštanju sa pružnim prelazom, na mestu gde kolovoz ni ne postoji, konferenciju za novinare održala je Stanislava Hrnjak, predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke.

Obraćanje javnosti upriličeno je na putu zbog čije izgradnje su građani zaduženi, upravo kako bi Kikinđani mogli da vide šta je to što plaćaju, istakla je Hrnjakova. Ona je podsetila da je Pokrajinska vlada, na čelu sa Bojanom Pajtićem, odnosno tadašnja Demokratska stranka koja se, u međuvremenu, raspala na nekoliko frakcija, zajedno sa svojim političkim i poslovnim prijateljem u Kikindi, Zoranom Mileševićem, inicirala investiciju- put do mosta na Tisi kod Ade.

Pored Kikinde, trebalo je da budu uključene i tri susedne opštine: Novi Bečej, Čoka i Ada i tako je i bilo na samom početku jer je trebalo da bude urađena eksproprijacija zemljišta. Pritom se insistiralo da Kikinda bude i investitor u ovom projektu, naglasila je Hrnjakova.

– Problem je u startu nastao jer su u projektu za put Iđoš-Ada evidentirane tri velike greške. Prva je što nije predviđena železnička pruga. Zatim, građevinska dozvola je izdata samo za jedan deo radova, a svi kasniji, ostali radovi, bili su realizovani na osnovu nepostojeće građevinske dozvole. Treći problem je što su izostale sve potrebne eksproprijacije zemljišta. Ne postoji mogućnost da investitor realizuje bilo kakav projekat preko tuđih parcela, a ovde se to dogodilo; deo puta ide preko parcele koja pripada „Menti“ iz Padeja, a drugi deo potpuno izlazi iz tog projekta. Vrlo je interesantno i to da je za sve radove bio zadužen podizvođač podizvođača, firma „3D projekt“, vlasnika Zorana Mileševića. Ova firma je radila neku vrstu viška radova koji su uvek činili deset odsto – ukazala je Hrnjak.

Predsednica Gradskog odbora SNS-a podsetila je na još neke poslove Mileševićevih firmi, koji su praćeni sumnjom u malverzacije.

– Zanimljivo je da se tako završavalo sve što je DS, odnosno Zoran Milešević radio u ovom gradu – zaključila je. – Na ulazu u Kikindu stoji hladnjača za koju je Razvojna banka Vojvodine dala kredit u vrednosti milion evra. On nije plaćao taj kredit, pa je Banka, u prevodu – partijski prijatelji Zorana Mileševića, odlučila da to mora da se proda. Hladnjaču je kupila firma „Multikom“ čiji je vlasnik Dragan Đilas. Ova ovde priča košta građane Kikinde i Vojvodine 1,5 milijardi dinara. Zatim, hotel „Narvik“ – divan hotel koji je sada ruševina i ruglo u samom centru, ozbiljno ugrožava prolaznike i urušava sliku grada. Sve su radili na isti način jer je, do 2013. godine, Kikindu vodio Zoran Milešević. Savo Dobranić, Ilija Vojvodić, Olivera Kantar i Edita Divković, članovi DS-a, radili su onako kako im je govorio Milešević i to Kikinđani znaju, to nije tajna. Sve što su započeli i naplatili, ostavili su ili nedovršeno ili zaduženo ili razrušeno. U ovom momentu, put košta građane Kikinde dva miliona evra, od toga je jedan milion samo kamata. Put nikada nije završen, nikada nije dobio upotrebnu dozvolu, nikada nije bio bezbedan za saobraćaj, i na njemu se, nažalost, dešavaju incidenti, kakav je i nedavna saobraćajna nesreća na pružnom prelazu jer Železnica Srbije ne može da izda saglasnost za njega.

Hrnjak je istakla da je SNS 2013. godine zatekao 950 miliona duga u gradskoj kasi koje je ostavio DS. Građani treba da znaju, dodala je, da su čelnici Gradske uprave napravili savesnu racionalizaciju troškova. Grad se neće zaduživati za nove, velike i ozbiljnije investicije, ali to svakako ne znači da tih investicija neće biti, rekla je.

– Budite sigurni da će sve planirano i važno za građane Kikinde – završetak fabrike vode, mini-postrojenja za prečišćavanje vode u selima, radovi na Bolnici, komunalnoj infrastrukturi, biti realizovano. Trudićemo se i raditi sa još više energije, upravo zbog svih ovih okolnosti u kojima smo se našli. Sudska odluka jasno glasi da je Grad Kikinda, kao investitor, kriv. Treba da vidimo ko je kriv za sve što nam se u ovom trenutku dešava i apsolutno ćemo tražiti odgovornost. Sigurna sam da ćemo izaći iz ovoga i da ćemo realizovati sve projekte koje smo najavili jer građani to zaslužuju. Nećemo odustati, borićemo se da postižemo rezultate u korist građana Kikinde i da svako za svoja dela ili nedela odgovara – poručila je predsednica kikindskih naprednjaka.

vulkanizerska drama

Predstava „Vulkanizerska drama“ Centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“ imaće svoju prvu reprizu u četvrtak, 6. jula, od 18 sati, u Pozorištancetu „Lane“.

Komad su pripremili korisnici Dnevnog boravka „Naše kuće“ u saradnji sa članovima Humanitarnog teatra „Gusani u magli“. Premijerno je izvedena početkom maja. Prihod od ulaznica, i na repriznom izvođenju, namenjen je kupovini sublimacionog štampača i prese za majice i šolje za „Našu kuću“.

decija pijaca

Zbog velikog interesovanja malih prodavaca, ali i kupaca, Kulturni centar organizovao je Dečiju pijacu od ponedeljka 3. do subote 8. jula svakodnevno, u dvorištu ove ustanove, od 9 do 11 sati i 30 minuta.

Ponuda je raznovrsna- od igračaka, odeće i obuće, ukrasnih predmeta, biljaka- a džeparac našim mladim sugrađanima, školarcima, dragocen. Šta ćete bolje razloge da posetite Dečiju pijacu?

Hor Atendite 1 str12

Radost nastupa i druženja pevača horova „Atendite“ Kulturnog centra i „Voks Lihnidos“ iz Ohrida, posle gostovanja Makedonaca u našem gradu u oktobru, ponovljena je u veličanstvenom ambijentu katedralne crkve Svete Sofije. Na petom festivalu „Glasovi Ohrida“, održanom 27. juna, publika je uživala u koncertu na kojem su iz Srbije, pored Kikinđana, gostovali i horisti iz Vrbasa.

– Sa horom iz Ohrida imamo višegodišnju saradnju. Njihov festival je revijalnog karaktera i traje pet godina. Mi smo gosti već treći put, jedini smo redovno na programu i već smo dobili poziv za iduću godinu – kaže Marko Markovljev, v. d. direktor Kulturnog centra.

Članovi hora „Atendite“ sa dirigentkinjom prof. dr Biljanom Jeremić i ovoga puta izazvali su ovacije publike u Ohridu, kaže Markovljev i napominje da sada očekuju gostovanje prijatelja iz „Voks Lihnidosa“ u našem gradu.

LOVCI

Vetrozaštitni pojas, dužine šest kilometara na potesu takozvanog Bočarskog druma koji je posađen 2019. godine uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za urbanizam i zaštitu životne sredine, predat je na održavanje Lovačkom udruženju „Kikinda“. Cilj je da  se očuva preko dve hiljade sadnica gorskog javora zasnovanog u dva reda.

-Po isteku ugovora o održavanju od strane grada, mi smo pomenuti deo atara predali kikindskim lovcima na period od pet godina u okviru pilot projekta – istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životnu sredinu, poljoprivredu i ruralni razvoj – Vetrozaštitni pojasevi imaju višestruku ulogu kako na poljoprivredno zemljište, samo tlo, tako i na  porast divljači. Oni stvaraju zelene oaze kakve smo nekada imali u samom ataru.

Predsednik Lovačkog udruženja „Kikinda“ Mladen Banjac dodao je da se oni o mladicama brinu od kraja prošle godine i da je ovakva saradnja sa lokalnom samoupravom uspostavljena prvi put.

-Zemljište koje se nalazi do drvoreda iskoristili smo da zasejemo proso koje služi za ishranu divljači, a  za dve godine planiramo da između drvoreda zasnujemo žbunasto bilje autentično za našu srednu. Nećemo ga kositi jer je ideja da se naprave nova staništa. Nijedno udruženje u Srbiji nije uspostavilo ovakvu saradnju sa lokalnom samoupravom – otkrio nam je Banjac.

Prilikom obilaska terena lovci zatiču polomljena i uništena stabla, ali i to da su poljoprivrednici posejali suncokret i kukuruz u samom drvoredu. Četiri metra od stabala je zemljište koje je u vlasništvu lokalne samouprave i to poljoprivrednici znaju.

-Ove godine nismo želeli da uništavamo zasnovane kulture, ali  na jesen će se teškim tanjiračama označiti zemlja pored drvoreda kako bi se napravila međa. Postaviće se i table upozorenja kako bi se sačuvala stabla. Svi oni koji se budu i dalje bahato ponašali biće procesuirani – pojasnio je Banjac.

Na ovom potesu zastupljeni su zec, fazan, lisica, šakal i srneća divljač  i već sada se raspituju lovci iz Rumunije, Mađarske, Francuske, Crne Gore i Austrije da dođu u ovo lovište na odstrel sitne i trofejne divljači. Kako nedostaje vode lovci su izbušili bunar, napravili desetak pojilišta, a do kraja godine biće izgrađena četiri veća i isto toliko manjih hranilišta u pojasu od šest kilometara. Ukoliko se saradnja pokaže kao dobra obuhvatiće i potes od Banatske Topole do Galada.