Најновије

fejes-klara-dan-skole-(7)

Osnovna škola „Feješ Klara“ prvog dana proleća obeležava svoj dan. Za 214. rođendan upriličena je priredba pod nazivom „Naša priča, jedna knjiga“ u Narodnom pozorištu za učenike, zaposlene, roditelje i prijatelje ustanove.

 

-Škola je osnovna davne 1812. godine i prvih godina rada nastava se realizovala u mnogobrojnim objektima u gradu – istakla je direktorica Hermina Čemere. –  Davne 1893. godine se pristupilo izgradnji nove školske zgrade koje je završena nakon tri godine. Zbog svoje lepote i arhitektonske vrednosti zgrada je pod zaštitom države, a naša zgrada jedna je od dve najstarije obrazovne ustanove u gradu.

 

U priredbi, koju su osmislili nastavnici i učitelji, učestvovala je većina učenika od prvog do osmog razreda, a kako i priliči jedinoj školi sa nastavom na mađarskom jeziku, bila je dvojezična. Ovom prilikom dodeljene su pohvalnice najuspešnijim đacima koji su od 1. septembra bili uspešni na takmičenjima i konkursima.

-Želeli smo da ispričamo priču o detinjstvu, o prvim školskim danima, sve do razvoja deteta u tinejdžera, o prvim ljubavima. Akcenat je na zajedništvu, multikulturalnosti među generacijama. Ovo je bila prilika da naša publika čuje i vidi recitale, pesme, igre na srpskom, mađarskom, nemačkom i engleskom jeziku – navela je Hermina Čemere.

Ova godina je, ističe naša sagovornica, posebno značajna u školskoj istoriji.

-Nakon što je u prethodnom periodu objekat rekonstruisan spolja, nedavno je započela i kompletna rekonstrukcija unutrašnjosti zgrade. Radovi su od izuzetnog značaja za našu školu, jer ovako obimno ulaganje nismo imali više decenija unazad. Ni zaposleni ni učenici ne mogu da dočekaju završetak radova i da nastavu realizujemo u boljem i lepšem prostoru – precizirala je Čemere.

Dan škole obeležava se prvog dana proleća u znak sećanja na Feješ Klaru, studentkinju medicine i istaknutu članicu Narodnooslobodilačke  borbe. Ubijena je 1943 u 22. godini života, tako da ova ustanova obeležava mladost, snovi i ljubav prema životu  koji su prekinuti u trenu. Prvi dan proleća simbolizuje i mladost, lepotu i buđenje života. Škola ima 204 učenika.

A.Đ.

sednica-jp-jezero-(1)

Na 15. sednici Skupštine grada većinom glasova ukinut je Kulturno – sportski centar „Jezero“, a osnovano je Javno preduzeća za sport „Jezero“. Ovu odluku kritikovali su odbornici opozicije, a tačku na raspravu stavio je gradonačelnik Mladen Bogdan:

-Sa radnicima će biti potpisani novi ugovori, zaposleni će nastaviti da rade svoj posao i neće biti otpuštanja, kako insinuirate. Mi se borimo za bolje koeficijente i veće plate svih koji su radnici „Jezera“.  Smatram da smo trebali i ranije da ukinemo ustanovu, a osnujemo Javno preduzeće upravo zbog brojnih benefita jer će funkcionisati lakše i drugačije, a radnici će imati bolji status. Mi nismo ti koji stavljaju katance i zatvaraju firme. Udara na gradski budžet neće biti jer se osniva novo javno preduzeće i neće biti rebalansa zbog toga. Rebalansa će biti, ali zbog 200 miliona dinara koji će uskoro biti uplaćeni od Uprave za kapitalna ulaganja za rekonstrukciju Osnovne škole „Feješ Klara“.

Na pitanje o rekonstrukciji „Jezera“ prvi čovek grada je rekao:

– Rekonstrukcija krova, koju je pokrenula lokalna samouprava, iznad zatvorenog bazena biće brzo završena nakon čega će biti u potpunosti funkcionalan i bezbedan za korišćenje. Nakon toga sešćemo svi zajedno i dogovoriti se o tome gde i kako treba uložiti sredstva dobijena od prodaje odmarališta u Prčnju. Kao što smo obećali taj novac biće utrošen kako bismo poboljšali sadržaje namenjene deci i omladini. Osim ovog i krajem godine potpisali smo ugovor sa Pokrajinskim sekretarijatom za regionalni razvoj, međuregionalnu saradnju i lokalnu samoupravu  o finansiranju izrade projektne dokumentacije za izgradnju novog zatvorenog i otvorenog bazena za koju je planirano da se radi u dve faze.

U obrazloženju stoji da je došlo do proširenja obima delatnosti Kulturno-sportskog centra„Jezero“ koje  ustanova u postojećem pravnom obliku nije bila u mogućnosti da ispuni. Osnivanjem Javnog preduzeća za sport„Jezero“ poslovanje će biti racionalnije i ekonomičnije. Ciljevi osnivanja su razvoj i unapređenje sporta i kulture, okupljanja i svestrano i aktivno učestvovanje u sportu dece, omladine i odraslih, rekreacija dece i odraslih, sportsko obrazovanje, stvaranje materijalnih i stručnih uslova za omasovljenje i unapređenje sporta, obezbeđivanje namenskog i celishodnog korišćenja poslovnog prostora u javnoj svojini, kao i razvoj i unapređenje obavljanja delatnosti od opšteg interesa. Za vršioca dužnosti direktora imenovan je Dragan Pecarski, koji je i u KSC „Jezero“ bio na istoj funkciji.

Kako je v.d. direktoru Kulturnog centra Marku Markovljevu istekao mandat, na ovu funkciju imenovana je Dolores Nemet, diplomirani turizmolog, zaposlena u Turističkoj organizaciji grada.

Odbornici su većinom glasova podržali izmene i dopune Statuta PU „Dragoljub Udicki“ i Centra za socijalni rad, kao i odluke o organizaciji Gradske uprave, o glavnom urbanisti.

Glasano je i za pokretanje postupka izrade i donošenja „Plana razvoja kulture grada Kikinde za period od 2026. do 2029. godine i Akcionog plana za njegovo sprovođenje“.

A.Đ.

IMG-20260320-122931

Sednicom Skupštine grada Kikinde predsedavala je Milica Tripinović Popov, kao najstarija odbornica s obzirom na to da je Dušan Popeskov, dosadašnji predsednik lokalnog parlamenta, podneo ostavku, a zamenica Gordana Trnić Iličić nije prisustvovala.

Na predlog gradonačelnika Mladena Bogdana na mesto zamenice gradonačelnika imenovana je Biljana Kikić, koja će kako je istekao predlagač doprineti razvoju grada. Ovu funkciju obavljao je Dejan Pudar, koji je podneo ostavku. Na mesto članice Gradskog veća za socijalnu politiku, pošto je Željko Radu, koji je bio na ovoj funkciji, podneo ostavku 22. decembra prošle godine, imenovana je Tamara Radlović, diplomirana pravnica. Nakon položene zakletve stupile su na funkciju.

Za novog predsednika Skupštine tajnim glasanjem izabran je Dejan Pudar kojeg su predložili odbornici vladajuće većine i koji je nakon polaganja zakletve preuzeo ovu funkciju i nastavio da vodi sednicu. Od 34 prisutnih odbornika za je glasalo 28.

dan-sarenih-carapa

U susret Danu osoba sa Daunovim sindromom, na platou ispred Kulturnog centra održana je jutros kreativna radionica koja je okupila decu, prosvetne radnike i predstavnike Centra za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde, sa jasnom porukom – različitost je bogatstvo, a ne prepreka.

Radionica je organizovana dan uoči zvaničnog obeležavanja, sa namerom da se građani podsete na značaj ovog datuma i pozovu da ga obeleže simboličnim nošenjem šarenih čarapa.

-Dan osoba sa Daunovim sindromom nam je jako važan i obeležavamo ga svake godine. Prošle godine smo prvi put organizovali radionicu na trgu i imala je lep odziv, pa smo odlučili da nastavimo sa tom praksom – istakla je Nikoleta Pavlov, vršilac dužnosti direktora Centra za pružanje usluga socijalne zaštite.

Ona je podsetila da šarene čarape nisu slučajan simbol.

-Hromozomi podsećaju na čarape, a kod osoba sa Daunovim sindromom postoji trizomija 21. hromozoma. Zato nosimo različite čarape kao povod da razgovaramo o tome i podignemo svest. Važno je da se priča, jer ove osobe imaju ista prava kao i svi drugi i treba da budu uključene u život zajednice.

Učesnici radionice, među kojima su bili učenici Osnovnih škola „6. oktobar“ i „Vuk Karadžić“, kroz kreativan rad ukrašavali su papirne čarape različitim tehnikama, učeći istovremeno o solidarnosti i prihvatanju.

Sedmogodišnji Julijan Popadić napravio je čak dve šarene čarape.

-Sutra je dan proslavljanja različitosti, a to moje čarape i predstavljaju – rekao je Julijan.

Njegov drug Luka Agostini dodaje da je najvažnije druženje.

-Lepo smo se igrali i družili. Danas svi mogu da naprave šarene čarape i da se sete da svakome treba društvo.

I mali Mitar Vaštag jasno je poslao poruku:

-Mi smo ovde da damo podršku, jer je normalno da svi budemo različiti.

Iz Centra podsećaju da trenutno imaju 25 korisnika, od kojih je šest osoba sa Daunovim sindromom, i ističu da je jedan od glavnih izazova komunikacija.

-Kada provodite vreme sa njima, shvatite da je lako razumeti šta žele da kažu i šta im je potrebno – naglašava Pavlov, dodajući da će u narednom periodu nastaviti da šire saradnju sa različitim institucijama kako bi korisnici bili što više uključeni u sve segmente društvenog života.

T. D.

struja-2

Usled radova na električnoj mreži u ponedeljak, 23. marta, od 12 do 14 sati struje neće biti u ulicama Banatska, Vodice, Vikend zona prema Pristaništu i Banatskoj ka GP i ka Auto kući, put za Pristanište.

 

ofk-kikinda

Povodom odluke Komisije za žalbe Fudbalskog saveza Vojvodine da usvoji žalbu FK Inđija na odluku komesara za takmičenje FSV, kojom je utakmica 16. kola srpskoligaške „Vojvodine”, između Inđije i OFK Kikinde, registrovana službenim rezultatom 0:3 u korist Kikinđana, oglasio se Upravni odbor kluba sa severa Banata.
– Smatramo da je odluka koju je doneo komesar za takmičenje ispravna. Naime, član 43, stav 7, jasan je: „Igrač koji nije lekarski pregledan, čiji lekarski pregled nije unet u informacioni sistem Komet ili je pogrešno unet, ne može nastupiti na javnoj utakmici”. Potpuno je jasno da je Pravilnik FSS u ovom slučaju na našoj strani, jer predviđa sankciju i u slučaju pogrešno unetog lekarskog pregleda. Ovim postupkom Komisije za žalbe FSV, dovodi se u pitanje kredibilitet komesara za takmičenje, a ne podstiče se fer i pošteno nadmetanje. Godinama unazad kažnjavaju se klubovi zbog tehničkih grešaka čak i oduzimanjem bodova, a u slučaju Inđije pogrešno je uneto čak sedam igrača. Nadamo se zato da će IO FSV samo postupiti po Pravilniku koji je doneo FSS – piše u saopštenju Upravnog odbora OFK Kikinda.
D. P.

pozoriste-1

Pozorište „Stevan Sremac“ Doma kulture iz Crvenke gostovaće sa predstavom „Iluzije“, koja je na repertoaru u subotu sa početkom u 20 časova.

Reč je o komadu nastalom po tekstu američkog dramskog pisca Tonija Kušnera, u režiji Milene Pavlović, koji će pred publiku doneti zanimljivu i slojevitu priču o ljubavi, kajanju i odnosu između stvarnosti i fantazije. Ova predstava ujedno predstavlja i praizvedbu ovog dela u Srbiji.

Kroz formu „drame u drami“, „Iluzije“ na poseban način istražuju pitanje granice između stvarnog i zamišljenog, podsećajući da u savremenom društvu svako od nas stvara sopstvenu sliku stvarnosti. Pozorište, kao živi čin, ostaje mesto neposrednog susreta glumaca i publike, gde se emocije razmenjuju u realnom vremenu.

U predstavi igraju: Zoran Radulović, Cvijeta Jovanović Mučalica, Gordana Jelić Mešter, Milorad Bjelan, Miroslav Malacko i Rebeka Plančak.

Ljubitelje pozorišta očekuje veče ispunjeno umetnošću, humorom i snažnim porukama, uz priču koja podseća na jedinstvenu magiju scene.

AKCIJA-SAOBRACAJ-(8)

Tokom prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodila se 91 saobraćajna nezgoda u kojima je poginulo jedna i povređene 32 osobe. Tokom prethodnog dana na putevima koje pokriva Policijska uprava Kikinda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su dva lica povređena.

Povodom obeležavanja Ramazanskog bajrama, Ministarstvo unutrašnjih poslova apeluje na sve učesnike u saobraćaju da pokažu dodatnu odgovornost, strpljenje i opreznost. Tokom prazničnih dana očekuje se pojačan intenzitet saobraćaja, naročito na prilazima verskim objektima i mestima okupljanja, zbog čega je od izuzetne važnosti da vozači poštuju ograničenja brzine, drže bezbedno odstojanje i izbegavaju rizična preticanja.

-Poštovanjem saobraćajnih propisa i međusobnim uvažavanjem doprinosimo bezbednosti svih učesnika u saobraćaju i sprečavanju neželjenih posledica. Ministarstvo unutrašnjih poslova svim pripadnicima islamske veroispovesti upućuje iskrene čestitke povodom Ramazanskog bajrama, uz želju da praznik provedu u miru, zdravlju i radosti, u krugu svojih najbližih – stoji u saopštenju MUP-a.

prolece-(1)-copy

Prema podacima Astronomskog društva „Ruđer Bošković“, proleće počinje danas u 15 časova i 46 minuta, kada na severnoj polulopti nastupa prolećna ravnodnevica, dok u isto vreme na južnoj počinje jesen.

Sunce u Beogradu je jutros, na dan početka proleća, izašlo u 5 sati i 41 minut, a zalazi u 17sati i 50 minuta, što znači da će obdanica trajati 12 sati i devet minuta, a noć 11 časova i 51 minut.

Na dan prolećne ravnodnevice obdanica i noć nisu jednake dužine, jer Zemljina atmosfera prividno uzdiže Sunce iznad horizonta.

zoran-ivankovic-10

Kada je 2014. godine prvi put stao na palubu ogromnog kruzera u Kopenhagenu, Kikinđanin Zoran Ivanković nije ni slutio da će narednu deceniju provesti radeći u kuhinjama brodova koji plove širom sveta. Danas svoje iskustvo prenosi učenicima Ekonomsko-trgovinske škole, gde predaje kuvarsku grupu predmeta.

Ivanković je rođen 1987. godine u Kikindi, gde je završio Osnovnu školu „Sveti Sava“ i Ekonomsko-trgovinsku školu. Nakon toga je u Novom Sadu položio za kulinarskog tehničara i završio specijalizaciju za hladna predjela, a potom i fakultet turizma i hotelijerstva.

Do posla na brodu, kaže, nije došao iz avanturizma, već iz potrebe.

-Završio sam školu, ali nije bilo stalnog posla. Radio sam po Kikindi uglavnom zamene ljudi koji su na godišnjem odmoru. Nekoliko mojih prijatelja već je radilo na brodovima kao konobari, pa sam preko njih došao u kontakt sa agencijama. Posle intervjua, pregleda i papira, brzo sam dobio priliku da odem – priča on.

Tokom deset godina rada ostao je u istoj kompaniji, koja ima dvadeset brodova, pa je često premeštan sa jednog na drugi. U kuhinji je napredovao postepeno – od najniže pozicije.

-Počeo sam kao kuvar u treningu, pa asistent, treći, drugi i na kraju prvi kuvar. To je bila moja najviša pozicija – kaže Ivanković.

Prvi dani bili su haotični.

-Dobijate ogromnu količinu informacija i sve se dešava vrlo brzo. Čak ni posle tri meseca nisam se navikao na sistem rada.

 

350 zaposlenih u kuhinji i 30.000 kafa

A taj sistem je, kako kaže, izuzetno složen. Na jednom brodu radi oko 350 ljudi u kuhinjama – od perača sudova i magacionera do kuvara i šefova kuhinja.

Svakog dana priprema se ogromna količina hrane.

-Dnevno se napravi oko 17.000 obroka za putnike i posadu. Samo jedna kafe-stanica na brodu izda i do 30.000 kafa dnevno.

Namirnice se na brod dopremaju u ogromnim količinama.

-Na svakih sedam dana stiže između 15 i 30 šlepera sa hranom. Skladišta su ogromna – samo frižideri su na tri sprata.

Kuhinja na kruzeru funkcioniše kao dobro organizovana piramida. Svaki segment ima svoj tim: za supe, sosove, ribu, salate, deserte ili voće, a iznad svih je glavni šef kuhinje sa svojim zamenikom.

Jelovnici se planiraju dugo unapred i zavise od regiona u kojem brod plovi.

-Jedan jelovnik je za Baltik, drugi za Mediteran, treći za Aziju, četvrti za Ameriku. Menjaju se na svake dve godine.

Jedan od najvećih izazova u radu su velike pripreme za praznike. Ivanković pamti jednu situaciju iz odseka hladne kuhinje, kada su za američki praznični meni morali da pripreme na hiljade porcija specijaliteta.

-Pravili smo crveni krompir sa pavlakom i kavijarom. Na svakom tanjiru su morale da budu tri polovine krompira u obliku zvezde. To znači da se krompir prvo ljušti, oblikuje u zvezdu, kuva, hladi i priprema – i tako za četiri hiljade porcija. Sa pripremom se krene dve nedelje ranije.

Radio sa 47 nacija

Na brodovima je radio sa ljudima iz 47 različitih nacija, što je, kaže, posebno iskustvo.

-To znači 47 različitih mentaliteta. Ono što je jednima smešno, druge lako u vredi. Radite sa istim ljudima šest meseci bez pauze, pa nije uvek lako održati lepe odnose.

S druge strane, upravo ta raznolikost donosi i najveće bogatstvo.

-Na brodu imate priliku da upoznate kuhinje iz celog sveta. Probate voće i jela koja kod nas ne postoje i naučite tehnike koje kod nas stignu tek godinama kasnije.

 

Najviše mu je, kaže, ostala u sećanju azijska kuhinja.

-Kineska kuhinja koristi mnogo povrća, a manje mesa. Indijska je vrlo ljuta, ali ako se ljutina smanji, njihova jela mnogo podsećaju na naša.

Zanimljivo je i da su strani članovi posade rado probali srpska jela.

-Filipinci i Indijci su bili oduševljeni sarmom i telećom čorbom. Jednom smo kolega i ja napravili burek za doručak i sve je nestalo za tren.

Naravno, bilo je i neobičnih zahteva gostiju. Jednom prilikom su, kaže, putnici tražili tortu od prženih skakavaca.

-To su specijalni insekti koji se uzgajaju za jelo. Ja sam ih probao i naredna tri dana nisam mogao ništa sem jogurta da podnesem.

Ipak, najvažnije što je poneo sa brodova nije samo kulinarsko znanje.

-Naučio sam strpljenje i organizaciju. I naučio sam da su ljudi različiti, ali kada je hrana u pitanju – svi smo isti.

Danas to iskustvo prenosi učenicima.

-Pokušavam da ih pripremim da mogu da rade bilo gde u svetu. Brod je dobar početak za mlade – vide svet i steknu iskustvo koje im kasnije mnogo znači.

T. D.