Најновије

NSZ Kikinda

Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) organizuje Virtuelni sajam zapošljavanja korišćenjem inovativne internet tehnologije koja obezbeđuje jednostavan pristup i virtuelno okruženje prilagođeno korisnicima. Sajam se održava onlajn, u četvrtak, 30. novembra, od 10 do 16 sati. Registracija se obavlja ovde.

Na Sajmu mogu da učestvuju svi nezaposleni, bez obzira na to da li se nalaze na evidenciji NSZ. Registracija na veb platformi je jednostavna, korisnici dobijaju lični nalog za buduća pristupanja platformi na kojoj je obezbeđena politika privatnosti.

Pored mogućnosti da direktno razgovaraju sa poslodavcima iz brojnih kompanija koje će biti prisutne na platformi (čet opcija, klikom na štand sa nazivom kompanije), tražioci posla moći će da saznaju kako se piše radna biografija i da se direktno prijave na ponuđene poslove.

Sajam se organizuje uz podršku Nemačke razvojne saradnje koju sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit – GIZ.

1266515_10200774866398449_1756570176_o

Opančarka Mirna Rackov i ikonopisac Sandra Stanković uskoro će poneti znak „Najbolje iz Vojvodine”. Oznaka kvaliteta je zapravo  priznanje svima onima koji, u oblastima kojima se bave, dostižu i prestižu ne samo domaće već i evropske standarde. Dodeljuje je Pokrajinski sekretarijata za privredu i turizam, a našim sugrađanka biće uručeno u sredu, 29. novembra u Vladi Vojvodine.

Podsetimo Mirna Rackov jedina je žena opančarka u Srbiji, vlasnica je zanatske radnje „Maca papučarica”. Bavi se izradom opanaka i obuće za folklor, a osim sa domaćim kulturno-umetničkim društvima sarađuje i sa inostranstvom tako da odnedavno njene opanke nosi i članovi srpskog društva u Beču. Poznata je i njena saradnja sa filmskom industrijom te je tako izrađivala opanke za serije i filmove među kojima su najpoznatiji „Koreni”, „Kralj Petar Prvi”, „Djeca s Kozare” i „Konstantinovo raskršće”. Između ostalih priznanja, dobitnica je i nagrade „Junaci mikrobiznisa 2023″.

Ikonopisac Sandra Stanković radi kanonske ikone uz blagoslov Srpske pravoslavne crkve i nosilac je sertifikata starih zanata. Njene ikone deo su mnogih domova i crkava, a gotovo 3.000 do sada urađenih ikona krase brojne hramove u zemlji i inostranstvu, Srpsku crkvu u Sarajevu trajno ulepšava stalna postavka njenih radova – Srpske kraljice i princeze. Posebno je ponosna na ikonostas koji je uradila u Hramu svetih Kozme i Damjana, ali i na oslikavanje crkvice na Vodicama. Trenutno izrađuje i ikone za manastir Preobraženje  Gospodnje u Crnoj Gori.

Znak se dodeljuje u oblasti proizvoda, usluga, programa odnosno manifestacija, i u kategoriji stari zanati. Da se u Kikindi stari zanati neguju potvrđuju i naše dve sugrađanke jer su od ukupno tri dodeljena priznanja dva stigla u naš grad.

 

Crnjanski (3)

Povodom 130 godina od rođenja jednog od najznačajnijih srpskih književnika, Miloša Crnjanskog, u Narodnoj biblioteci “Jovan Popović” svoju monografsku studiju predstavila je dr Gorana Raičević, profesorka na novosadskom Filozofskom fakultetu. Plod njenog desetogodišnjeg istraživanja je kapitalno delo „Agon i melanholija – život i delo Miloša Crnjanskog“, napisano na 767 strana, za koje je dobila Nagradu „Laza Kostić” Novosadskog sajma, Nagradu Zadužbine Nikolaja Timčenka u Leskovcu i Nagradu „Nikola Milošević” Radio Beograda 2 za najbolju knjigu iz oblasti filozofije, estetike i teorije književnosti i umetnosti.

Izučavanje Crnjanskog profesorke Raičević počelo je sa njenom doktorskom disertacijom „Priroda i značaj esejistike Miloša Crnjanskog“. Kaže da naslov studije sadrži pojmove koji određuju njegov karakter, ali i ličnost.

– U njemu je, u mladosti, bilo tog agona, borbenosti, želje da se kroz umetnost učini velika promena u svetu, pogotovu u njegovom narodu koji je uvek voleo, a sa druge strane bili su i ti periodi melanholije koji su nastupali posle faza borbenosti, i te avangardističke težnje da umetnost ide ispred sveta i da ga vodi. Sam Crnjanski je govorio da je njegov život upropastio njegovu literaturu, da je živeo nesrećno. Desilo se da je, posle Drugog svetskog rata, proveo četvrt veka u dobrovoljnom izgnanstvu u Londonu. Nije verovao da će se to njemu dogoditi, da će dospeti do Londona, a ne da će tamo provesti trećinu životnog veka. Iz ideoloških razloga plašio se da se vrati u posleratnu Jugoslaviju, ali je tamo shvatio, ležeći „hladan kao na pepelu klada“, kako je napisao u „Lamentu nad Beogradom“, da pesnik ne može da živi van svoje domovine i bez svojih čitalaca – kaže profesorka Raičević.

Iako posle rata skoro deset godina nije mogao ništa da napiše, pokušavao je da piše na engleskom, da plasira neke romane, da ih prilagodi za englesku publiku, međutim to nije išlo. Možda je uzrok tome bila reputacija koju je imao u Engleskoj u kojoj nije bio ideološki podoban, mada to nije imalo nikakve veze sa njegovim političkim opredeljenjem, objašnjava autorka.

– Bio je veoma neobičan čovek i nije voleo da se svrstava na neku stranu i tako je, možda, na sebe navlačio gnev i nesimpatiju drugih ljudi. Desilo se da je u Londonu životario sa svojom suprugom i da se, od 1956 godine, kada su u Jugoslaviji ponovo objavljeni njegovi romani „Dnevnik o Čarnojeviću“ i „Seobe“,  on budi i da ponovo piše. Tada nastaju njegova pozna velika dela i romani: Druga knjiga seoba“, „Kod Hiperborejaca“, „Roman o Londonu“, „Lament nad Beogradom“, biseri naše književnosti. To je jedan od retkih slučajeva pozne inspiracije. Kad poredimo, po obimu, koliko je stvorio u starosti sa onim što je stvarao kao mlad čovek, ova kasna dela uveliko premašuju mladalačka – navodi prof. Raičević i dodaje da je, u stvari, htela da pokaže da ne možemo da razumemo dela nekog pisca ako ne znamo njegov život.

Crnjanski je skoro sva svoja dela napisao u autobiografskom „ključu“, ako izuzmemo istorijske romane, mada i u njima prepoznajemo „čoveka Crnjanskog“, kaže autorka.

– Kada je u Parizu, 1921. godine, video taj veseli, radosni Zapad, bio je skoro uvređen jer su ti ljudi zadovoljni i pevaju po ulicama, a njegov tužni narod posle Prvog svetskog rata živi bedno, siromašno, kao i njegovi Rusi, koje je isto tako voleo – bio je veliki panslavista – a tamo se događala i revolucija i veliki građanski rat. To osećanje prepoznajemo u Vuku Isakoviču koji sa svojim jadnim ljudima iz Slavonsko-podunavskog puka putuje na Rajnu da bi se borio za tuđe interese ko zna zašto. Dolazi u Austriju i vidi bogata sela u kojima se okreću jaganjci i prasići i svi pevaju, i on je isto tako uvređen kada vidi razliku između tuđeg veselja i svoje domaće tuge. Uvek sam govorila da je deo inspiracije Crnjanskog kao pesnika, kao pisca, bio u tome da usreći svoj narod, ne da bude srećan samo on sam, nego da to bude čitav njegov narod – zaključuje profesorka Raičević.

Monografska studija „Agon i melanholija – život i delo Miloša Crnjanskog“ izašla je 2021. godine u izdanju „Akademske knjige“ iz Novog Sada. Njeno večerašnje predstavljanje u sklopu obeležavanja 130 godina od rođenja velikog pisca (26. oktobar) u Narodnoj biblioteci bilo je izuzetno dobro posećeno.

369060995_1018301469376873_8759852041874101599_n

Članovima Dobrovoljnog vatrogasnog društva iz Bašaida uručeno  specijalno vozilo „mahindra” koje će omogućiti brže i lakše intervenisanje na terenu.  Željko Pejin, predsednik  DVD Bašaid ističe da je sa ovim vozilom društvo maksimalno opremljeno. U takozvano navalno vozilo, koje je bilo u lošem stanju, i opremu  uloženo je oko 600.000 dinara.

-Već neko vreme insistirali smo na tome da dobijemo ovo vozilo i zahvaljujući angažovanju Saveta Mesne zajednice i lokalne samouprave sada smo upotpunosti spremni da pomognemo kada je najteže. „Mahindra“ sadrži pumpu visokog pritiska sa 300 litara vode, dok na običnoj pumpi zamenjuje 3.000 litra vode. Pored toga sa ovim vozilom lakše ćemo prići teže pristupačnim terenima na kojima izbije požar – pojasnio je Pejin.

Primopredaji  vozila prisustvovali su Nikola Lukač, gradonačelnik Kikinde, Miroslav Dučić, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga i Nebojša Jovanov, član Gradskog veća. Ovom prilikom gradonačelnik Lukač precizirao je da  je lokalna samouprava pouzdan partner na kog svako dobrovoljno vatrogasno društvo može da računa.

-Ogroman je značaj dobrovoljnih vatrogasnih društava i u proteklih nekoliko godina svi zajedno potrudili smo se da  spremnost, ali i opremljenost bude znatno bolja nego što je bila. Svim dobrovoljnim vatrogascima zahvaljujem se na požrtvovanosti i tome što su uvek tu da zajedno sa profesionalnim vatrogascima pomognu. Lokalna samouprava je tu  da im izađe u susret i obezbedi im opremu za koju oni iskažu potrebu. Bašaidski vatrogasci jedni su od najorganizovanijih na teritoriji Grada i svojim angažovanjem i snagama, a uz pomoć Mesne zajednice, nedavno su adaptirali kompletan Vatrogasni dom – napomenuo je Nikola Lukač.

Vatrogasci iz Bašaida neretko pomažu svojim komšijama u okolnim selim i gradu, ali i u opštinama Novi Bečej, Zrenjanin i Žitište.

-Uvek smo tu da pomognemo i odazivamo se svim pozivima. Osim „mahindre“ imamo i vozilo FAP, kao i traktor sa cisternom od 7.000 litara vode – dodao je Željko Pejin

Bašaidsko vatrogasno društvo ima 19 dobrovoljaca i 20 omladinaca. Svaki od njih opremljen upotpunosti je opremljen odelima i neophodnom opremom. U ovoj godini članovi su pomogli u gašenju pet požara od kojih je četiri bilo na otvorenom, a jedan je bio u selu. Tri puta godišnje vatrogasci obiđu selo i razgovaraju sa meštanima o preventivi i šta mogu da urade da do požara ne dođe.

 

 

vojska

Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije raspisali su konkurs za prijavu kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u 2024. godini.

Pozivamo sve zainteresovane mladiće i devojke koji u 2024. godini navršavaju od 19 do 30 godina, a koji prethodno nisu odslužili vojni rok sa oružjem, da se prijave za dobrovoljno služenje vojnog roka, kao i za vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire, navodi se u Pozivu objavljenom na sajtu Ministarstva odbrane.

Podsećamo, takođe, da je ostalo još malo vremena da se svi zainteresovani prijave za decembarski uputni rok. Kandidati će imati priliku da prođu dinamičnu vojnu obuku, pokažu patriotizam prema svojoj zemlji, a dobrovoljno služenje vojnog roka ujedno je i najkraći put ka sticanju zvanja profesionalnog pripadnika Vojske Srbije.

Javni oglas za prijavu kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem i kandidata za vojnostručno osposobljavanje za rezervne oficire stalno je otvoren. Uput kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka vrši se četiri puta godišnje u martu, junu, septembru i decembru, a uput kandidata na vojnostručno osposobljavanje dva puta godišnje u martu i septembru.

Buduće vojnike očekuje i mesečna plata koja iznosi oko 46.000 dinara. Sve one koji tokom dobrovoljnog služenja odluče da konkurišu za status profesionalnog vojnika, očekuju skraćene i pojednostavljene procedure selekcije i prijema.

Kandidati za dobrovoljno služenje vojnog roka mogu se prijaviti u centrima Ministarstva odbrane – nekadašnjim vojnim odsecima, preko portala e-uprave, uz posedovanje kvalifikovanog elektronskog sertifikata i na šalterima Javnog preduzeća „Pošta Srbije“ širom naše zemlje.

Više informacija u vezi sa prijavljivanjem za dobrovoljno služenje vojnog roka sa oružjem u Vojsci Srbije zainteresovani kandidati mogu da dobiju u centrima Ministarstva odbrane u svojim opštinama i na sledećem linku.

sova 1

Po programu „Sovembra“ Turističke organizacije Grada, za petak (24. novembar) od 10.30 do 12 sati zakazana je „Sova patrola“, prvo brojanje sova u sezoni. Tačno u podne, u sali „Partizana“, počeće finale kviza za osnovce, „Šta znamo o sovama“. U „Partizanu“ će, od 10 do 15 sati, biti postavljena izložba likovnih radova osnovaca i srednjoškolaca.

Od 13 sati, u Kulturnom centru, knjigu “Ptice Srbije i Evrope – vodič za raspoznavanje” predstaviće Milan Ružić, glavni urednik knjige i direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

DOM ZDRAVLJA

Dom zdravlja 2018. godine dobio je akreditaciju i od tada svake godine ustanovu obilaze članovi Agencije za akreditaciju. Kontrolne posete su važne kako bi se utvrdilo da li se radi po propisanim standardima i koje eventualne nedostatke treba ukloniti, saznajemo od direktorice dr Biljane Marković.

-Nedavno smo imali četvrtu kontrolnu posetu, a u zaključku koji nam je stigao ovih dana stoji da timovi, rukovodstvo i svi zaposleni uspešno primenjuju sve zakonom propisane standarde. Akreditacija je zapravo proces , a članovi komisije prate kvalitet našeg rada   i procenjuju koliko su kvalitetne naše usluge prema pacijentima. Pošto su ocene dobre i osećaj je lep za sve nas koji radimo u Domu zdravlja i trudimo se da sugrađanima pružimo najbolju moguću zdravstvenu negu – istakla je dr Marković.

Dom zdravlja akreditaciju je dobio na sedam godina i svi zaposleni su u obavezi da ispunjavaju propisane standarde.

-Potrebno je da radimo kvalitetno i da ne zaostajemo za novim standardima i procedurama. Rešenje koje nam je stiglo potvrdilo je ono što su nam članovi komisije prilikom provere rekli, a to je dobar opšti utisak o radu naše ustanove , kao i činjenica da smo svi zajedno doprineli unapređenju akreditacionih standarda, što je i naša obaveza – dodala je naša sagovornica.

Komisija sagledava celokupnu situaciju od kadrova, preko prostora u kom se nalaze ambulante, do toga koliko se svi uključuju u to da se poboljša zdravstvena zaštita.

-Od same akreditacije, do danas imali smo puno izazova, prvenstveno tu mislim na pandemiju korona virusom. Tu je i konstantan problem sa kadrovima jer nemamo mladih lekara, a stariji odlaze u zasluženu penziju. To nije problem samo kikindskog, nego maltene svih domova zdravlja u manjim mestima u našoj zemlji – napomenula je dr Biljana Marković.

Konkurs za prijem novih lekara konstantno je otvoren, a trenutno su  na specijalizaciji četiri lekara iz opšte medicine, dve doktorke iz pedijatrije, jedna doktorka iz stomatologije i dodeljena je još jedna.

Dispanzer za žene u novom prostoru

Dispanzer za žene iz sadašnje zgrade koju deli sa Medicinom rada biće preseljen u nekadašnji Antituberkulozni dispanzer bolesnike. Projektna dokumentacija je završena i očekivanja su da će i radovi početi kako bi se prostor adaptirao za potrebe ginekologije. U prvo vreme Dispanzer za žene imaće dve ambulante za preglede, i po jednu za ultrazvučni pregled i citologiju. Biće mesta i za čekaonicu, kartoteku i sve ostalo što je neophodno.

Sovembar likovni konkurs (1)

Radionice, takmičenja u znanju, izložbe, predavanja, deo su edukativne manifestacije „Sovembar“ Turističke organizacije Grada koja traje već 11 godina. Ove godine, četvrti put, u saradnji sa Centrom za stručno usavršavanje, organizovan je i likovni konkurs za mališane u vrtićima, na temu „Sova ušara – redovan gost našeg grada“.

Da su deci sove veoma zanimljive i rado ih crtaju, pokazuje i podatak da je na konkurs stiglo čak 211 likovnih radova.

– Oduševljeni smo radovima i dečijom maštom koja je neverovatna. Svake godine nam stižu drukčiji radovi i drago nam je što se odazvala većina vrtića – kaže Gordana Trnić iz Centra za stručno usavršavanje.

Dodela nagrada najboljima upriličena je večeras, u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. Hol je bio ispunjen mladim umetnicima, ali neki od njih bili su pomalo i zabrinuti.

– Mi smo u vrtiću odlučili da crtamo sove i lepu nagradu sam dobila, zato sam srećna. Ali sove nikad da dođu – poverila nam se petogodišnja Mina Vuksanović.

Mina je među laureatima koje je odabrao žiri u kojem su radile akademik Mirjana Kojić i Marijana Mirkov iz Turističke organizacije.

– Konkurs je jedan segment „Sovembra“ koji organizujemo zajedno sa mališanima upravo u mesecu u kojem su naše sove ušare odlučile da Kikinda postane najveća prestonica sova na svetu. Stiglo je mnogo izuzetnih radova i ponovo nam je bilo teško da odlučimo koje da nagradimo. Dodelili smo deset pojedinačnih priznanja i tri pohvale za kolekcije radova – rekla je Marijana Mirkov.

Za pojedinačne radove, nagrađeni su: Tadija Malogajski iz vrtića „Bambi“, Una Rackov iz vrtića „Plavi čuperak“, Staša Bubulj, Stefan Stajić, Jakša Jovanović i Mitra Periz iz vrtića „Kolibri“, Aleksej Stanaćev, vrtić „Pčelica“, Marsel Kalanjoš iz OŠ „6. oktobar“, Miloš Šugić iz „Mikija“, Mirna Božić iz vrtića „Lastavica iz Banatskog Velikog Sela. Za kolekcije radova pohvaljeni su vaspitači: Tijana Palatinuš i Tijana Francuski iz „Kolibrija“, Dragoslav Tanackov i Mirjana Stanišić iz vrtića „Miki“ i Jasmina Demić iz vrtića „Pčelica“.

Najuspešniji mališani dobili su materijal za slikanje i crtanje, slatkiše i knjige „Bukvar veština i vrlina“ koje je poklonila autorka, naša sugrađanka Desanka Ristić. Pre dodele nagrada svoje edukativne, tematske, „tihe knjige“ predstavile su Snežana Milićev i Snežana Budimir.

U nastavku programa „Sovembra“ za petak je zakazana prva „Sova patrola“. Brojanje sova na gradskom trgu trajaće od 10.30 do 12 sati, kada će, u sali „Partizana“, početi finale kviza „Šta znamo o sovama“ za osnovce. Takođe u „Partizanu“ biće, od 10 do 16 sati, postavljena izložba likovnih radova osnovaca i srednjoškolaca.

Od 13 sati, u Kulturnom centru, knjigu “Ptice Srbije i Evrope – vodič za raspoznavanje” predstaviće Milan Ružić, glavni urednik knjige i direktor Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

401066412_3261829994115153_4100463251669275014_n

Predsednik Privredne komore francuske regije Val Doaz i zamenik predsednika Privredne komore Pariza Pjer Kišli i predsednik Privredne komore Vojvodine Boško Vučurević boravili su u radnoj poseti našem Gradu prilikom koje su se sastali sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, njegovim saradnicima, predstavnicima kompanija „Le Belier“, „Mekafor” i Regionalne privredne komore. Ovom prilikom predstavljeni su privredni potencijali Kikinde.

-Drago mi je što sam u Kikindi za koju me vežu i rodbinske veze. Saradnja Privredne komore Vojvodine i Val Doaza  započeta je pre pet godina i korak po korak napredujemo ka što boljem povezivanju kompanija iz dve zemlje. Poljoprivreda je primarna ovom delu Banata i u Val Doazu imamo velike projekte koji se odnose na ovu privrednu granu.  Ovo je moja prva poseta vašem Gradu i nakon što sagledam sve potencijale koje imate potrudiću se da animiram kompanije iz Francuske. Gradonačelnika Lukača pozvao sam da nas poseti i da još više produbimo saradnju – rekao je Kišli.

Predstavnici Val Doaza veliki su prijatelji Srbije i želja im je da se što više približe našim privrednicima, dodao je Boško Vučurević.

-Siguran sam da ćemo u budućnosti puno sarađivati. U centru Val Doaza je najveći aerodrum u Evropi Šarl de Gol, tako da je najveći deo privrede vezan za avio industriju. Kikinda ima tradiciju automobilske industrije što može biti dobra veza. Ovakve posete stvaraju dobar privredni ambijent – napomenuo je Vučurević

U Kikindi posluju dve francuske kompanije „Mekafor“ i „Le Belijer“ kojima je gradska uprava odličan partner, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Predstavili smo naše potencijale, dobru saradnju sa „Mekaforom“ i „Le Belijerom“ koji posluju u našoj sredini, kao i spremnost da pomognemo svim investitorima koji dođu u naš grad. Kikinda ima dugu tradiciju u automobilskoj industriji, ali i u drugim branšama i to je opredelilo delegaciju iz Francuske da nas poseti. U „Mekaforu“ se već proizvode delovi za avio industriju i siguran sam da će naš gost iz Francuske predstaviti našu sredinu kao dobro mesto za ulaganje i investiranje. Siguran sam da će puno doprineti i izgradnja brze saobraćajnice, ali i blizina Evropskoj uniji – precizirao je Lukač.

Za prvih deset meseci iz Vojvodine je izveženo dobara vrednih oko osam milijardi evra za Francusku. U odnosu na isti period prošle godine to je rast od četiri procenata.

Miloš_Crnjanski

Povodom 130 godina od rođenja jednog od najznačajnijih srpskih književnika, Miloša Crnjanskog, Narodna biblioteka “Jovan Popović” organizuje predavanje pod nazivom “Agon i melanholija – život i delo Miloša Crnjanskog” prof. dr Gorane Raičević. Program u Biblioteci održaće se u četvrtak, 23. novembra, od 18.30.