Најновије

dani-vina-najava

Pokrajinska manifestacija „Dani vina“, u subotu, 14. februara, biće organizovana 26. put. Enolozi i stručnjaci probali su rekordan broj uzoraka vina – 210, koji su ocenjeni u četiri kategorije: belo, roze,„šiler“ i crveno vino. Proglašeni su pobednici, a sutra će biti dodeljena priznanja i medalje.

Manifestacija počinje u 12 sati, u Domu kulture osvećenjem vina. Nakon toga domaćini i gosti posetiće vinograd Ivana Đorđeva, prošlogodišnjeg mesnog pobednika i simbolično započeti rezidbu, a od 14 sati u Domu kulture biće dodeljena priznanja. Degustacija vina trajaće od 12.30 do 17 časova. Program „Dana vina“ se organizuje pod pokroviteljstvom Grada.

A.Đ.

 

candles-1851176-1280

Prve zadušnice u 2026. godini obiležavaju se sutra, 14. februara, i nazivaju se Zimske ili Velike zadušnice. One najavljuju pripreme za početak Časnog posta, koji ove godine počinje 23. februara, u pojedinim krajevima poznatije su kao Otvorene zadušnice, jer se veruje da Sveti Petar, ključar pakla i raja, na ovaj dan otvara grobove.

Za Velike zadušnice vezuju se brojni običaji, a narod se trudi da ih ispoštuje na što ispravniji način, kako bi pokazali poštovanje prema svojim najmilijim preminulim ljudima.
Na Zimske zadušnice ne obavljaju se teški i kućni poslovi, jer se smatra da duše preminulih toga dana posećuju svoje domove, te bi ih uznemirili teškim, fizičkim radom.

Na ovaj praznik u kući se ne pali vatra pre nego se ukućani vrate sa groblja. U srpskoj narodnoj tradiciji, vatra simbolizuje žive, a Zadušnice su praznik posvećen mrtvima.

 

ginko-naslovna

Još jedna u nizu blokadersko – zgubidanskih uličnih akcija, sada frakcije lažnih ekologa i zaštitnika životne sredine, dogodila se u subotu, a imala je za cilj nastavak iste prepoznatljive prakse manipulacija, širenja laži i targetiranja ljudi koji odgovorno i savesno rade svoj posao, poštujući sve zakone i propise, navodi gradonačelnik Mladen Bogdan, povodom subotnje akcije orezivanja stabala na Gradskom trgu.

– Vikend – akcija “zboraša”, u najmanju ruku rečeno, nedovoljno stručnih i neupućenih ljudi, trebalo je u očima javnosti da predstavi njihovu, tobože, pravednu i herojsku borbu protiv bahate lokalne samouprave, kreirajući lažnu stvarnost dezinformacijama, a sve oprobanim udžbeničkim metodama pokušaja sprovođenja obojene revolucije širenjem straha i izazivanjem emocija kod ljudi.

– Da su se malo raspitali i informisali, saznali bi zbog čega i koji su razlozi mere korektivnog orezivanja stabala i kako to doprinosi njihovom očuvanju. Ali to i nije bio cilj, nego da se samo napravi dobra priča koja bi bila pitka za, već odavno, propali i napušteni takozvani “Zbor”, radi ponovnog pokušaja regrutovanja uličnih boraca. Niti je stablo Ginko bilobe izvađeno, niti je bilo u planu njegovo vađenje, a kamoli da je šačica od par blokadera nešto “junački” spasavala, pojašnjava Bogdan.

Pre orezivanja

– Jedino što su radili je ometanje ljudi koji su tog dana radili svoj posao, da bi, putem društvenih mreža, nastavili u svom maniru, vređajući radnike i nadležnog sekretara Sekretarijata, praveći od sebe pravedne osvetnike i “borce za sistem”, kojeg su u vreme svoje vlasti najmanje poštovali. Drvo je orezano po svim propisima, radi njegove i zaštite bezbednosti prolaznika i objekata.

Posle orezivanja

– Na mestu je i dalje gde je i bilo i biće čuvano i negovano. A što se tiče “velikih ekoloških boraca”, puna su im usta ekologije, a nešto ih nismo viđali da su imali bilo kakve aktivnosti ozelenjavanja, sadnje i održavanja drveća i zelenih površina, nisu se ponudili da učestvuju ni u jednoj gradskoj akciji, ali su uvek tu samo kada je potrebno nešto sprečiti, usporiti i zaustaviti. To je njihova politika, zaključuje prvi čovek grada.

 

FCC-8

Kompanija FCC  KIKINDA obaveštava građane da je došlo do minimalnih izmena u rasporedu podele kanti za mešani ambalažni otpad u februaru.

Korekcije su uvedene radi bolje organizacije i kako bi se izbegla eventualna kašnjenja u realizaciji usluge i to:

09.02.2026 – 11.02.2026
Naziv ulice Dani za podelu
NEMANJINA ponedeljak, utorak, sreda, četvrtak
GENERALA DRAPŠINA
VODICE
MORAVSKA
BANATSKA
KRALJA PETRA I
PUT ZA PRISTANIŠTE
MARKA MILJANOVA

 

12.02.2026 – 17.02.2026
Naziv ulice Dani za podelu
IVANA MILUTINOVIĆA petak, ponedeljak, utorak, sreda
KARAĐORĐEVA
DUŠANA VASILJEVA
ĐURE JAKŠIĆA
ŠABAČKA
BRAĆE SREDOJEV
ČANADSKA
SAVE TEKELIJE

 

18.02.2026 – 21.02.2026
Naziv ulice Dani za podelu
STEVANA SREMCA četvrtak, petak, ponedeljak, utorak
VAŠARIŠTE
MARIJE BURSAĆ
BRAĆE OPSENICE
MALI BEDEM
MIHAELA BONA
ŽIVKA BOGDANA
PARTIZANSKA i PARTIZ. SOKAČE
DANILA KOSIĆA
MILOŠA VELIKOG – neparna strana
SVETOZARA MILETIĆA

 

23.02.2026 – 26.02.2026
Naziv ulice Dani za podelu
CARA DUŠANA sreda, četvrtak, petak, ponedeljak
VESELINA KLJAJIĆA
KOSTE KRNIĆA
BRAĆE BOGAROŠKI
MILANA PETROVIĆA
OSLOBOĐENJA
BRAĆE ARSENOV
PERE SEGEDINCA

 

27.02.2026 – 03.03.2026
Naziv ulice Dani za podelu
MARKA KRALJEVIĆA utorak, sreda, četvrtak, petak
  od Ž. Zrenjanina,
do Iđoškog puta
KUMANOVSKA
  od Ž. Zrenjanina,
do Ž. Gavranova
NIKOLE FRANCUSKOG
  od Ž. Zrenjanina,
do V. Zirojevića
ŽARKA GAVRANOVA
VOJINA ZIROJEVIĆA

Napomena za građane

Iz kompanije FCC podsećaju građane da kante sa ambalažnim otpadom iznose isključivo prema rasporedu koji im je dodeljen prilikom podele kanti, kako bi ekipe mogle na vreme da preuzmu pravilno razdvojen otpad i kako ne bi došlo do zatrpavanja posuda.

Poštovanjem rasporeda doprinosite efikasnijem radu sistema i urednijem okruženju.

Zajedno gradimo navike koje ostavljaju lepši svet generacijama koje dolaze.

 

 

 

konjicko-udruzenje-4

Kikindsko konjičko udruženje „Banat“ dobitnik je Posebne nagrade Grada za negovanje i očuvanje konjičkog sporta, priznanja koje je prvi put stiglo u ruke konjara, kao potvrda višedecenijskog rada, angažovanja u zajednici i negovanja tradicije konjarstva. Tim povodom, u prostoru udruženja, razgovaralo se o radu kluba, spajanju dva udruženja, školi jahanja, radu sa decom i planovima za budućnost.

Predsednik udruženja, Ilija Rađenović, istakao je da je vest o nagradi za njega bila veliko iznenađenje, ali i čast.

–Nagrada nije lična, ona je za ceo klub. Neko je prepoznao naš rad i trud i predložio nas. Zajedno postojimo 30 godina, svi smo mi u ovome dugo i svi smo prijatelji. Ovo priznanje je došlo u prave ruke – u ruke svih mojih drugara i kolega konjara – kazao je Rađenović.

Nagradu, dodaje, posvećuje pre svega članovima kluba, ali i porodicama koje, kako kaže, „trpe i podržavaju“ ovaj zahtevan sport, kao i mladima koji tek stasavaju u klubu.

–Moje vreme se svelo na klub, školu jahanja i pogon 3, ali porodica ima razumevanja. Ova nagrada je i za mladu decu našeg kluba, da vide da se sav ovaj rad isplati – naglasio je on.

Spajanje kao logičan korak

Kikindsko konjičko udruženje „Banat“ danas funkcioniše kao jedinstven klub, nakon spajanja nekadašnjeg Konjičkog kluba „Banat“ i Kikindskog konjičkog udruženja, do kog je došlo pre tri godine.

–Seli smo, dogovorili se i spojili u jedan klub. Kikinda je mali grad i bilo je najbolje da ima jedan jak konjički klub koji će ga predstavljati. I pre spajanja bili smo prijatelji, zajedno smo išli na smotre i družili se. Sada smo jedan tim i mnogo bolje funkcionišemo – objasnio je Rađenović.

On je naglasio da uspeh kluba nije zasluga pojedinca, već svih koji su deo udruženja, uključujući i iskusne konjare koji su čitav život posvetili ljubavi prema konjima.

Škola jahanja i rad sa decom

Jedan od najvažnijih segmenata rada udruženja je škola jahanja, koja okuplja oko 30 polaznika, uzrasta od šest godina pa naviše.

–Svako dete je dobrodošlo da dođe i proba. Kod nas nema gornje starosne granice. Deca uče da pristupe konju, da ga neguju, timare, stavljaju sedlo. Svi imaju kompletnu zaštitnu opremu – objasnio je Rađenović.

Školu jahanja vode, uz njega, i Jelena Zubanov i Ana Mrkelja. Klub trenutno u školi koristi tri konja, uz plan da se još jedna mlada kobila uskoro uključi u rad.

 

Posebno mesto u aktivnostima udruženja zauzima rad sa decom sa posebnim potrebama, koji traje već četiri godine, u saradnji sa „Našom kućom“ i Školom „6. oktobar“.

–Postoji posebna veza između konja i te dece, to se odmah oseti. Vozili smo ih fijakerima, jahali su, druženje je bilo predivno. Njima je pažnja jako potrebna, a oni to vraćaju na najlepši način – rekao je Rađenović.

Fijakeri kao deo gradskog života

U saradnji sa Turističkom organizacijom, Konjičko udruženje već četiri godine organizuje i besplatne nedeljne vožnje fijakerima u letnjem periodu.

–Fijakeri su se posle mnogo godina vratili na trg. Od maja do oktobra, svake nedelje od 18 časova, građani mogu da se besplatno provozaju. Odziv je sve veći, i građani i turisti su oduševljeni – podelio je Rađenović.

Klub je prisutan i na svim većim gradskim manifestacijama, a podršku, kako naglašavaju, imaju i od Grada Kikinde i gradonačelnika.

Planovi za budućnost

U narednom periodu udruženje planira da konkuriše za sredstva za uređenje sale koja se nalazi u sklopu kluba, kao i da razvija nove sadržaje za decu.

–Planiramo mini-zoo vrt, već smo kupili magarca i magaricu, imamo ovce, a biće i pernate živine. Mnoga deca danas domaće životinje vide samo na ekranima. Najvažnije od svega nam je, ipak, da naši polaznici idu na takmičenja – oni su budućnost kluba – zaključio je Rađenović.

Konjarstvo bez zarade, ali sa puno ljubavi

Konjički sport, ističu u udruženju, zahteva velika ulaganja i ne donosi materijalnu dobit. Svaki odlazak na smotru članovi finansiraju sami, ali, kako kažu, ljubav prema konjima i zajedništvo nadoknađuju sve troškove. Brojni pehari koji krase prostorije kluba svedoče o rezultatima, ali i o prijateljstvu i međusobnoj podršci koje su temelj rada Kikindskog konjičkog udruženja „Banat“.

T. D.

9564c84f-c290-4f75-a3c1-d9c09c9dee15

U objektu Doma zdravlja u Iđošu u toku je adaptacija unutrašnjosti seoske ambulante.  Nakon što je prošle godine saniran krov koji je prokišnjavao, ove su izdvojena sredstva za krečenje prostora i unutrašnje uređenje. Kako napreduju radovi, koji su u započeli sredinom nedelje, uverili su se gradonačelnik Mladen Bogdan, član Gradskog veća Bojan Mikalački, direktorica Doma zdravlja dr Biljana Marković i Ivanka Grujić, predsednica Saveta MZ Iđošu.

Adaptaciju prostora pozdravila je i meštanka Smiljana Karabaš, koju smo zatekli u ambulanti.

-Uređenje je bilo preko potrebno i, siguran sam da govorim u ime većine meštana, drago mi je što se kreči i adaptira. U selu su mahom starija domaćinstva i svi često dolazimo na preglede. Sada, dok traju radovi, lekar radi od 16 do 20 časova, kada majstori koji rade završe sa poslom – saznajemo od Smiljane Karabaš.

Za potrebe Doma zdravlja u budžetu za ovu godinu izdvojeno je oko 8,5 miliona dinara.

-Naša ustanova ima 18 objekata u gradu i selima i svi su stari između 30 i 50 godina i u svakom su neophodna ulaganja. U tome imamo značajnu podršku lokalne samouprave i pored onoga što je urgentno, pomažu nam i u kupovini neophodnih medicinskih aparata i opreme. I pored radova, uspeli smo da organizujemo rad u ambulanti tako da je pacijentima lekar dostupan – istakla je dr Biljana Marković.

Na zahteva meštana, ali i zaposlenih u ambulanti grad je izdvojio sredstva za sanaciju, dodao je gradonačelnik Bogdan:

-Na nama je da osluškujemo potrebe svih naših sugrađana i, u skladu sa potrebama i njihovim inicijativama, da reagujemo pravovremeno. Kvalitetnija i bolja primarna zdravstvena zaštita jedan je od prioriteta i mi ćemo se potruditi da uslovi za rad budu što bolji. Svesni smo činjenice da je najveći problem nedostatak lekara opšte prakse i zajedno sa Domom zdravlja trudimo se da privučemo mlade doktore u našu sredinu – precizirao je prvi čovek grada.

I Ivanka Grujić zahvalila je lokalnoj samoupravi i napomenula da su i Iđošani zadovoljni što se ulaže u ovaj objekat.

-Očekujem da se radovi uskoro završe kako bi i rad ambulante ponovo bio onakav na koji su meštani navikli. U planu za ovu godinu je da oformimo muzej starih predmeta u okviru Doma kulture koje sakupljamo. Više udruženja bavi se očuvanjem tradicije i starih običaja, a kroz muzej će svi koji dođu u naše selo moći da se upoznaju sa njihovim radom.Osim toga u planu nam je da u okviru mesne biblioteke otvorimo čitaonicu koja će biti namenjena svim stanovnicima i okupljati sve generacije – kazala je Ivanka Grujić.

U ambulanti u Iđošu osim primarne zdravstvene zaštite rade i stomatološka ambulanta i apoteka.

 

policija+-+rotacija

Tokom prethodnog dana u Srbiji se dogodilo 77 saobraćajnih nezgoda u kojima nije bilo poginulih, dok je 38 osoba povređeno. Na području Policijske uprave u Kikindi zabeležena je jedna nezgoda sa jednim povređenim licem.

Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova, u toku je međunarodna akcija pojačane kontrole vozača autobusa i teretnih vozila, kao i uslova za njihovo učešće u saobraćaju.

Za prva dva dana trajanja akcije saobraćajna policija kontrolisala je više od 3.200 vozača teretnih vozila i autobusa. Iz saobraćaja su isključena tri vozača autobusa i 43 vozača teretnih vozila zbog težih prekršaja.

Deset vozača teretnih vozila zatečeno je pod dejstvom alkohola, a dvojica pod dejstvom psihoaktivnih supstanci. Zbog prekoračenja dozvoljenog vremena upravljanja vozilom i zloupotreba tahografa sankcionisano je 50 vozača autobusa i 721 vozač teretnog vozila.

Iz policije apeluju na profesionalne vozače da poštuju propise, posebno obaveze i ograničenja u vezi sa vremenom upravljanja vozilom, navodeći da nepoštovanje propisa, nebezbedna vožnja i upravljanje u stanju umora često dovode do saobraćajnih nezgoda sa najtežim posledicama.

cvijan-in-memoriam-1

Goran Cvijan, legendarni fudbaler OFK Kikinde, nakon nekoliko dana provedenih u komi zbog moždanog udara koji je doživeo na poslu vozeći taksi, preminuo je danas. Nenad Đerić, kolega novinar u penziji, najpedantniji hroničar, samim tim i najbolji poznavalac istorije OFK Kikinde baš za period u kojem je Cvijan ostavio dubok trag i stekao za života pomenuti status legende kikindskog fudbala, objavio je, između ostalog:
– „Crveno-beli” dres u prvenstvenim okršajima nosio je 312 puta. Iako „defanzivac” postigao je 41 gol, a među njima i prvi prvoligaški za svoj klub 1992. godine protiv subotičkog Spartaka. Pisah već, najbolji igrač OFK Kikinde kojeg sam gledao je Milorad Pilipović, dragi mi mnogi počev od golmana kakav je bio Milorad Popović, ali prva asocijacija kao sinonim za pomenuti sportski kolektiv bio mi je Cvijan. Kapiten, uvek ispred svog tima, da „ostavi srce na terenu”, ali i ispred saigrača saopšti Upravi da stupaju u štrajk, ako nisu isplaćeni. Uvek sa stavom, amaterski reprezentativac SFRJ, zvali su ga mnogo veći klubovi, ali je ostajao veran matičnom. Za kratko je bio u Boru, karijeru završio u gradskom rivalu ŽAK-u. Uspešan i kao trener, u više navrata prvog tima, a sa juniorima stigao je do finala državnog Kupa izgubljenog posle penala. Zaplakao je tada, nije krio suze, emotivac, a gromada od čoveka. Kada me je sreo nakon revijalne utakmice u Beogradu na dsetogogodišnjicu Zvezdinog uspeha u Bariju, reče mi: „Ipak je Zvezda velika, naježio sam se gledajući TV prenos, to samo vi Cigani možete”. Partizanovac u duši, ali uvek za poštovanje. Borac-džentlmen, da ne poznaje rivala u igri, a van „travnatog tepiha”, druželjubiv, bude mu pravi prijatelj. I povređen bi znao da zaigra…

FOTO: D. P. i Arhiva OFK Kikinda

svoj-na-svome

Podnošenje prijava za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima trajalo je od 8. decembra do 8. februara. Prijavljivanje je organizovano isključivo elektronskim putem, a u ovom poslu građani su imali pomoć zaposlenih u lokalnoj samoupravi za pružanje tehničke i pravne pomoći.

-Tokom dva meseca više od 4.000 građana podnelo je prijave u prostorijama Gradske uprave – istakla je Manja Markovljev, koordinatorka  za pružanje podrške građanima. – Broj objekata koji je prijavljen je znatno veći s obzirom na to da su da su nam se obraćali oni koji imaju jedan, što je bilo najređe, ali i oni sa više objekata koje treba da upišu, što je bio i najčešći slučaj. Kako je bilo omogućeno da se prijave podnose i lično putem sajta svojnasvome.gov.rs  uverena sam da je najveći broj bespravno izgrađenih objekata i upisan.

Agencija za prostorno planiranje na teritoriji našeg grada registrovala je oko 19.000 objekata koji nisu upisani. Najveći deo nelegalnih objekata, nakon završetka kompletne procedure, biće i evidentiran.

– Najviše su se upisivali pomoćni, ekonomski, objekti, ali  i stambeni objekti, nadogradnje i dogradnje, koji nisu do kraja uvedeni u katastar. Zakonom o posebnim uslovima za evidentiranje i upis prava na nepokretnostima do 24. oktobra, osobe koje iz opravdanih razloga nisu podnele prijave, a da se to može dokazati, imaju mogućnost da uz dostavu dokaza razloga, to i urade na platformi „Svoj na svome sami“ ili uz  našu podršku. U kancelariji broj 55, radnim danima od 8 do 12 sati, građani će moći da dobiju sve informacije i pomoć – pojasnila je Manja Markovljev i napomenula da je uz podnošenje prijave obavezno dostaviti dokaz.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da je naša lokalna samouprava odlično odgovorila zadatku, te da su svi sugrađani imali pravovremenu pomoć:

-Gradska uprava je servis građana i uradili smo sve kako bi podnošenje prijava teklo nesmetano i bez većih problema. Lokalna samouprava prijavila je neupisanu imovinu u vlasništvu grada i sada ćemo moći da se okrenemo tome da te zgrade dobiju svoju namenu.

Svi oni koji prilikom prijave nisu bili u mogućnosti da dostave dokumente  vezane za imovinsko pravo to mogu da urade u narednom periodu. Ukoliko Agencija za prostorno planiranje utvrdi da je podnosilac prijave dužan da plati naknadu propisanu zakonom, o tome će onaj ko je podneo prijavu biti obavešten putem aplikacije i SMS poruke. Rok za plaćanje trajaće 30 dana. U slučaju da se ne ispoštuje rok za plaćanje takse pomenuta Agencija doneće odluku i dostaviti je Republičkom geodetskom zavodu, uz napomenu zabrane otuđenja do momenta do se obaveza ne plati. U svakom momentu na sajtu moguće je pratiti status predmeta na osnovu broja prijave i broja parcele.

A.Đ.

 

 

 

 

 

ogradjeni-objekti-(1)

U centru grada nekoliko objekata ograđeno je žutom trakom kako bi prolaznici izbegli da prolaze ispod njih. Nadležna komunalna inspekcija izdala nalog da se pojedine zgrade ograde, a na osnovu prijava građana i stanara u tim objektima, istakao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Primećeno je da otpadaju delovi fasada na pojedinim zgradama na Gradskom trgu. Kako ne bi bila ugrožena bezbednost prolaznika, ti objekti su obezbeđeni, a sugrađanima je na taj način signalizirano da povedu računa kada prolaze pored njih. Sve zgrade koje su ograđene žutom trakom su u privatnom vlasništvu i grad nema nadležnost nad njima. Njima upravljaju upravnici zgrada uz stambene zajednice.

Kako navodi prvi čovek grada, kako bi se što pre došlo do najboljeg rešenja, organizovan je sastanak sa komunalnim inspektorima i upravnicima zgrada.

-Svima je važno da se problemi otklone i već su pokrenuti prvi koraci da se zgrade saniraju. Podsetiću da je većina objekata pod zaštitom, kao spomenici kulture, tako da neće biti ni lako ni jednostavno da se obave neophodni građevinski radovi. Sve što je do lokalne samouprave uradiće se kako bi sugrađani koji žive u ovim zgradama, a potom i prolaznici bili sigurni i bezbedni – zaključio je Mladen Bogdan.

A.Đ.