Најновије

fijakeri-(4)

Dvanaestogodišnji sivac Kraba i dvogodišnjakinja, poni-konjić Bela, prvi su stigli po putnike ove godine i otvorili sezonu vožnji fijakerom koju, u okviru Kikindskog leta, tradicionalno priređuje Turistička organizacija, u saradnji sa Kikindskim konjičkim udruženjem „Banat“.

Mnogo pre 18 sati, za kada su zakazane vožnje, prvi putnici, najmlađi Kikinđani, čekali su na početnoj stanici, u Dositejevoj ulici kod pijace. Sa svojom zapregom pridružio se i počasni predsednik Udruženja, Dragan Strajnić.

Prvog dana promenadnih vožnji ulicama grada, na raspolaganju su bila tri fijakera i vozilo se dok je bilo zainteresovanih. Tako će biti svake nedelje, uvek kada to vremenske prilike budu dozvoljavale, u isto vreme i na istom mestu, kažu organizatori. U ovoj turističkoj atrakciji i Kikinđani i gosti moći će da uživaju do kraja oktobra.

S. V. O.

6

Građani Kikinde su juče, 22. juna, sproveli akciju „Sveća sećanja“ povodom Dana sećanja i tuge, kada se u Rusiji obeležava početak napada nacističke Nemačke na SSSR.

Okupljeni građani akciju su organizovali na Mokrinskom groblju, ispred spomen-kosturnice u kojoj počivaju ostaci boraca NOR-a i Crvenoarmejaca.

Tačno u 11,15 časova (12.15 po moskovskom vremenu) uz minutu ćutanja upaljeno je 18 sveća i položeno isto toliko cveća kod bronzane ploče postavljene u spomen 18 Crvenoarmejaca koji su poginuli tokom završnih operacija za oslobađanje naše zemlje u 2. Svetskom ratu.

Nacistička Nemačka je u zoru 22. juna 1941. godine bez objave rata napala Sovjetski Savez. Tokom prvih sati rata Nemci su naneli jak udarac vojnim i strateškim objektima i mnogim gradovima.

Operacija Barbarosa, bio je tajni naziv invazije nemačke nacističke vojske na SSSR. Više od 4,5 miliona vojnika sila osovine napale su Rusiju na frontu dužine 2,900 kilometara. Operativni cilj operacije Barbarose bio je brzo osvajanje evropskog dela SSSR-a.Tako je počeo Veliki krvavi otadžbinski rat koji je trajao 1.418 dana i noći, u kome je SSSR izgubio gotovo 27 miliona ljudi, ali je uspeo da preživi, pobedi i podigne svoju zastavu nad Rajhstagom u Berlinu. U teškom krvavom ratu sovjetski narod je dao odlučujući doprinos oslobađanju naroda Evrope od fašističke dominacije i porazu nacističkih trupa.

Ukupni ljudski gubici SSSR tokom rata iznosili su 26,6 miliona ljudi. Od toga, oko 8,7 miliona stanovnika poginulo je na frontu, dok je 7,42 miliona ljudi stradalo usled planskog istrebljenja nacista na okupiranim teritorijama, a više od 4,1 miliona građana poginulo ili umrlo usled surovih uslova okupacionog režima. U Nemačku i susedne zemlje koje su takođe bile pod nemačkom okupacijom odvedeno je 5,27 miliona ljudi.

Naredbom Prezidijuma Vrhovnog saveta Ruske Federacije od 1992. godine, ovaj dan je proglašen Danom sećanja na branioce otadžbine, da bi 1996.godine ovaj dan postao Dan sećanja i tuge.

Ruski predsednik V. V. Putin potpisao je Zakon kojim je 22. jun uvršten u spisak najznačajnijih i nezaboravnih državnih datuma.

Od 2009. godine na današnji dan svake godine se održava međunarodna memorijalna akcija „Sveća Sećanja“, a građani Kikinde se od pre dve godine uključuju u ovu građansko patriotsku akciju.

„Niko nije zaboravljen i ništa nije zaboravljeno“ je moto pod kojim se organizuje ova akcija.

Svakog 21. juna, tačno u 22 sata po moskovskom vremenu u celoj Rusiji i van njenih granica svake godine počinje akcija „Sveća sećanja“ posvećena godišnjici napada fašističke Nemačke na Sovjetski Savez.U sećanje na one koji su poginuli braneći svoju zemlju i njene stanovnike, milioni Rusa pale sveće na prozorima svojih kuća, na memorialima poginulih, na bratskim grobovima…

Postoji nešto dirljivo u paljenju sveća za pokoj duše, posebno kad to čine ljudi koji nikad nisu ni videli svoje bake i deke, koji su poginuli u strašnim godinama Drugog svetskog rata. I sad već unuci dece rata ponovo gledaju fotografije požutele od vremena, ponovo čitaju pisma s fronta i nastavljaju da traže mesta na kojima su poginuli sahranjeni.

I danas sva njihova deca, unuci i praunuci, rasejani ne samo po Rusiji, već i po celom svetu, pale sveću u znak sećanja na svoje pretke, jer u svakoj porodici postoji priča vezana za Drugi svetski rat.

Ostoja Vojinović

arheologija-mokrin

Ovde je 1962. godine pronađeno 699 srebrnjaka. Sada je u jednom rovu otkriven i ljudski skelet

Kako na terenu izgledaju arheološka iskopavanja, zainteresovani sugrađani mogli su da saznaju tokom Evropskih dana arheologije, kada je Međuopštinski zavod za zaštitu spomenika kulture iz Subotice organizovao obilazak lokaliteta četiri kilometra udaljenog od Mokrina. 1962. godine ovde je pronađeno 699 srebrnih novčića koji datiraju iz perioda 12-13. vek. Njihovo otkriće je bilo slučajno. Ovoga puta, pod budnim okom stručnjaka iz pomenutog Zavoda, iskopavanja su počela pre dva meseca.

– Zaštitna iskopavanja na Lokalitetu 108 u Mokrinu počela su u aprilu i trajala sve do sad. To je višeslojni lokalitet, ali u ovom trenutku smo istraživali deo srednjovekovnog naselja iz perioda od 11 do 13 veka- saznajemo od rukovodioca iskopavanja, arheološkinje Nede Mirković Marić.

. Na prostoru koji je bio predmet istraživanja, na hektar površine nalazilo se naselje iz tog perioda. Našim radovima smo otkrili kako je izgledao taj prostor, kako su ga organizovali davni stanovnici Mokrina. Otkrili smo sistem rovova, delove naselja sa drenažnim kanalima, kućama koje su bile četvorougaone, uz kuće su išle ostave/trapovi gde su se skladištile potrepštine. U jednom rovu je otkriven i ljudski skelet. Rezultati istraživanja su dobri, velika količina nalaza je prikupljena, kao i upotrebnih predmeta svakodnevnog života drevnih Mokrinčana. Predstoji obrada dokumentacije i nalaza i buduća publikacija- objašnjava naša sagovornica.

Lokalitet na potezu Vodoplav livade do sada nije iskopavan. NIS je planirao da izgradi bušotinu i obratili su se nadležnima za uslove i mere zaštite, čime su i započela terenska istraživanja srednjovekovnog naselja.

Radoznali posetioci ovog arheološkog lokaliteta imali su jedinstvenu priliku da zavire u misteriozan svet prohujalih vremena i odgovore na mnoga pitanja potraže u razgovoru sa arheolozima.

Inače, Evropski dani arheologije obeležavaju se od 14. do 16. juna sa ciljem promovisanja arheološkog nasleđa, podizanja svesti o značaju njegovog očuvanja, ali i približavanja arheologije široj javnosti.

J. C.

komarac

Za subotu, 22. jun najavljen tretman odraslih komaraca sa zemlje u naseljenim mestima na teritoriji grada Kikinde , odložen je zbog nepovoljnih vremenskih uslova.

Tretman je pomeren za narednu nedelju, čim se steknu uslovi za efektan učinak, i građani će o tome biti blagovremeno obavešteni, saopšteno je iz Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

manastir-svete-trjice-1,-foto-A.đuran

Manastir svete Trojice u ponedeljak, 24. juna proslavlja  slavu drugi dan Duhova. Svetu arhijerejsku liturgiju u osam sati služiće  mitropolit banatski Nikanor. Ovom prilikom osvetiće se i prerezati slavski kolač.

Manastir podignut je 1887. godine kao zadužbina Melanije Nikolić rođene Gaičić. Status manastira dobijen je 1908. godine i prvobitno je bio muški. Vladika Sava Šumadijski je 1980. godine ukazom manastir je preimenovao u ženski.

Verovanje je da kad zagrmi i sprema se oluja zvone manastirska zvona  i oluja i grad prođu Kikindu. Narodni običaj je da se pod manastira i crkvi prekrije travom i cvećem , a nakon služenja liturgije od biljaka se pletu venčići.

 

duhovi

Ovo je dan Svete Trojice, jedan je od najznačajnih hrišćanskih praznika kojim je završeno osnivanje Hristove Crkve. Na današnji dan crkve i domovi se kite zelenim grančicama i posipaju travom.

Praznik Svete Trojice predstavlja sva tri lica Boga – Oca, Sina i Svetog Duha. Naziva se još i Duhovi i Pedesetnica i posvećen je Silasku svetoga Duha na apostole, i proslavlja se kao rođendan Crkve. Učenici sina Božijeg progovorili su tada mnoge jezike koje do tada nisu znali i krenuli su po celom svetu da propovedaju hrišćanstvo.

Duhovi se slave tri dana, kao i Božić i Uskrs, a praznovanje se nastavlja cele sedmice, tokom koje se ne posti, jer je to „trapava nedelja“.

Najavljuje Petrovski, odnosno Apostolski post koji ove godine traje od 1. do 11. jula, odnosno do Petrovdana koji svake godine praznujemo 12. jula.

Običaj je da se danas, tokom molitve, u hramovima pletu venčići od trave koji se posle stavljaju pored ikone i kandila. Mnogi nose venčiće sa sobom, da bi ih Gospod zaštitio od raznih nesreća.

Svete Trojice su krsna slava mesta i gradova. U mnogim mestima organizuju se litije. Slave se i kao krsna slava, prvi ili drugi dan. Slava su, Dan policije i Dan MUP-a Srbije.

Imre-Sabo-(4)

Jedan od najboljih i najpoznatijih fotografa u ovom delu sveta, rođeni Mokrinčanin, po opusu kosmopolita i humanista, od večeras, posle 35 godina, ponovo izlaže u Kikindi.

Izložba nosi naziv „Čarobnjak iz Oza“ po njegovoj fotografiji na kojoj, ispod velike reklame za istoimenu predstavu, stoje ljudi u redu za hleb. Ipak, centralna fotografija postavke je ona koja mu je, kaže, napravila ime. Zove se „Kuća na prodaju“ i, osim što ga je proslavila, uredništvu „Ilustrovane politike“ koja ju je objavila, napravila je dosta problema. Na slici, nastaloj 1981. godine na Kosovu Polju, starija žena Miluška sedi na stolici ispod drveta i ljušti krompir. Iznad nje je okačen natpis „Kuća na prodaju“.

Iako je tada imao samo 25 godina i bio student Filološkog fakulteta, već je imao zavidan fotografski staž. Pored toga što je fotografisao Mokrinčane za dokumenta, kao srednjoškolac je priredio i svoju prvu samostalnu izložbu u Gimnaziji.

– Bila je to izložba „Ja sam vrata, ko kroz mene prođe, spasiće se“, a slike su bile prizori ispred mokrinske crkve. Hteli su da me izbace iz Gimnazije jer su ocenili da „unosim religiju u naše socijalističko društvo“ – priča Sabo.

Na izložbi je postavljeno 45 zaustavljenih trenutaka koje simbolizuju vreme, društvene prilike, ali, pre svega, od sećanja čuvaju ljude koji su se sa njima nosili.

– Ovo nije moja retrospektiva, mada bi mogla to da bude – objašnjava Sabo. – Ovde ima i fotografija iz ranih sedamdesetih, kada nisam znao da ću postati profesionalac. Onda je došao život i nije me ostavljao na miru.

Iako nije zamišljena kao hronologija događaja, postavka sadrži mnogo prizora koji simbolično i sasvim konkretno oslikavaju važne istorijske trenutke i promene, između ostalih i govor Slobodana Miloševića na Kosovu Polju 1987. godine.

Sabo izlaže od 1974. godine, učestvovao je na nekoliko stotina izložbi u zemlji i inostranstvu, njegove fotografije objavljivane su u najprestižnijim domaćim i stranim časopisima. Fotografijom se profesionalno bavi od 1980. i član je ULUPUDS od 1985. godine. Primenjena fotografija preokupacija mu je poslednje tri decenije.

– I dalje fotografišem sve, ne idem nikud bez fotoaparata ili, sada i bez mobilnog telefona. Moja Instagram stranica sadrži samo fotografije nastale mobilnim telefonom, to je koncept. Inače, kad nemam fotoaparat, neku vrstu, kod sebe, osećam se kao da sam izašao go, da to svi vide, i da će tada sve da se dogodi, a ja to neću moći da slikam – priznaje Sabo.

Mladim fotografima kroz smeh preporučuje „red, rad i disciplinu“.

– Moj savet je da mnogo rade. Danas je to mnogo jednostavnije jer se ne troše filmovi. Ja sam vežbao ispred ogledala sa fotoaparatom bez filma i okidao sam onoliko puta dok nisam uspevao da držim aparat sasvim mirno. U jednom periodu sam imao takvu hiperprodukciju, da su me pitali da li mi se i otac zove Imre Sabo, jer nisu verovali da to jedan čovek može da postigne.

Ova umetnička strast ogleda se na svakoj fotografiji, a izbor od 81 slike napravljen je za knjigu „Imre Sabo – život kroz objektiv“ koji je izdala Narodna biblioteka „Jovan Popović“ uz podršku Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, informisae i odnose sa verskim zajednicama. Biblioteka je i organizator izložbe koja će u prizemlju Muzeja, u starijoj galeriji, jer je to autor želeo, biti otvorena do 3. jula. Na otvaranju je i dogovoreno da se prava retrospektiva njegovih fotografija u Muzeju napravi za dve godine.

S. V. O.

cajanka

U sali Osnovne škole u Banatskoj Topoli sutra (nedelja, 23. jun) će se, od 14 sati, održati tradicionalna “Čajanka” Udruženja žena „Banatska Topola“.

Članice Udruženja ugostiće aktive žena iz drugih mesta, i ovaj program deo je Kikindskog leta Turističke organizacije Grada.

Radionica-Tera-(7)

Prvi put kod nas, danas je, u Galeriji „Tera“, održana „Psiho art lab“ radionica. Vodila ju je Milena Ćuk, psihološkinja i psihoterapeutkinja integrativnog art-psihoterapijskog usmerenja.

– Radionica je namenjena ljudima koji su otvoreni za taj vid istraživanja, koje interesuje spoj psihologije i umetnosti. To nije art-terapija, već iskustvena radionica koja ima za cilj da učesnici dođu u bolji kontakt sa sobom, da istražuju aktuelne unutrašnje sadržaje, da eksperimentišu sa načinima izražavanja, i sve to dovodi do toga da se opustimo, da budemo spokojniji i razigraniji – kaže Milena Ćuk.

Milena Ćuk je „Psiho art lab“ kontinuirano održavala u Novom Sadu. Kaže da je to proizvelo i art-terapijsku grupu za lični razvoj koji donosi konkretne promene.

Inicijativu za radionicu u Kikindi dala je Maja Erdeljanin, koja je prisustvovala njenim radionicama i predložila da jednu takvu održi kao prateći program njene izložbe „Dragi dnevniče: godina svesnosti“ koja je u toku u Galeriji „Tera“.

Radionice zasnovane na art terapijskim praksama Milena Ćuk vodi od 2014. godine. Uporedo razvija svoju psihoterapijsku praksu kroz individualni i grupni rad sa klijentima.

S. V. O.

(Foto: CLPU “Tera” i Kikindski portal)

Kozara-kup-(1)

Fudbaleri mlađe kategorije iz desetak klubova sa teritorije grada i Vojvodine od prepodnevnih sati igraju utakmice na prvom Fudbalskom turniru, „Kozara kupu“, u Banatskom Velikom Selu. Igra se na stadionu Fudbalskog kluba „Kozara“, organizatora i inicijatora ove manifestacije namenjene najmlađim sportistima.

– Na turniru su fudbaleri 2013. godišta i mlađi. Došli su nam, između ostalih, i „Vojvodina“ iz Novog Sada, „Proleter“ iz Zrenjanina, „ŽAK“ i „Mladi vukovi“ iz Kikinde, imamo ukupno desetak ekipa i mislim da će sledeće godine biti još masovnije. Nadam se da će turnir prerasti u tradiciju – rekao je Predrag Oljača, trener mlađe kategorije FK „Kozara“.

Gosti iz lokalne samouprave posetili su i ovu manifestaciju, koja se odvija istovremeno sa prvim Festivalom dečijeg folklora u ovom mestu.

– Akcenat je na druženju i na razvijanju veština, da deca budu na otvorenom, u prirodi, i da se bave sportskim aktivnostima – rekao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

Utakmice je, od prepodnevnih sati, igralo oko 150 mladih fudbalera.

– Sve pohvale Fudbalskom klubu „Kozara“ na organizaciji ovako velikog turnira, kao i deci koja igraju po ovako visokim temperaturama – istakao je član Gradskog veća zadužen za sport i omladinu, Dragan Pecarski. – Jako je važno za seoske sredine da deca aktivno učestvuju u sportskim aktivnostima i da se druže, to je  najbitnije na ovakvim turnirima. Grad Kikinda će ubuduće podržavati „Kozara kup“.

Pecarski je dodao da bi bilo lepo da se spoje dve manifestacije – fudbalski kup i folklorni festival jer su oba organizatora uložila napor da se okupi više stotina dece i da se, kroz igru i nadmetanje, druže u Banatskom Velikom Selu.

S. V. O.

 

error: Content is protected !!