Најновије

azaric-2

Više od pola veka se Braco Azarić druži sa slikarskim priborom. Tim povodom u Kulturnom centru Kikinda predstavljena je kapitalna monografija o njegovom stvaralaštvu, čiji je ova ustanova i izdavač.

Mnogi poštovaoci likovnog stvaralaštva Brace Azarića, još jednom su se podsetili njegovog umetničkog opusa o kojem su  pored samog Azarića, govorili Dobrivoj Vujin i Marija Tanackov.

Podsetimo, ovo drugo izdanje knjige je izašlo pre nepune dve sedmice, priređivač je Mokrinčanin Marko Ljubičić, a štampa je bila poverena novomiloševačkom “Garmondu”.

Kao uvod u program predstavljen je kratki prilog o Azariću, koji je svojevremeno emitovan na RTS-u, a i docnije, za vreme trajanja programa, sa video bima su emitovani slajdovi sa slikama iz svih faza njegove karijere.

Promociju je otvorilo troje osnovaca iz Novih Kozaraca- Dragan Jovanić, Nikolija Dženopoljac i Jana Lukač koji su probranim poetskim radovima još jednom podsetili zašto su pobrali mnoge državne nagrade za recitovanje.

IZ LIVNIČKIH DANA

O bogato opremljenoj knjizi nadahnuto izlaganje je imao Dobrivoj Vujin, Bracin dvosturuki kolega, ne samo kao umetnik, nego i saborac iz livničkih dana, gde su obojica svojevremeno “udruživali rad”, kako se onda govorilo. Vujin se ovom prilikom setio mnogih Bracinih izložbi, još s početka karijere, podsećajući da je Livnica u svojim najslavnijim danima imala svoje glasilo “Livac”, čiji je Vujin bio urednik, a Braco je likovnim prilozima obogaćivao mnoge brojeve tog glasila.

-Već tad je Azarić, sedamdesetih i osamdesetih godina veka za nama, postao zapažen kao slikar. Od tada do danas, iako je Braco donekle menjao stilove, njegovo slikarstvo se može podvesti pod sintagmu “primenjena istina”- istakao je Vujin.

DOKUMENTARNA VREDNOST KNJIGE

Marija Tanackov, književnica i književna kritičarka iznela je podatak da je prvo izdanje ove monografije o Braci, izašlo 2011. godine, a ovo novo je znatno proširenjo i dopunjeno izdanje, sa tekstovima nekih od najznačajnijih imena srpske kulture, kako iz sveta slikarstva, tako iz književnosti.

-S obzirom da neki od autora tekstova u ovoj knjizi nisu više među živima, ova knjiga ima dokumentarnu vrednost ne samo sa aspekta Bracinog stvaralaštva, nego i celokupne umetničke scene na početku veka čiji smo svedoci.. Knjiga obiluje kolornim reprodukcijama u visokoj rezoluciji i obubvata period od 1973. Do 2023. Dakle punih pet decenija Azarićević rada i prati sve stiloge ovog umetnika, među kojima su najbrojnija dela koja pripadaju ekspresionizmu – navela je Marija Tanackov.

POSVEĆENO SUPRUZI ILONI

Azarić je skromno na kraju dodao kako se prilikom stvaranja neke slike, ne opterećuje ni vlastitim zvanjem ni znanjem.. Kad je pred slikarskim platnom, nikad ne razmišlja gde će ga neka slika odvesti, jer umetnost je nepredvidiva, ali ono što uvek želim da naglasim,je da se dok slikam, trudim da moje slike imaju dušu. To je mislim i zadatak današnje umetnosti, da sačuva pomenutu dušu pred naletom tehnologije.

– Ponovio bih još jednom da sam ovu knjigu “Iz sna i sećanja” posvetio supruzi Iloni-zaključio je s ponosom Azarić.

N. Savić

Vukmirica-Svetislav-pomocnik-gradonacelnika

Novi, moderan objekat Centra za socijalni rad, čija izgradnja ulazi u završnicu obezbediće bolje uslove za funkcionisanje socijalne zaštite u Kikindi. Kako saznajemo od pomoćnika gradonačelnika za razvojne projekte Svetislava Vukmirice, država će uložiti sredstva i da u potpunosti opremi novi Centar za socijalni rad.

– To nije bio prvobitno predviđeno, ali i to smo dogovorili sa prethodnim ministrom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Nemanjom Starovićem. Ovo je državni projekat, finansiranje je preko pomenutog Ministarstva, koje realizuje saradnju sa Programom za razvoj Ujedinjenih nacija- navodi Vukmirica.

Ukupna vrednost investicije je 1,7 miliona dolara. Grad Kikinda imao je obaveze u vezi sa pripremnim radovima pre same izgradnje- pripremom lokacije i povezivanjem sa potrebnom infrastrukturom.

– Brzo i ažurno smo odgovorili na sve zahteve i spremno ušli u ceo projekat, prigrabili pruženu šansu da dobijemo moderan Centar za socijalni rad. Buduća zgrada biće prva u Srbiji, prostiraće se na 1000 m2, imaće sve potrebne sadržaje, kao i dvorište, parking mesta- pojašnjava Vukmirica.

Rok za završetak druge faze radova je 31. jul 2025. godine, nakon čega sledi treća faza koja je obaveza grada i odnosi se na parterno uređenje i pristupne saobraćajnice.

– U narednom periodu uslediće pokrivanje krova limom, izrada termoizolacije fasadnih zidova, postavljanje razvoda slabe struje, izrada kontaktne i ventilisane fasade. Na kraju sledi kontrola samog projekta, tako da sigurno ulazimo u završnicu i stvaranje odličnih uslova za kvalitetan rad Centra za socijalni rad i samu socijalnu zaštitu- ukazuje Vukmirica.

Nova zgrada u ulici Miloša Ostojina, na prostoru nekadašnje treće mesne zajednice, imaće tri puta veću površinu od prethodne što će takođe doprineti boljim i kvalitetnijim uslovima funkcionisanja posebno uzimajući u vidu to da, godišnje, usluge Centra za socijalni rad koristi oko 8.700 ljudi.

Podsetimo, svečanom označavanju početka izgradnje nove zgrade Centra za socijalni rad u ulici Miloša Ostojina, krajem maja prošle godine, prisustvovao je ministar Nemanja Starović kao i predstavnici Programa za razvoj ujedinjenih nacija. Do sada su ulagali u tri ovakve ustanove u našoj zemlji, a objekat u Kikindi prvi je koji se gradi iz temelja po potpuno funkcionalnom i modernom projektu.

J. C.

 

 

astronomija

U  svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda u utorak 24. juna u 18 časova biće održano predavanje dr Luke Popovića, direktora Astronomske opservatorije u Beogradu, pod nazivom „Astronomska istraživanja u Srbiji od osnivanja Astronomske opservatorije do danas”.

Kratak uvod u ovo predavanje održaće dr Petar Vuca na temu totalnog pomračenja sunca u Kikindi 1999. godine čije praćenje je svojevremeno organizovala upravo Astronomska opservatorija iz Beograda.

foto: Fb Astronomske opservatorije

Vjera-Mujovic-foto-Srdanov-(2)
Kao što je naš portal već izvestio čitaoce, u utorak 24. juna na Varoškom trgu u Mokrinu, s početkom  u 21 sat, 40. put će biti održan Memorijal „Miroslav Antić“. Tema ovogodišnjeg jubilarnog Memorijala nosi naziv „Ulepšavanje nevidljivog“.
Među mnogobrojnim gostima iz sveta umetnosti, kulture i zabave, koji će „ulepšati nevidljivo“ Mokrinu u pohode doći će i glumci Vjera Mujović, Ivan Jevtović, Miodrag Petrović, Ratomir Rale Damjanović, Milica Bakrač, Nikola Ugrinović, kao i predstavnici domaćih snaga iz sveta muzike – tamburaški orkestar „Mokas“, i proslavljeni beogradski akustičari, grupa „S vremena na vreme“.
Glumica Vjera Mujović poznata je kao vrstan recitator i inače se vrlo rado odaziva na prigodne programe koji su posvećeni ovdašnjim velikanima pisane reči, pa će tako će biti i u utorak u Mokrinu.
Pupin, poslednji san, FOTO: Milan Tvrdišić
Glumačke prepokupacije ove umetnice u dobroj meri se zasnivaju i na osvetljavanju lika i dela ljudi iz prošlosti, naročito žena, koje su zadužile ovdašnju kulturu. Tako u Konaku Kneginje Ljubice, u tom autentičnom prostoru, Vjera već dugi niz godina igra monodramu o Ljubici Obrenović. Potom, dugovečan je i Kaporov „Vodić kroz srpski mentalitet“ u izvođenju ove glumice.
Zapažene su i druge drame po tekstu pomenutog pisca, koje je Vjera svojevremeno tumačila sa svojom dugogodišnjom prijateljicom Radom Đuričin. Uz sve to, ova lepa glumica je imala noseću ulogu i u predstavi „Pupinijada“, gde opet osvetljava jednu znamenitu ovdašnju ženu – majku Mihaila Pupina-Pijadu. Najšira publika Vjeru možda najviše prepoznaje po ulozi Rajne, profesorke klavira iz serije „Moj rođak sa sela“.

Uz sve nabrojano trebalo bi podsetiti da je Vjera Mujović osnivač Festivala muzejskog teatra, zatim  kulturni ambasador naše zemlje i zapaženi prozni pisac. Stoga i ne čudi što je njen pogled na književnike, naročito pesnike s neskrivenim  respektom, pa tako i u susret mokrinskom recitalu ova glumica s ponosom kaže:
-Marina Cvetajeva je davno, govoreći o svojoj prijateljici i glumici Sofiji Holidej, kazala: „Njoj je potreban tako veliki čovek, kao što je neki pesnik“. – podvlači Vjera važnost pisaca, uz to dodajući: -U današnje vreme kada se gube veliki ljudi, a neki pesnici se zaboravljaju, važno je da čuvamo kulturu sećanja na velikog Miroslava Antića. On je jedan od retkih pesnika koji i dalje živi sa nama i radujem se što ću učestvovati u jubileju posvećenom njemu. Govoriću njegovu divnu pesmu „Kad bi jastuci progovorili“, odnosno „Uspavanku“ i veoma se radujem što ću biti deo tog divnog jubileja u Mokrinu, a uz to govoriću i njegovu „Divnu pesmu“, koja se zaista tako i zove.
Danas pesnici nisu toliko deo javnog prostora, međutim sa Antićem nije tako. Vjera se na to nadovezuje:
-Ranije generacije su znale pesme mnogih pesnika napamet. U sovjetsko vreme, koje pomenusmo pričom o Cvetajevoj, pesme su se učile napamet jer nisu smele da se zapisuju, A kod nas, jedan od zaista retkih srpskih pesnika čije se pesme još uvek znaju i koji još uvek živi među nama je Mika Antić.
N. Savić
Foto Naslovna: Srdanov
ofk-kikinda.-Vukobrat

Kraj fudbalske sezone, pa još turbuletne kakvu je imala OFK Kikinda, uvek je prilika za sumiranje učinjenog. Svakako smo planirali razgovor sa sportskim direktorom Markom Vukobratom, ali otišli smo i nekoliko koraka dalje pa se on osvrnuo i na svoje prisustvo u klubu od 2016. godine, uz kraći prekid, do sada.
– Prestankom angažmana u klubu, narodnog poslanika iz našeg grada Milenka Jovanova, završen je jedan period u bitisanju OFK Kikinde i počinje novi. Zato je, bez obzira na moj eventualni budući status, nužno podvući crtu i najsažetije pobrojati šta je sve učinjeno – kaže Vukobrat.
Vratio se 2016. tadašnji golman iz Nakova na Gradski stadion da završi karijeru.
– OFK Kikinda je tada bila pred gašenjem i klub je spasio Luka Radujko, a ubrzo potom Dragan Felbab preuzeo je čelnu funkciju. Bio sam golman i sekretar i nikog osim igrača, Felbaba i mene nije bilo u klubu. Vladimir Kitanović postavljen je za trenera, a nedugo potom Jovanov, osvedočeni navijač OFK Kikinde, polako pa sve više i više uključio se u rad kluba i tada je krenuo uspon posrnule institucije.
Uskoro je OFK Kikinda iz Vojvođanske prešla u Srpsku ligu.
– Igrački pogon, 90 odsto, činili su igrači iz Kikinde, ali ni to nije bio mamac za publiku. Posle dva kola u Srpskoj ligi 2021. napustio sam klub, a vratio se kao sportski direktor nakon ispadanja u Vojvođansku, na kraju proleća 2022. Cilj je bio da se vratimo, ali bez imperativa, publike je opet bilo za prebrojati, iako smo bili dominatni i na kraju se i ekspresno vratili u Srpsku ligu. Potom, u toj našoj povratničkoj sezoni, moj izbor bio je trenerski debitant u tom rangu Vladimir Šponja. Sve je iznenadio, vredan i gladan uspeha na kraju je stigao i do mesta selektora amaterske reprezentacije Vojvodine, a OFK Kikindu, koju su svi videli kao glavnog kandidata za ispadanje, lansirao na peto mesto što je bio naš najbolji plasman posle ispadanja iz Druge lige, 2000. godine. Tim su opet činili mahom domaći igrači uz mlade fudbalere iz drugih sredina, a Šponja je potvrdio da je bio pravi izbor i to za duži period no dobio je prvoligašku ponudu od mitrovačkog Radničkog i otišao.
Šponju je na klupi nasledio Zdravko Trivković.
– On je bio još jedan trener debitant u trećem rangu, a poslednjih nekoliko jesenjih kola ekipu je predvodio pomoćnik mu Kitanović i osvojili su zajedno 26 bodova. U pauzi je stigao Dušan Đokić koji je bio suočen s velikim brojem odlazaka i trebalo mu je pronaći, pa još u zimskom periodu, dostojne zamene. Tokom minulog proleća imali smo seriju remija, na sve strane bilo je neverovatnih rezultata rivala i onda smo na kraju bili suočeni s činjenicom da iz lige ispada čak sedam klubova. Opet su nas svi otpisali, ali smo u furioznom finišu upisali tri pobede, a u poslednja četiri kola uzeli 10 bodova i u višestruko složenoj situaciji zasluženo opstali.
Sportski direktor ističe da je tokom minule tri sezone pratio najbolje igrače sa šire teritorije grada Kikinde.
– Dovodili smo one koji su se isticali u vojvođanskom rangu, a neki čak nisu ni hteli da dođu, jer Srpska liga zahteva mnogo veća odricanja i redovne treninge. Dopunjavali smo prvi tim našim omladicima i kadetima i na kraju ono što nismo pronašli na severu Banata morali smo popuniti igračima koji su bili kvalitetom na ivici igranja između druge i ove naše treće lige. Ni to nije bilo lako naći, Beograd i Novi Sad nisu tim momcima blizu kao mesta naših rivala u ligi, a nismo ni finansijski mogli parirati gotovo ikome. Međutim, presuđivao je tada pozitivan narativ o našem klubu da ono što obećamo to i ispunimo i moja poznanstva s ljudima koji su te igrače usmerili ka nama. Branko Lazarević najviše mi je pomogao, drži u malom prstu mogućnosti mladih fudbalera iz najvećih klubova, potom i: Andrej Mrkela, Aleksandar Jevtić, Đorđe Ivelja, Bojan Šaranov, Vladimir Buač, Bojan Dubajić, Darko Gašić i Zdravko Rauković. Zlonamerne kritike upućivane su nam da „zbog toga što imamo tim stranaca” nije bilo publike, a istina je da smo od svih srpskoligaša najviše igrača iz svog mesta imali upravo mi.
Finansijski momenat, nije mu bio presudan, napominje Vukobrat.
– Primanja su mi bila niža od čoveka koji održava terene, a i od većine igrača, a obavljao sam i poslove koji nemaju dodirnih tačaka s obavezama sportskog direktora, što mi nije teško padalo. Takođe, s klupskim finansijama nisam imao dodira, a ono iza čega sam stajao bila su kadriranja igrača i trenera, ali istovremeno ja sam trenerima davao odrešene ruke kada su sastavljali tim i često do pred sam početak meča nisam ni znao prvih 11. Zato je cela ova priča bila zdrava i poštena. OFK Kikinda je na taj način vratila poštovanje fudbalskih struktura. Uprava je pojačana privatnicima, koji su davali svoj novac, a imali smo marketing, zahvaljujući Jeleni Pantelić, bolji i od mnogih superligaških klubova. Jovanov je najviše pomogao u raznim oblicima, trošio lične kredite i to niti jedan političar pre njega ni izbliza nije pokušao, a pogotovo uradio.
Spominje sportski direktor i trenerski kadar.
– U stručnom štabu bili su domaći treneri: Branislav Stojanović, Dragan Ćirić, golmanska legenda, Vanja Popović pomagao je besplatno, a Kitanović je dvaput bio moj izbor za prvog trenera. Vizija mi je bila da bude direktor, kordinator mlađih selekcija i smatram da je šteta što to nisimo dovršili do kraja, a naravno da ima kvalitet i za šefa struke prvog tima. Od naših „domaćih” igrača u poslednje tri sezone igrali su: Božić, Jarić, Mirkov, Ivanović, Zeljković, Spahić, Đukić, Barbul, Žilić, Bajić, Reljić, Mirkonj, Vilovski, Cvijanović, Kecman, Ćirić, Adamović, Molnar, Popeskov, Beloš, Pajtin, Zečević, Škero, Stojanov, Kovačević, Hajdu, Putnik, braća Francuski…
Šta će biti s OFK Kikindom, pokazaće naredne sedmice, vremena je malo, ali sportski direktor ističe da su najaktivniji članovi uprave pokazali zanimanje da preuzmu vođenje kluba.
Žolt Gačka, Peter Višnjei i Goran Gavrić treba da donesu nimalo laku odluku, lično se nadam najboljoj varijanti za OFK Kikindu, a zlonamernih komentara pokvarenih i negativnih ljudi uvek će biti. Sigurno je da je i s moje strane bilo pogrešnih poteza, ali sve vreme radio sam u najboljoj i poštenoj nameri i cela moja priča nije pravdanje već obaveza svakog čoveka koji je obavljao funkciju da se na ovakav način obrati javnosti – zaključuje Vukobrat
D. P.

OMLADINSKA ŠKOLA
Vukobrat govori i omladinskoj školi.
– Cilj mi je bio da se omasovi omladinska škola, koja je bila u katastrofalnom stanju, a postavljeni su i mladi treneri s ljudskim kvalitetima. Plod svega je šest selekcija s preko 120 fudbalera i jedino nemamo decu mlađeg osnovnoškolskog uzrasta. Mlađe selekcije vrhunski su opremljene zahvaljujući Jovanovu koji je svake godine lobirao na raznim konkursima. U isto vreme, nedostatak terena predstavljao nam je problem, a nemamo ni igrališe s veštačkom travom. Ni jedno naše dete nije moglo preći u veći klub a da se taj klub nije zvanično obratio OFK Kikindi. Samo od tih odlazaka, naš klub prihodovao je preko milion dinara, u novcu ili opremi, a to je ranije bilo nezamislivo. Našoj deci omogućili smo i kvalitetene provere sa Zvezdom, Partizanom, OFK Beogradom… Članarina za decu bila je najniža u gradu, a nisu je plaćali momci sa sela, treće dete, deca samohranih majki i deca iz socijalno ugroženih porodica.

plivanje

Na Letnjem prvenstvu Vojvodine za mlađe pionire, pionire i kadete, u Futogu, Velika Kikinda osvojila je 15 medalja (4-6-5).
Zlato: štafeta 4h50m mešovito (Luka Bubulj, Ognjen Terek, Aleksandar Sokolai, Uroš Milićević), 50m slobodno i 50 m leđno Lena Stojanović, 50m delfin Aleksandra Protić.
Srebro: 50m slobodno i 100m prsno Sokolai, 100m delfin Terek, 50m prsno Stojanović, 100m delfin Lena Bikić, štafeta 4h50m mešovito (Jovana Savić, Bikić, Jovana Sabo, Jelena Stojkov).
Bronza: 100m slobodno Milićević, 100m leđno Bubulj, 50m prsno Jovan Sabo, štafeta 4h50m slobodno (Kristof Kiš, Mihajlo Ubavić, Ognjen Perić, Ivan Bočarac), 50m prsno Protić.
U ekipnom poretku, kadeti su bili sedmi, pioniri treći, a mlađi pioniri peti.
– Naša ekipa nastupila je sa samo 28 takmičara i nakon dva meseca treniranja na suvom, povremenog plivanja vikendom u Bečeju ili Senti, a posle odličnog uspeha ove vredne dece, ostaje žal i pitanje: kakva je budućnost kikindskog plivanja nakon leta – napominju u PK Velika Kikinda.
D. P. 

djaci-generacije-grupna

Prijem za devetnaestoro đaka generacije osnovnih i srednjih škola organizovan je u svečanoj sali Gradske kuće. Ugostio ih je gradonačelnik Mladen Bogdan sa članovima Gradskog veća Marijanom Mirkov i Tihomirom Farkašem.

Ove godine, pored đaka, nastavnika i direktora škola, na prijem su pozvani i roditelji učenika generacije.

Prvi čovek grada uputio je najuspešnijim osnovcima i srednjoškolcima čestitke na postignutom uspehu, razgovarao je sa njima o daljim planovima i uručio im prigodne poklone kao znak podrške i poštovanja za izuzetne rezultate tokom školovanja.

Istakao je ovi mladi ljudi nisu samo postigli sjajne rezultate u školi, već i na takmičenjima iz raznih oblasti, gde su svoj grad predstavili na najbolji način.

– Trudite da se da upišete i završite ono što će vam zaista služiti u životu, a sa vašim talentima bićete u prilici da budete svestrani. U daljem školovanju je važno da se usmerite ka onome što volite i što može da doprinese vašem ličnom razvoju. Zahvalio bih i vašim nastavnicima, direktorima škola i roditeljima koji su vas podstakli i usmeravali da budete dobra deca i dobri ljudi, lepo vaspitani, koji su vas motivisali da učestvujete na takmičenjima- rekao je Bogdan.

Isidora Jakonić je učenica generacije Ekonomsko-trgovinske škole.

-Pamtiću srednjoškolske dane po divnim profesorima i  prijateljima. Ponosna sam na uspeh, bilo je naporno, ali sam uspela da balansiram. Mlađima mogu da poručim da je važno da budu uporni i veruju u sebe i ostvaruju svoje ciljeve- rekla je Isidora.

– Najveći uspeh za mene je što sam se istakao u oblastima koje me zanimaju- rekao je Andrej Popović, đak generacije Gimnazije „Dušan Vasiljev“- Meni je primarni cilj bio da budem među jedan odsto u Srbiji, bio sam u CERN-u, na prijemu u Vladu, u SANU, i te nagrade su potvrdile da sam među najboljim fizičarima odnosno matematičarima u Srbiji. Planiram studije na Matematičkom fakultetu u Beogradu i kasnije master i doktorske u inostranstvu.

U oblasti obrazovanja u našem gradu postigli smo sjajne rezultate, veliki nam je zadatak da takve uslove omogućimo i narednim generacijama, istakao je član Gradskog veća za obrazovanje Tihomir Farkaš.

-Sa velikim zadovoljstvom smo organizovali prijem za đake generacije, uručili im nagrade i poželeli sreću u daljem školovanju. Bićemo im podrška i dalje- dodao je Farkaš.

Đaci generacije nagrađeni su mobilnim telefonima i smart satovima.

 

 

 

mika-antic-memorijal-(3)

U Mokrinu, na Varoškom trgu, u utorak, 24. juna, biće održan 40. Memorijal „Miroslav Antić“. Tema ovogodišnjeg Memorijala je „Ulepšavanje nevidljivog“.

U programu će učestvovati: Vjera Mujović, Ivan Jevtović, Miodrag Petrović, Ratomir Rale Damjanović, Milica Bakrač, Nikola Ugrinović, bend „S vremena na vreme“ i Tamburaški orkestar „Mokas“. Voditelji programa biće Gordana Stijačić i Branislav Ugrinov.

Početak Memorijala zakazan je za 21 sat.

struja-1

Zbog planiranih radova na mreži, u utorak, 24. juna, biće isključen deo potrošača u Kikindi.

Od 9.30 do 10.30 struje neće biti u Dositejevoj ulici, od Nikole Pašića do Jovana Popovića.

Od 11 do 12 biće isključeni potrošači od polovine ulice Feješ Klare prema Mokrinskom putu do ulice Mokrinski drum.

Od 12.30 do 14.30 bez struje će biti:

– ulica Generala Drapšina, od Čanadske do Dušana Vasiljeva

– Dušana Vasiljeva, od Generala Drapšina do Kralja Petra Prvog.

sunce

Danas se očekuje i umerena oblačnost, a za vikend sunčano vreme. Maksimalna temperatura biće od 25 do 30 stepeni.

Od ponedeljka se očekuje sunčano i svakim danom sve toplije, jer će sa jugozapada pristizati vrela vazdušna masa, poreklom sa severa Afrike.

Već od ponedeljka temperature će biti iznad 30 stepeni, a od sredine pa do kraja sedmice, odnosno do kraja juna, one će biti od 33 do 37 stepeni.

Prema trenutnim prognozama, vrelina će se nastaviti i početkom jula, uz temperature do 38 stepeni, lokalno i do 40 stepeni.

Nažalost, do kraja juna i dalje nema na vidiku da će biti padavina, osim lokalnih na planinama, pa će se nastaviti veoma sušno junsko vreme.

Širom Srbije dosadašnji deo juna nije ni doneo padavine, zbog čega će ovo biti jedan od najsušnijih ikada. Sušno vreme odraziće se na nizak vodostaj, ali i na poljoprivredne i ratarske kulture, naročito na kukuruz.

U narednom periodu vrednosti UV zračenja biće veoma visoke, pa se u periodu od 10 do 16 časova ne preporučuje izlaganje suncu duže od 10 minuta bez adekvatne zaštite.

S. V. O.

(Izvor: dnevnik.rs)