Најновије

fenseraj-(5)

Na Gradskoj pijaci, organizovan je „Fenseraj ukusa“ koji je prevazišao očekivanja. Od samog otvaranja, gastronomska, turistička i prodajna manifestacija, izazvala je interesovanje velikog broja sugrađana, ali i gostiju iz drugih mesta, pa i susedne Rumunije.

Među 80 izlagača bila je i Svetlana Bartole iz Zrenjanina koja se bavi izradom fokače.

-Fokača je staro jelo i mi smo ga modernizovali. Osnova je ista, pita od fermentisanog testa, a ukusi su razni i slatki i slani. Pravimo ih sa povrćem, sirom, mesom, voćem. Prvi put smo u Kikindi kao izlagači i moram da istaknem da je organizacija odlična, a posećenost izvanredna – navela je Bartole.

Aleksandra Avdić iz Žablja u okviru poljoprivrednog gazdinstva koje se nalaz na Staroj planini priprema zimnicu, pekmeze, slatko, rakiju, aromatične soli.

-Sve je sa Stare planine i sa najzdravijom izvorskom vodom. Imamo kolače im medenjake. Bili smo učesnici „Fenseraja ukusa“ u Novom Sadu, ali u Kikindi nam se više sviđa – dodala je Avdić.

Prijatelji iz susedne Rumunije uvek se rado odazovu svim manifestacijama u Kikindi, a tako je bilo i ovoga puta. Željko Adžić, vlasnik radija „Banat link“ iz Temišvara prijatno je iznenađen ponudom.

-Sledeći put dovešćemo i Temišvarce da izlažu. Ovo je način da se ljudi vide, ali i da se upoznaju sa malim proizvođačima. Pored tržnišh centara, ljudi sve manje idu na pijacu i treba im vratiti tu naviku – kazao je Adžić.

Manifestaciju koja je prvi put organizuje u našem gradu i otvorili su je Milica Brljak ispred „Fenseraja ukusa” i Mladen Bogdan, gradonačelnik.

-Naša želja da se proširimo na druge sredine vrlo uspešno je realizovana u Kikindi. Ovde je veliki broj izlagača i svi imaju svoje malo preduzeće u kojem se trude da budu unikatni i da izrađuju domaće i tradicionalne proizvode – napomenula je Brljak.

Prvi čovek grada precizirao je da je ovakva i slične manifestacije pravi način da se prostor Gradske pijace još više približi sugrađanima i gostima.

-Raznovrsnost ponude je izuzetan i verujem da su svi sugrađani pronašli ono što ih interesuje. Prostor pijace dobio je potpuno novi izgled sa ovom manifestacijom i na nama je da ga i u budućnosti koristimo i za druge sadržaje, a ne samo za zelenu pijacu. Drago mi je što se manifestaciji odazvao i značajan broj lokalnih proizvođača koji kroz svoje proizvode promovišu Kikindu – zaključio je gradonačelnik Bogdan.

Jelena Pantelić iz JP „Kikinda” konstatovala je pokazao opredeljenje JP „Kikinda“ da Gradske pijaca ne bude samo prodajni prostor, već živo gradsko središte, mesto susreta, interakcije, kulture, promocije lokalne privrede i društvenih dešavanja.

-Drago nam je što imamo veliki broj izlagača i još veći broj posetilaca. Objekat koji je otvoren pre četiri godine jedan od najlepših pijaca u Vojvodini i na nama je da ga maksimalno iskoristimo i za druge sadržaje. Cilj je da ono postane mesto susreta, druženja, interakcije, mesto gde će lokalni privrednici moći da pokažu šta imaju i znaju – napomenula je Pantelić.

Manifestaciju su pratili tamburaši, dok je za decu bio organizovan interaktivni kutak.

A.Đ.

 

 

fudbal.-kup-fsp-zr-prvo-kolo-1

OFK Kikinda – Crvena zvezda 3:1 (1:1)
Rusko Selo – Sudija: Kristijan Kovač (Mokrin). Strelci: Trifunović 16, Molnar 62. i 81. za OFK Kikindu, Stojanov 4. za Crvenu zvezdu.
OFK KIKINDA: Vidaković, Vujović, Vučetić, Trifunović, Lekaj (Milisavljević), Kecman (Stojanović), Stepančev, Ćirović, Čudan (Molnar), Borkanov (Zečević), Milenković (Perašević).
CRVENA ZVEZDA: Ćirić, Krstin (Kockar), Feješ, Cvijanović, Popeskov, Vojvodić, Berbakov, Stojanov (Petrović), Barbul, Čudanov (Cucić), Mastilo.
Srpskoligaš je u ulozi formalnog domaćina u Ruskom Selu, opravdao epitet favorita. Ruskoselaci su u uvodu poveli preko Stojanova, dosadašnjeg napadača OFK Kikinde, koji je pogodio glavom, ali je pridošlica Trifunović (na slici ispod) ubrzo poravnao. Vujović je sve odradio, ubacio loptu u peterac, a blizu druge stative našao se Trifunović i matirao, inače, vrlo dobrog golmana Ćirića. U nastavku, Molnar (na naslovnoj slici) doneo je preokret nakon soloprodora, a isti igrač postavio je konačan rezultat. Vujović je prethodno tukao, odbitak je stigao Molnara koji se najpre izvukao iz gužve, a onda poentirao.
Kozara – Sloboda 1:2 (1:0)
Banatsko Veliko Selo – Sudija: Matija Bajić (Kikinda). Strelci: Kočiš (iz kaznenog udarca) 26. za Kozaru, Terzin 79. i 85. za Slobodu.
KOZARA: Ševo, Škero, Lajić (Kondić), Bunić, Rofa, Protić (Smani), Labus (Ovuka), Kočiš (Krejić), Plavšić (Vojinović), Tomić, Zeljković.
SLOBODA: Živkov, B. Marković, Karanović (Galić), D. Marković, Jovandić (Misić), Đurđević (Vrbački), Bogojević, Pekija, Čubrilo, Blagojević (Popović), Terzin.
Povratnik Kočiš, s bele tačke, doneo je prednost Kozari, preokret se dogodio tek u finišu, nakon što su s klupe u igru ušli ponajbolji Slobodini igrači, a Terzin je bio egzekutor u ulozi dvostrikog strelca.
D. P. 

gajski-knjiga-(4)

Knjiga „Crkva Svetog Nikolaja u Kikindi“ profesora istorije Tihomira Gajskog predstavljena je u Narodnom muzeju. Pored autora, o prvom pisanom delu o najstarijoj zgradi u našoj sredini, govorili su i đakon Nebojša Marković, jerej Miroslav Bubalo i Jovica Trkulja u svojstvu urednika.

Knjiga je nastala povodom obeležavanja 250 godina crkve Svetog Nikole i kako Gajski navodi da je bio pravo vreme da se na jednom mestu nađu svi podaci o hramu.

-Opisao sam hram i kroz prizmu arhitektonske građevine, ali i crkvu kao versku zajednicu verujućih ljudi. Veliki trud i puno vremena uloženo je u iznalaženju podataka jer su zapisi vezani za crkvu Svetog Nikole rasuti na mnogo strana. Moja želja bila je da sve što je dostupno priredim u pitku priču. I pored svega bilo je zadovoljstvo istraživati i raditi na ovoj knjizi – istakao je Tihomir Gajski.

Sva literatura o hramu nalazi se u arhivi, te je bilo važno objediniti sve podatke o crkvi Svetog Nikole koja nije samo verski objekat, nego je i kulturno znamenje i svedok svih godina koje su prošle od osnivanja Kikinde, podsetio je jerej Miroslav Bubalo:

-Prva crkva bila je od trske i blata, a pošto su odlučili da ostanu ovde, rešili su da je izgrade od čvrstog materijala. Hram je mesto sabranja Božijeg naroda u kome se slavi Vaznesenje Hristovo, služi se sveta služba i narod se ujedinjuje u sjedinjuje.

Đakon Nebojša Marković dodao je da je najvažnija duhovna dimenzija hrama.

-Ova knjiga govorio i o tome gde smo, ko smo i šta smo u crkvi, a šta van nje. Crkva je zajednica, koja je od momenta kada je od Gospoda utemeljena, nepromenljiva i nepokolebljiva kako tada, tako danas, tako i u vekove vekova – zaključio je đakon Marković.

U pripremi je i monografija o pomenutom hramu koja će obuhvatiti petnaestak stručnih saradnika.

-U knjizi se nalazi više od 70 bogatih, kolornih, fotografija na kojima je prikazano 250 godina istorije crkve Svetog Nikolaja. Ne nisu samo puka ilustracija nego su u direktnoj funkciji ličnosti koje se pominju u knjizi. Obuhvatila je nastanak Kikinde, pravoslavne hramove pre ove crkve, a posebno težište je na izgradnji samog hrama. Posebno su obrađeni ikonostas i zidno slikarstvo po kojima je naša crkva veoma poznata. Sadržaj je bogat i svaka stranica govori o istoriji i nastanku. Sažetak u knjizi preveden je na ruski, mađarski i engleski jezik – predočio je profesor Jovica Trkulja.

U programu su učestvovali crkveni horovi, kao i Tihon Gajski koji je odsvirao numere na gitari.

A.Đ.

kuca-(2)

Ministarstvo za brigu o selu objavilo je Konkurs za dodelu bespovratnih sredstava za kupovinu seoske kuće sa okućnicom na teritoriji Republike Srbije kojim je u ovom trenutku opredeljeno 375 miliona dinara.

Novina je maksimalni iznos po kući koji je uvećan na 1,5 miliona dinara.

Kao i do sada pravo učešća na konkursu imaju punoletni državljani Republike Srbije, pojedinci, samohrani roditelji, bračni i vanbračni parovi, kao i mladi poljoprivrednici, koji nemaju nepokretnost u svom vlasništvu i koji žele da svoj dom stvore u nekom od sela širom Srbije.

Podnosioci prijave sami pronalaze seosku kuću sa okućnicom u bilo kom selu u zemlji, a zatim se javljaju lokalnoj samoupravi na čijoj teritoriji se kuća nalazi, sa kojom dalje nastavljaju proceduru prijave na konkurs.

Javni konkurs je otvoren do utroška opredeljenih sredstava, a najkasnije do 1. novembra 2026. godine.

rct-drzavno-(1)

Apstrakti istraživačkih radova pet polaznica RCT „Dušan Vasiljev“, na osnovu odluke komisije, direktno su se plasirali u finale Državne smotre istraživačkih radova, koje će biti održano 1. marta 2026. godine u Beogradu. Komisija je njihove radove ocenila kao izuzetno kvalitetne, prepoznajući visok nivo naučnog pristupa, originalnosti i istraživačke zrelosti.

U oblasti fizike u finale su prošle Dorotea Borenović „Potreba Srbije za nuklearnom elektranom – tehnički, ekonomski i sigurnosni aspekti“ i Mina Radivojša „Optički efekti u gradijentnim sredinama: model miraža peskom i rastvorom saharoze“, dok su u oblasti matematike plasman ostvarile Ana Vojvodić „Matematičke osnove i fundamentalna svojstva heš funkcija“, Lena Davidović „Interakcija vizuelne percepcije i matematičkih struktura u stvaranju iluzija“ i Milica Boberić „Hiperbolička geometrija kao model optimalnih puteva signala“.

kup-fsp-zr

Danas startuje Kup FSP Zrenjanin, OFK Kikinda biće od 15 sati u Ruskom Selu „domaćin” Crvenoj zvezdi, a u prvom kolu igraće još i Kozara (BVS) – Sloboda (NK), taj susret na rasporedu je sat vremena ranije.
U „severnom žrebu” još je par Budućnost (Srpska Crnja) – 2. oktobar (Kumane), a u „južnom” igraće: Gradnulica (Zrenjanin) – Jedinstvo (Banatsko Karađorđevo), Bilećanin (Sečanj) – Napredak (Čestereg), Begej (Žitište) – Zadrugar (Lazarevo).
Drugo kolo planirano je za 11. mart, polufinale za 1. april, a finale, u Zrenjaninu, za 22. dan četvrtog meseca.
D. P. 

radionica-staro-sajmiste-4

U okviru izložbe „Umetnička kolonija na Starom sajmištu: umetnici iz zbirke Rajka Mamuzića“, u Narodnom muzeju tokom prethodne tri nedelje realizovano je 16 radionica za učenike osnovnih škola. Kroz interaktivan program, 291 učenik i 19 nastavnika imali su priliku da upoznaju umetnike, dela i istorijski kontekst prostora Starog sajmišta.

Radionice su organizovane od 27. januara do 13. februara i bile su namenjene učenicima od trećeg do osmog razreda. Kako objašnjava dr Dragan Kiurski, muzejski savetnik, cilj je bio da deca na interaktivan način dožive izložbu i prostor o kome ona govori.

-Trudili smo se da prilagodimo radionice svakom uzrastu – nije isto raditi sa trećim i osmim razredom – kaže Kiurski.

Radionice su se odvijale u tri dela. U uvodnom segmentu učenici su upoznavani sa istorijskim kontekstom Starog sajmišta i njegovom „trostrukom funkcijom – sajam, logor, atelje“. Nakon toga, izložbu su obilazili uz radne listove i zadatke koji su ih podsticali da posmatraju, zaključuju i lično dožive umetnička dela.

-Nismo im pričali o delima, već su kroz zadatke imali priliku da na interaktivan način dožive izložbu – ističe Kiurski.

U završnom delu učenici su analizirali odgovore i iznosili lične utiske – birali najtišu, najdinamičniju ili sliku koju bi poneli kući, kao i onu koja ih podseća na članove porodice.

Posebnu dinamiku programu dala je dramska interpretacija: učenici su „oživljavali“ slike i skulpture, dajući im lični pečat.

Prema rečima Kiurskog, upoznavanje istorije Starog sajmišta kroz umetnost daje širu perspektivu od udžbenika.

-Udžbenici pružaju samo istorijski kontekst, onu stranu koja se vezuje za logor. Mi smo najpre govorili o sajmištu, zatim pomenuli funkciju logora, ali smo se najviše fokusirali na umetnički deo – naglašava on.

On dodaje da je kultura sećanja važna, jer prostori mogu menjati funkciju, ali ne sme se zaboraviti njihova prošlost.

Tokom radionica učenici su pokazali veliko interesovanje za umetničke pojmove.

-Pitali su nas šta je pejzaž, autoportret, mrtva priroda, apstrakcija, akt – termini iz oblasti slikarstva – kaže Kiurski.

Radionice su bile usmerene na interpretaciju umetničkog nasleđa i podsticanje dijaloga.

-Prostori koji su se u istoriji vezivali za ratne strahote zaslužuju da budu pretvoreni u umetničke prostore, jer će na taj način živeti i čuvati sećanje – poručuje Kiurski.

On naglašava da su posleratni umetnici imali snagu da stvaraju i ožive prostor, kao i da umetnost podstiče razgovor, kritičko mišljenje i povezuje ljude.

-Zavolite umetnost, jer ona nas okrepljuje i tera na dijalog – zaključuje on.

T. D.

 

mijin-kikinda-4.jpg

U selu Iđoš samohrana majka Linda Mijin živi sa sedmoro dece u jednoj neuslovnoj sobi stare kuće, dok je najmlađa ćerka već tri godine u hraniteljskoj porodici. Teški uslovi života i nerešeno stambeno pitanje prepreka su da porodica ponovo bude na okupu.

Kako se navodi na sajtu Humanitarne organizacije Srbi za Srbe, Linda je sa decom napustila nasilnu bračnu zajednicu nakon 14 godina maltretiranja. Od tada se snalaze kako znaju, boraveći u različitim kućama, a trenutno koriste staru kuću u kojoj mogu da žive samo u jednoj prostoriji zbog oštećenja zidova.

U sobici bez struje i vode, vrata i prozori zakrpljeni su ćebadima i kartonima, a porodica spava u tri kreveta. Uveče svetlo dobijaju uz pomoć akumulatora, dok se kupaju u koritu.

Majka osmoro dece mesečno prima nešto više od 300 evra državne pomoći, uz povremene nadnice i sezonske poslove. Alimentaciju, iako postoji sudska presuda, ne dobija već više od tri godine.

Najveća želja dece nije materijalna – svi ponavljaju da im najviše nedostaje sestra Ljubica, koja je kao beba smeštena u hraniteljsku porodicu. Njen povratak uslovljen je obezbeđivanjem adekvatnog doma.

Humanitarna organizacija Srbi za Srbe pokrenula je akciju kako bi se rešilo stambeno pitanje porodice Mijin i omogućio njihov ponovni zajednički život.

Tekst i foto: Srbi za Srbe

gusani-finale-(1)-(1)

Finale 40. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova biće održano u nedelju, 22. februara, u ulici Dositeja Obradovića ispred kućnog broja 33. Najinteresantnije će biti takmičenje seniora, a znalci tvrde da borba neće biti laka.

U finalu su gusan Tajson Mirka Ristića, i Kobra -Svemirac vlasnika Miloša Đukića. Guščari pregaoci za naš list kažu da svoje miljenike pripremaju i očekuju pobedu.

-Tajson je prošlogodišnji pobednik u kategoriji dvogodaca i to je unukov gusak. Pobednički niz nastavio je i ove godine i stigao je do finala. Bez lažne skromnosti, pobeda je moja. Tajson je izuzetan gusan, tvrd je borben i u punoj je snazi. Gusak mora da se pazi čitave godine, u suprotnom neće imati snage da se izbori za šampionski pehar – kratko i jasno nam je rekao Mirko Ristić.

Kobra-Svemirac ima tri godine i, kako saznajemo od njegovog vlasnika Đukića, finale neće biti lako.

– Šanse za pobedu su pola, pola. Gusani finalisti su obojica trogodišnjaci i očekujem da daju sve od sebe. Kobra-Svemirac imao je dva teška nadmetanja. Prvo je bilo u četvrtfinalu kada je pobedio protivnika u borbi dugoj 16,5 minuta. I u polufinalu nije bilo lako. Za protivnika je imao finalistu od prošle godine i svih 14 minuta bilo je neizvesno. Za mog guska mogu da kažem da je maksimalno spreman i da je kvalitetan što je i pokazao stigavši do finala, ali treba imati i malo sreće. Čitave godine ga negujemo i treniramo za ovaj dan. Nadamo se najboljem. Uložili smo maksimalno truda i posvećenosti da ga pripremimo. Kobra -Svemirac malo je veći od protivnika, ali to ne mora ništa znači. Ono što je sigurno je da će finale biti borbeno i da svi koji dođu neće biti razočarani jer će moći da vide vrhunsko nadmetanje – kazao je Miloš Đukić.

Kada je reč o dvogocima ove godine Miroslav Čeleketić bori se protiv samog sebe. Oba njegova guska Kapetan Kuka i Profesor pobedila su svoje protivnike u polufinalu. Kod mladih su do samog kraja došli gusan Slobodana Krišana i Pegaz Davora Ladičorbića. Dobro utrenirani i u pratnji vernih pratilja beli „gladijatori“ daće sve od sebe da osvoje guščarski tron.

Finale počinje u 10 časova. Najpre će biti revijalno nadmetanje pa finale mladih, potom sledi još jedna revijalna borba, pa finale dvogodišnjaka, da bi pre glavnog, seniorskog finala usledila još jedno revijalno nadmetanje. Očekivanja su da će finale najstarijih takmičara početi između 12 i 12.30 sati.

A.Đ.

 

zivotinje-dalekih-krajeva

Uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača obezbedila je savremene nastavne materijale za studente kroz projekat izdavanja knjige profesorke dr Dragane Malešević.

U subotu, 21. februara u 10 časova, u metodičkom kabinetu biće organizovana podela knjiga studentima osnovnih studija, dok je za subotu, 28. februar, predviđena podela studentima master strukovnih studija.

Reč je o publikaciji „Životinje dalekih krajeva – interaktivne knjige sa QR kodovima i matricom za samokontrolu“, čiji je izdavač Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi, a koja će studentima biti poklonjena i korišćena kao nastavno sredstvo u obrazovnom procesu.

Pozivaju se zainteresovani da prisustvuju podeli knjiga.

T. D.