U Galeriji „Tera“ će u sredu, 16. oktobra, u 19 sati, biti otvorena izložba „Sinhroniciteti“ Mladena Lazarevića.
Lazarevićevi radovi nastali su ove godine i rađeni su kombinovanom tehnikom na pamučnom papiru.
najčitaniji portal Severnobanatskog okruga
U Galeriji „Tera“ će u sredu, 16. oktobra, u 19 sati, biti otvorena izložba „Sinhroniciteti“ Mladena Lazarevića.
Lazarevićevi radovi nastali su ove godine i rađeni su kombinovanom tehnikom na pamučnom papiru.
Replika prvog srpskog topa, u originalnoj veličini, rad Kikinđanina, doktora nauka Milana Brkina, odnedavno je postavljena na trgu ispred Gradske kuće. Dr Brkin je svoje delo poklonio lokalnoj samoupravi, kako kaže, u želji da se ne zaboravi važan period u istoriji Srba.
– Malo je podataka iz istorijskih izvora, istraživao sam godinama da bih izradio pravu repliku topa. Imao sam potrebu da svoje umeće uložim u delo kojim će se Kikinda ponositi, a u znak sećanja na značajan datum u našoj istoriji – 7. mart 1882. godine, kada je Kneževina Srbija postala Kraljevina. Ovo je moj doprinos očuvanju istorije našeg naroda – kaže autor.
Izrada topa trajala je duže od godine. Replika je, po karakteristikama, identična prvom topu napravljenom u našoj zemlji. Dugačka je 3,5 metra, teška oko 600 kilograma, promer otvora je sto milimetara i ovakav top gađao je do 1.700 metara.
– Prvi top neuspešno je izliven 1807. godine – priča dr Brkin. – Tek 1853. napravljen je funkcionalni top u Kragujevcu, zahvaljujući jednom francuskom stručnjaku.
Dr Brkin, konstruktor i pronalazač, javnosti je poznat po replikama američkog džipa „hamer“ i broda, ali i po svojim humanim delima. Velika posuda u obliku srca koja krasi dečije igralište na trgu i služi za sakupljanje plastičnih čepova u humanitarne svrhe, takođe je njegovo delo.
Uz to, stručna javnost ga je prepoznala kao uspešnog pronalazača. Dr Brkin je autor medicinskog patenta za rehabilitaciju stopala sa kojim je odbranio doktorat u naučno-istraživačkoj ustanovi, Evropskom centru za mir i razvoj Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija.
– Predložio sam da top koji sam poklonio gradu bude na postolju, ogradi i osvetli. Voleo bih da bude eksponat po kojem će, takođe, naš grad biti prepoznatljiv – kaže dr Brkin dok nam pokazuje umanjenu, ali istovetnu repliku topa koji je prethodio izradi onog koji je darivao svojim sugrađanima.
U međuvremenu, ovaj konstruktor, ali i strastveni kolekcionar, ne miruje i već radi na novim projektima koje najavljuje kao iznenađenje. Ne sumnjamo da će biti na korist i dobrobit ljudima i zajednici, kao i uvek do sada.
S. V. O.
U Mesecu borbe protiv raka dojke, karavan „Budi hrabra, pregledaj se“ od juče je u Kikindi, kako bi se ženama do 45 godina omogućili besplatni ultrazvučni pregledi dojki koji se obavljaju u posebnom vozilu na trgu.
Zakazivanje je od 11.30 do 12 sati. U subotu, prvog dana, svi termini bili su popunjeni za desetak minuta i pregledano je 65 žena. Danas, u nedelju, zakazivanje je u isto vreme, kao i pregledi, koji se obavljaju od 12 do 18 sati. Pauza u radu je od 15 do 16 sati.
Karavan organizuje beogradsko Udruženje za edukaciju, prevenciju i podršku obolelima od karcinoma dojke “Žena uz ženu”, pod generalnim pokroviteljstvom Fondacije „Mozzart“.
Pogledajte pregled nedeljnih dešavanja u Kikindi- TVOJ BRZI INFO sa Aleksandrom Stankić.
Pratite nas na društvenim mrežama: Instagram, TikTok, Facebook.
Redovni programi Turističke organizacije Grada, Oktobarski bazar i Sajam cveća, odvijaju se danas na gradskom trgu. Veliki broj prodavaca ponudio je svoje zanatske proizvode i cveće, baštensko i kućno.
– Imamo veliku ponudu, sobne biljke i jesenje cveće – „dan i noć“, „hrizanteme“, „kalune“, „tuje“, i sve se dobro prodaje, a cene su od 60 do tri hiljade dinara, koliko košta „dracena“. Redovno dolazimo u Kikindu i veoma smo zadovoljni – kaže Margareta Deguš iz Rasadnika „Margareta“ iz Temerina.
Dobra ponuda i pristupačne cene su i na Oktobarskom bazaru koji se postavljen od Gradske kuće prema centru trga. I ovoga puta na tezgama su domaći prehrambeni proizvodi i rukotvorine.
– Uvek dolazim na Bazar, ovo je dobra prilika da ponudim magnete koji su, ujedno i suveniri iz našeg grada – kaže Biljana Tot, predsednica Udruženja „Biljini magnetići. – Zato su nam najbolji kupci koji su u Kikindi kao gosti, posetioci ili turisti.
Na Biljaninoj tezgi su unikatni magneti potpuno ručne izrade sa simbolima grada, ali i šaljivim natpisima, karakterističnim za ovo podneblje.
Bazar i Sajam privukli su veliki broj Kikinđana koji su lepo vreme iskoristili za šetnju, razgledanje i kupovinu. Manifestacija traje do 17 sati.
S. V. O.
Predstavljanje lokalnog nasleđa već osmi put tema je manifestacije pod nazivom „Iđoške đakonije“ koju organizuju članice Udruženja za negovanje tradicije, narodnih običaja i rukotvorina „Vreteno“ iz Iđoša. Izložbeni i takmičarski program održan je danas u Domu kulture u ovom mestu.
– Članice Udruženja nastoje da očuvaju tradiciju, gastronomsko i kulturno nasleđe Severnog Banata – rekla je Marijana Mirkov, članica Gradskog veća za kulturu i turizam koja je predstavljala lokalnu samoupravu na ovom događaju. – Dočekali su nas sa krofnama, kuva se pileći paprikaš, a možemo i da probamo kolače pravljene na starinski način, mnogo je zadovoljstava za sva čula. Mnogo je i gostiju, dosta mladih, što i jeste cilj manifestacije, da zapamte svoje običaje i da ih prenesu svojoj deci. Grad Kikinda će uvek podržavati ovu i slične manifestacije u selima.
Marijana Mirkov obišla je izložbu starinskih ukrasnih peškira i kolača pripremljenih po starim receptima sa domaćicom manifestacije, Branicom Mikalački iz Udruženja „Vreteno“.
– Trudimo se da, na najbolji način, predstavimo naše selo onim što tradicionalno radimo i pripremamo – pileći paprikaš, kolače i vezene peškire – rekla je Brankica Mikalački.
Svoje peškire izložile su, pored domaćica iz Iđoša, i gošće iz Kikinde, Bečeja, Knjaževca, Bačkog Petrovog Sela, Beograda i Titela, koje su se takmičile i u kuvanju pilećeg paprikaša, dok su kolače pripremile domaćice iz Iđoša. Priznanje za najlepši peškir na izložbi dobila je Anka Lozanov iz Titela.
S. V. O.
Roman „Ljuba” Radovana Vlahovića biće predstavljen u nedelju, 13. oktobra, od 19 sati, u velikoj sali Doma kulture u Bašaidu. Najnovije Vlahovićevo delo četvrta je knjiga „Banatske epopeje”, započete romanom „Bapa”.
Roman će predstaviti Stanislava Bakić Jokanić, književna kritičarka, Senka Vlahović, moderator, i Radovan Vlahović, autor, dok će odlomke govoriti Radovan Ćirić.
Književno veče održava se u organizaciji KUD-a „Bašaid” i kikindske Narodne biblioteke „Jovan Popović”.
Miholjdan je praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku, u narodu poznatom kao Sveti Miholj koji je čitavog života bio posvećen hrišćanskoj veri i borbi protiv jeresi.
Otšelnik, odnosno pustinjak, je onaj koji se, iz verskih razloga, duhovno i materijalno odvoji od sveta, da bi živeo na osamljenom mestu. Sveti Kirijak Otšelnik je skoro ceo život proveo u pustinji.
Bio je moćni iscelitelj bolesnih i utešitelj tužnih, ali je bežao od ljudske slave. Upokojio se 557. u 109. godini.
Sveti Kirijak je zaštitnik moreplovaca. Na ovaj dan održavaju se vašari, zavetine, preslave, litije, a mnoge porodice Miholjdan imaju za krsnu slavu.
Praznik je obeležen crnim podebljanim slovom u kalendaru. Po narodnom verovanju, ne radi se po kući, ali valja završavati sve poslove izvan četiri zida, kako bi se spremno dočekala zima. Dozvoljene su sve vrste poslova u bašti i dvorištu, jer se smatra da prava jesen nastupa upravo od Miholjdana. Ko nije spremio zimnicu, to obavezno treba da uradi na Miholjdan ili nekoliko dana oko ovog praznika.
Jedina stvar koja je zabranjena na Miholjdan su venčanja. Ovo verovanje je utemeljeno na tome što se smatra da mladenci ne bi mogli da okupe svatove jer su isti zauzeti u polju.
Sa Miholjdanom nastupa prava jesen, ali ako su dani još topli, to doba se naziva Miholjsko leto.
Sezona repertoarskog igranja predstava u Dečijem pozorištu „Lane“ počeće 1. novembra, kada će se formirati i nove grupe dramskih radionica. U jedinom dečijem pozorištu u gradu u toku su završni radovi na krečenju i farbanju stolarije, a nova scenska oprema doprineće kvalitetnijem izvođenju predstava.
– Posle više godina uspeli smo da, uz pomoć Grada, okrečimo celo Pozorište, pa će sezona početi malo kasnije. Takođe, zahvaljujući sredstvima iz Pokrajinske vlade u iznosu od 1,2 miliona dinara koja su dobijena po konkursu uz podršku lokalne samouprave, uspeli smo da kupimo 20 novih reflektora i prateću opremu, što nam je bilo neophodno za izvođenje predstava – kaže direktor „Laneta“, Aleksandar Maletin. – Svi radovi biće završeni do kraja meseca, kada ćemo nastaviti redovno da igramo svoje predstave i da održavamo probe dva nova novogodišnja komada.
Prva premijera očekuje se već polovinom decembra, a od početka tog meseca, kao i uvek, u „Lanetu“ počinje novogodišnja čarolija.
– Od prvog decembra naše dvorište biće okićeno, i ove godine će biti u još lepšem prazničnom ruhu – dodaje Maletin. – Tokom decembra igraćemo samo naše novogodišnje predstave, uz dve nove, premijerne.
U međuvremenu, najmlađa dečija dramska grupa probe održava u prostoru „Čigre“, a iz „Laneta“ najavljuju formiranje još tri grupe – za niži i viši osnovnoškolski uzrast, i za srednjoškolce. Svi zainteresovani mogu da se prijave lično u Pozorištu ili na broj telefona 0641589314.
S. V. O.
Perjanica lokalne filijale Đilasove stranke, poslanica Raca, uporno se trudi, već nekoliko dana, da nam objasni šta je ona zapravo htela da kaže. A rekla je sledeće, citiram:
„Za manje od sto dana vlasti, kikindski naprednjaci su, pored niza već poznatih skandala, uspeli da oštete budžet za dodatnih 400 miliona dinara. Tih 400 miliona dinara AP Vojvodina namenila je za kompletno renoviranje OŠ „Feješ Klara“, što je ujedno i jedini projekat za koji je ove godine Grad trebalo da dobije sredstva od Pokrajine“. Kraj citata.
Poštovani građani i građanke Kikinde, od reči do reči sam citirala šta je Đilasova poslanica, Tanja Raca, izjavila javno. Mogu samo da zaključim da dotična apsolutno ne poznaje terminologiju. Ona – ili nema pojma šta znači „oštetiti budžet“m ili zlonamerno laže. U ovo prvo, prosto, ne mogu da poverujem, jer je nemoguće da, pored toliko iskusnih stručnjaka na tu temu u sopstvenoj stranci, poslanica Raca ne zna šta znači termin „oštetiti budžet“. Pošto ja, zaista, nemam ambiciju da joj objašnjavam značenje, predlažem joj da se, za iscrpno objašnjenje, mnogo puta dokazano u praksi, obrati svom koordinatoru i šefu, lokalnom tajkunu Zoranu Mileševiću, koji sa prijateljem Draganom Đilasom ima višedecenijsko iskustvo i šampion je ove popularne discipline u Stranci slobode i pravde.

Drugo, poslanica je jasno rekla da je to jedini projekat koji je u ovoj godini bio u planu, pa kad je čula da je pokrajinska Vlada u grad Kikindu, po više osnova uložila, samo ove godine, 311.5 miliona dinara, iz sve snage se trudi da objasni šta je ona stvarno mislila da kaže.
Na kraju, imamo činjenice – prva je da poslanica masno laže da je lokalna vlast oštetila budžet i druga da uporno pokušava da nam pojasni šta je htela da kaže, jer je njoj 311.500.000 = NULA! Tipično Đilasovski. Moja topla preporuka njoj je da se uputi pre nego što nešto izjavi, da nešto nauči, jer nije sramota ne znati, sramota je lagati. Svi smo dovoljno pismeni, poslanice Raca, da sa razumevanjem pročitamo vaših nekoliko rečenica. Besmislenih, doduše, stoji u saopštenju koje potpisuje predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi i poslanica u Skupštini APV Stanislava Hrnjak.