Најновије

manastir-sv-trojice-slava-(2)

Povodom slave manastira Svete Trojice u Kikindi, 9. juna, Njegovo Visokopreosveštenstvo mitropolit banatski gospodin Nikanor služiće Svetu arhijerejsku Liturgiju uz sasluženje sveštenstva i monaštva Srpske pravoslavne crkve.

Doček mitropolita je  u 7.45  sati. Liturgija počinje u 8 časova, nakon čega će bito  slavska Litija, rezanje slavskog kolača i izbor kuma za narednu godinu.

Slava manastira, zadužbine Melanije Gaičić, je drugi dan Duhova. Postoji verovanje da kada zagrmi i sprema se oluja zvona koja se čuju iz ovog manastira teraju nevreme i grad. Zato i danas kada dolazi nevreme monahinje zvone iz manastira.

A.Đ.

Male-olimpijske-igre-(1)

Naš grad danas je, prvi put, domaćin republičkog takmičenja u Malim olimpijskim igrama, manifestacije u redovnom kalendaru Ministarstva prosvete, koja u fokus stavlja najmlađe učenike osnovnih škola i njihovu fizičku aktivnost kroz igru spretnosti i timski rad.

U Kulturno-sportski centar „Jezero“ stiglo je 26 najboljih školskih ekipa iz cele Srbije – ukupno 338 malih takmičara, učenika nižih razreda osnovnih škola koji su, prethodno, prošli četiri nivoa nadmetanja.

Takmičenje je svečano otvoreno defileom učesnika, kojima se prvi obratio gradonačelnik Mladen Bogdan.

– Kikinda je grad uspešnih sportista i bogate kulture, i veoma je opredeljen da što više popularizuje sport kod dece i mladih. Želimo da ih podržimo da se što više uključuju u zdrave aktivnosti i zdrav način života, da steknu prijatelje u sportskim događajima i na putovanjima. Grad će ih uvek podržavati da učestvuju na takmičenjima i da imaju najbolje uslove za bavljenje sportom – poručio je Bogdan.

Podršku manifestaciji dao je i predsednik Saveza za školski sport Srbije i Svetske federacije za školski sport, Željko Tanasković.

– Veoma sam zadovoljan što sam u sredini koja prepoznaje značaj sporta u razvoju dece. Ovo je jedan od najboljih projekata Saveza jer nema klasičnog takmičenja – deca kroz igru, druženje i zabavu razvijaju timski duh i navike koje će im značiti celog života. Poligoni na kojima se nadmetaju dostupni su svima i daju im priliku da se afirmišu kroz zabavu. U ovakvom ambijentu stvaraju se prave vrednosti – istakao je Tanasković.

Gostoprimstvo Kikinde kao domaćina naglasio je Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća za sport i omladinu.

– Veoma nam je drago da ugostimo ovoliko dece iz svih krajeva Srbije, pobednike okružnih olimpijada. Mi smo grad sporta, Kikinda nije usputna destinacija, kod nas se dolazi s namerom. I ovoga puta namera je da podržimo školski sport, i to ćemo uvek činiti. Posle igara, deca će prošetati gradom i družiti se – rekao je Aćimov.

Jelena Krvopić, koordinatorka Saveza za školski sport Srbije, objasnila je strukturu takmičenja.

– Ovo je jedno od najlepših takmičenja u kalendaru Ministarstva. Našu Kikindu predstavlja ekipa četvrtaka iz OŠ „Jovan Popović“. Male olimpijske igre podržavaju kretanje, što je najvažnije u razvoju dece. Poligoni su prilagođeni uzrastu: najlakši za prvake, a sve izazovniji za starije. Deca ih savladavaju što brže i sa što manje grešaka – rekla je Krvopić.

Među učesnicima su bili i četvrtaci Dunja Kresoja i Bojan Kovačević, koji su predstavljali školu-domaćina.

– Bili smo drugi na takmičenju u Novom Sadu, a prošle godine nismo stigli do ovog nivoa. Najteže je kad se prolazi četvoronoške između čunjeva – to je komplikovano jer ne smeju da se sruše – podelili su svoje utiske.

Takmičenju su se, drugi put na državnom nivou, pridružili i trećaci iz OŠ „Dositej Obradović“ iz Sombora: Ana Katačić, Asja Cvijić, Mina Benček i Nastasja Piplica.

– Prošle godine smo bili četvrti, nedostajalo nam je nekoliko sekundi do trećeg mesta. Sada smo pobedili u Somboru i u Novom Sadu. Možda ćemo danas popraviti prošlogodišnji rezultat. U ekipi nas je 12, pola devojčica, pola dečaka. Trčimo, preskačemo, gađamo metu lopticom – sve na poligonu. Nije teško, samo je važno da smo zajedno – kažu u glas.

Male olimpijske igre u Kikindi pokazale su da svako dete može da bude pobednik – kada prevaziđe prepreku i podeli radost uspeha sa svojim timom, u čemu i jeste najveća vrednost ovakvih manifestacija.

S. V. O.

azaric-monografija

Ovih dana je u izdanju Kulturnog centra Kikinda iz štampe izašla dugo očekivana monografija posvećena stvaralaštvu Brace Azarića. Priređivač ovog kapitalnog dela je Marko Ljubičić i u pitanju je drugo, znatno dopunjeno izdanje prethodne monografije o ovom novokorazačkom slikaru, koja je pre petnaestak godina izašla pod okriljem Biblioteke „Jovan Popović“.

Na preko stotinu strana, na kvalitetnom papiru, udžbeničkog formata, ovu knjigu „Iz sna i sećanja“ je, kako i stoji u podnaslovu, Braco posvetio supruzi Iloni. Osim autobiografskih zapisa, u ovoj publikaciji se nalaze i zapažanja o Azarićevom slikarstvu i nekih od najeminentnijih kikindskih, pa i regionalnih umetnika, između ostalih: Milutina Dedića, Dragana Jovanovića Danilova, Milenka Mihaljčića, Jovana Veljinog Mokrinskog, Saše Radojčića, Zorana M. Mandića, Dragana Batinića, Radovana Vlahovića, Spasoja Grahovca, Radivoja Šajtinca…

Najteže je biti priznat u svojoj sredini i meni je baš posebno drago što je Kulturni centar Kikinda prepoznao moju umetnost kao vrednu jednog ovakvog događaja, kaže ovaj umetnik.

Svečana promocija monografije zakazana je za petak 20. juna. Program će pratiti prigodna izložba Azarićevih slika, a uz to biće postavljen i video bim, koji će sve vreme trajanja programa prikazivati bogato Bracino likovno stvaralaštvo. Program počinje u 19 sati u velikoj Sali Kulturnog centra Kikinda.

N.S.

zadusnice-svece-paljenje-foto-rojters-1426501417-626049

Za pravoslavne vernike sutra, 7. juna, su Duhovske, odnosno Trojičine zadušnice koje „padaju“ u subotu pred Duhove i pokretan su praznik jer se prilagođavaju datumu Vaskrsa. Takođe se nazivaju i Letnjim zadušnicama.

Zadušnice su hrišćanski pravoslavni praznik koji je posvećen sećanju na preminule. Praznuje se ne samo ukazivanjem poštovanja precima već i kroz velikodušnost i milostinju prema sirotinji i onima kojima je to potrebno.

Jedan od običaja koji se upražnjava tokom Zadušnica između ostalih je poseta grobnim mestima preminulih (ako je to moguće), paljenje sveće i ostavljanje takozvanih „daća” na groblju i u crkvi, obično u vidu kuvanog žita. Mnogi veruju da se ovim simboličnim gestom na neki način „hrani” duša naših upokojenih i da je to dar koji se njima ukazuje, međutim „daće” se ostavljaju, pre svega, da bi se nahranila sirotinja koja će, potom, pomenuti pokojnika u svojim molitvama.

Pomen i prisećanje na bliske preminule su najveći simbol i motiv iza praznika Zadušnice. Smatra se da je veoma važno na ovaj dan prisetiti se upokojenih voljenih osoba i upaliti im sveću na grobnom mestu ili u crkvi, ako nije moguće otići na groblje.

U toku godina praznuju se ukupno četiri datuma koji se nazivaju Zadušnicama. Ono što imaju zajedničko je da uvek „padaju“ u subotu, koja je simboličan dan u nedelji kada se inače posećuju grobna mesta voljenih preminulih i pale im se sveće.

posta-vozilo

Pošta Srbije prodaje rashodovana vozila po sniženim cenama na javnim licitacijama. U Kikindi je prodaja zakazana za 18. jun u 10 sati, u Glavnoj pošti, u Generala Drapšina 26. Razgledanje ponuđenih vozila biće moguće u utorak, 10. juna, na adresi Branka Vujina bb, od 10 do 14 sati.

Pored ove, javne licitacije održaće se i u Somboru (12. juna), Subotici (13. juna), i u Pančevu (17. juna). Predmet prodaje su rashodovana teretna i putnička vozila, navode u ovom preduzeću.

Katalog vozila, termini razgledanja i druge informacije u vezi sa procedurom sprovođenja i učešćem na javnoj licitaciji, dostupni su na internet stranici Pošte Srbije.

(Foto: Pošta Srbije)

kurban-bajram

Muslimanski vernici širom sveta danas obeležavaju prvi dan Kurban-bajrama, jednog od dva najvažnija islamska praznika. Bajram traje četiri dana, do 9. juna.

Kurban-bajram, poznat i kao Hadži-bajram, jer u ovim danima blizu dva miliona muslimana ide na hodočašće u Meku i Medinu, muslimanska sveta mesta.

Muslimani su danas nakon izlaska sunca u džamijama klanjali bajram-namaz, čime je ozvaničen početak četvorodnevnog praznika.

Za ovaj praznik specifično je klanje kurbana, odnosno žrtvovanje ovce ili govečeta, što, prema islamskom učenju, vernika približava Bogu.

Odlukom vlade, za pripadnike islamske zajednice 6, 7, 8. i 9. jun su neradni dani.

staro-jezero-a

Penzioneri iz Kikinde, ali i Novog Sada, Beograda, Sente i Srpske Crnje okupiće se danas (petak) na jednodnevnom izletu na Starom jezeru, gde će Sindikalna organizacija penzionera Kikinde, upriličiti sportski dan i druženje.

– Predviđene su discipline u pikadu, šah, šutiranje penala na male golove… Imaćemo i kvalifikacije jer ćemo u oktobru ići na Olimpijske igre trećeg doba u Vrnjačkoj banji. Prošle godine smo tamo učestvovali prvi put. Prvenstveno nam je druženje važno, a posebno lepu saradnju imamo sa penzionerima iz Novog Sada, očekujemo dolazak njih pedesetak- najavljuje Radovan Subin, predsednik Sindikalne organizacije penzionera Kikinde.

Za muzički štimung biće zadužen orkestar iz Novog Kneževca, a ručak će kuvati Vitezovi kulinarstva iz Sente koji će pripremiti disnatorski paprikaš i kiselu čorbu.

Druženje će početi u 11 sati i trajati do popodnevnih časova.

-Želimo na ovaj način i da pozovemo sugrađane koji nisu naši članovi, da dođu, upoznaju se sa nama i učlane- navodi Subin.

Inače, ovaj sugrađanin poznat kao kuvar i član brojnih kulinarskih žirija, o čemu je napisao i knjigu, nedavno je bio u Makedoniji, u mestu Sveti Nikola, na međunarodnoj agrobiznis konferenciji AgroMak 2025, gde je učestvovao u panel- diskusiji. Razmatrane su teme proizvodnje organske hrane i i ruralnog turizma, a prezentovani su i naučni radovi iz oblasti ekologije, agrara i ekonomije.

 

 

Norvesko-knjizevno-vece-(1)

Retku i izuzetnu priliku da se druže sa jednom od najznačajnijih norveških spisateljica za decu, Renaug Kleivom, imali su danas mladi čitaoci u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. Autorka je u Kikindi kao članica delegacije srpsko-norveškog prijateljstva, koja boravi u našoj zemlji, a susret sa decom bio je poseban povod da im predstavi svoje knjige i razgovara o junacima koji u njima žive.

Kleiva je govorila o svom nagrađenom delu „Lizalica iz Uagadugua“, koje je ponelo priznanje na takmičenju nordijskih knjiga za decu.

– To je priča o devojčici koja ostaje sa ocem dok joj majka odlazi u Afriku na humanitarni rad – ispričala je Kleiva. – Volim da pišem za decu i o deci, jer deca menjaju ponašanje kada im nešto nedostaje. Inspiracija je svuda oko nas – gledam vaša lica i već znam da će neko od vas završiti u nekoj od mojih narednih knjiga. Vidim osmehe, poglede, neko se vrpolji – sve mi to ostaje u sećanju.

Književni susret ostavio je snažan utisak na učenike Osnovne škole „Đura Jakšić“, koji su došli u pratnji nastavnica srpskog jezika i književnosti, Marije Vojinović i Ivane Ignjatov.

– Spisateljica je sjajno pogodila ponašanje devojčica naših godina. Mislim da nema velike razlike između dece u Norveškoj i ovde – kazala je učenica sedmog razreda Jovana Živojinov.

Sličnog je mišljenja i Milana Čolak, učenica šestog razreda:

– Bilo mi je veoma zanimljivo da čujem nešto o novim knjigama. Sigurno ću pročitati one koje su nam danas predstavljene. Volim da čitam jer tako obogaćujem svoj rečnik. Sva deca su ista na svoj način.

Gošća iz Norveške bila je oduševljena pažnjom i interesovanjem učenika.

– Mislim da su ovo izuzetno dobra deca. Slušaju pažljivo, upijaju svaku reč i veoma brzo ulaze u priču – rekla je Kleiva, koja je jednu od svojih knjiga poklonila Biblioteci, odnosno mladim čitaocima.

Renaug Kleiva je autorka koja uspešno spaja poeziju, prozu i dramu. Pored knjiga za decu, piše i romane i kratke priče, a kao dramaturg se ističe svojom sklonošću ka eksperimentisanju. Dobitnica je i prestižne Nagrade norveških književnih kritičara. Sa njom je kao prevodilac i gost bio i Dragan Marković, generalni sekretar Društva prijateljstva Srbije i Norveške. On je đacima govorio o istoriji prijateljstva dva naroda i značajnim delima napisanim na tu temu.

Autorka je potpisivala knjige mladim čitaocima i poklonila Biblioteci svoje delo „Seti se da pomaziš mačku“. Njena knjiga „ Lizalica iz Uagadugua“, jedno od najčitanijih izdanja u kikindskoj biblioteci, retko se nađe na policama – što svedoči o njenoj popularnosti među mladima.

S. V. O.

Norvesko-srpsko-drustvo-(3)

Delegacija Norveško-srpskog društva, koju čini i tridesetak prijatelja iz Norveške, boravila je u Kikindi u okviru posete Srbiji i učešća u tradicionalnom Maršu prijateljstva u Gornjem Milanovcu. Goste je u svečanoj sali Gradske kuće primio gradonačelnik Mladen Bogdan sa svojom pomoćnicom Dijanom Jakšić Kiurski.

Cilj posete je, između ostalog, jačanje veza između dve zemlje, kao i nastavak saradnje u oblasti kulture i obrazovanja. Domaćin putovanja i generalni sekretar Društva prijateljstva Norveške i Srbije, Dragan Marković, podsetio je na duboke korene koji povezuju Kikindu i Norvešku.

– Kikinda je jedan od deset gradova pobratima sa norveškim gradovima. Sve je počelo nakon Drugog svetskog rata, kada su preživeli iz nacističkih logora u Norveškoj nastavili da održavaju veze sa ljudima koji su im pomagali, što je, vremenom, dovelo do  saradnje i bratimljenja gradova. Ovde smo da razgovaramo o stipendijama za mlade koji studiraju norveški jezik u Norveškoj, kao i o poseti Gimnaziji u Sremskim Karlovcima gde je norveški prvi strani jezik. Takođe, norveški istoričar Mihael Stoke završava doktorski rad o stradanjima u Norveškoj, a mi želimo da približimo dve kulture – to je naša misija – poručio je Marković.

On je istakao da je Društvo prijateljstva osnivač katedre za skandinavske jezike na Filološkom fakultetu u Beogradu, kao i da Norveška finansira brojne projekte u Srbiji. Uz stipendije za studente norveškog jezika, podrška stiže i za mlade muzičare.

Predsednik Norveško-srpskog društva, Rolf Fjelestad iz pokrajine Nordland istakao je da je Srbija, a posebno Kikinda, mesto na koje se rado vraća.

– Vaša zemlja mi je bliska i već sam nekoliko puta boravio u Kikindi. Oduševljeni smo „Terom”, ali za mene su poseban doživljaj polja pšenice, taj prelep i nepregledni prostor. Veze između naših gradova vremenom se mogu izgubiti ako ih ne negujemo. Zato ćemo danas razgovarati o obnovi saradnje i budućim posetama. Istoriju treba pamtiti, ali moramo gledati i u budućnost – u mlade koji će ove veze nastaviti – poručio je Fjelestad.

Prilikom posete Narodnom muzeju, gosti su se sreli sa norveškim stipendistima, a u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ predavanje o norveškoj dečjoj književnosti održaće poznata književnica Renaug Klejva. Ona će, tom prilikom, pokloniti više naslova norveških pisaca prevedenih na srpski jezik.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan istakao je važnost obnove prijateljstava koja imaju istorijski značaj.

– Želimo da pokažemo koliko nam znači ova poseta. Kikinda i Narvik su potpisali povelju o bratimljenju još 1966. godine – jednu od prvih te vrste. Naši gosti znaju za svedočenja porodica koje su pomagale našim ljudima tokom rata. Uz nedavne posete gradonačelnika Narvika i predstavnika pokrajine Nordland, ovo je korak više ka produbljivanju saradnje. Negovanje prijateljstva otvara vrata i za buduće projekte i poslovne prilike – rekao je Bogdan.

Na kraju prijema, domaćini i gosti razmenili su simbolične poklone i obećali da ovo neće biti poslednji susret, već korak ka novoj etapi prijateljstva i saradnje.

S. V. O.

erceg-ugovor-(4)

Grad Kikinda bio je domaćin pokrajinskom sekretaru za urbanizam i zaštitu životne sredine, Nemanji Ercegu, koji je sa predstavnicima našeg grada i opština Ada, Bečej i Nova Crnja potpisao ugovor o davanju na korišćenje opreme za sakupljanje i reciklažu otpada. Kako je ovom prilikom istaknuto 120 miliona dinara opredeljeno je za nabavku 41.000  kanti za primarnu separaciju.

-Izabrali smo Svetski dan zaštite životne sredine, 5. jun, da potpišemo ugovore, kako bi i na ovaj način istakli značaj njenog očuvanja. Predviđeno je da svako domaćinstvo, u pomenute četiri lokalne samouprave, dobije kante koje će služiti za primarnu separaciju otpada u koji spadaju limenke, plastična ambalaža, karton, papir. Pored toga, što će se na ovaj način smanjiti količina otpada koji se deponuje, svaka sredina će selektiranjem ostvariti i prihod. Cilj je da se poveća reciklaža odnosno iskorišćenost komunalnog otpada – naveo je Erceg.

U proteklom periodu pomenuti pokrajinski sekretarijat pomogao je izgradnju klaster stanica u lokalnim samoupravama sa kojima je ugovor potpisan.

-Upravljanje otpadom je zahtevna oblast i samo je jedan segment zaštite životne sredine. Važan je i zbog praćenja smernica i obaveza prema poglavlju 27 pristupanja Evropskoj uniji – precizirao je Nemanja Erceg.

Za naš grad opredeljeno je 20.000 kanti, od kojih će 11.000 dobiti domaćinstva u gradu, a 9.000 biće raspodeljeno u svim selima. Podela će početi u narednom periodu.

-Primarnom separacijom otpad će se reciklirati što će doprineti da naš grad bude zdravija sredina za život. Drago mi je što nam je pripala čast da budemo domaćini potpisivanju ugovora naročito što Ada, Bečej i Nova Crnja gravitiraju ka regionalnoj deponiji u Kikindi. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine u nama ima dobrog partnera. Apliciramo na svakom konkursu jer nam je cilj da živimo u što zdravijem okruženju – dodao je gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan.

I u opštini Bečej zadovoljni su što će započeti primarnu selekciju otpada.

-Za našu opštinu opredeljeno je 1.500 kanti – rekao je predsednik Opštine Vuk Radojević. -One će doprineti u podizanju kvaliteta upravljanja komunalnim otpadom.

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine raspisao je još dva konkursa. Prvi je namenjen lokalnim samoupravama i odnosi se na nabavku kamiona, auto smećara, koji će sakupljati reciklirani otpad koji građani odvoje. Za ovu namenu planirano je 100 miliona dinara.  Drugi konkurs odnosi se na zaštićena prirodna dobra.

-Kikinda ima Specijalni rezervat prirode „Pašnjaci velike droplje“ koji obuhvata Mokrin i deo opštine Čoka. Konstantnim ulaganjem u obnovu mobilijara i edukativnih tabli omogućujemo građanima da posete prirodna dobra i upoznaju se sa svim lepotama koje imamo – zaključio je Nemanja Erceg.

A.Đ.