Град

1708867634910

Šampion 38. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova je Žućko Lazara Adamova Bilte mlađeg (15). U finalu je savladao Crvenog vlasnika Miodraga Trnića (20). On je i najmlađi seniorski prvak ovog tradicionalnog nadmetanja u Mokrinu.

-Srećan sam što sam pobedio i što je Žućko ostvario svojevrsni rekord koji ima samo jedan gusan, da bude prvi u sve tri kategorije takmičenja. Takmičim se od malih nogu a ljubav prema ovim životinjama nasledio sam od dede i tate. Imamo kvalitetne gusane oduvek i ovo su najbolji guskove koje uzgajamo, posle Acike, legende guščarstva u Mokrinu. Borba je bila teška i neizvesna, ali sam bio uveren u pobedu – istakao je Lazar.

 

Vicešampion Crveni ima četiri godine i godinu je stariji od šampiona. Miodrag Trnić kaže da je pre tačno deset godina počeo da guščari, nakon čega je u ovaj svet uveo je ostatak porodice.

-Crveni je kvalitetan gusan i nije me izneverio. Iako je drugi imaće pobednički tretman. Jako je teško doći do finala i siguran sam da će u godinama koje dolaze zauzeti guščarski tron. Sve čestitke pobedniku – rekao je Miodrag Trnić.

Pehare je uručio gradonačelnik Nikola Lukač koji je naveo da je mokrinska guščarska  manifestacija izazvala veliko interesovanje meštana i gostiju, ali i medija. Svi su došli da vide kako izgleda jedinstveno nadmetanje na svetu.

-Ovakvi događaji privlače veliku pažnju ne samo domaće javnosti, nego i ljudi sa strane što je odlična promocija Mokrina i Kikinde. Od pobede je važnije druženje, ali i očuvanje ove lepe tradicije. Mokrin je prepoznatljiv po neobičnim takmičenjima i mesna zajednica i lokalna samouprava podržavaće ove manifestacije koje pomažu da se glas o našoj sredini daleko čuje – precizirao je Lukač.

U ligi dvogodaca pobednik je Danijel Ognjenov (9) i gusan Grom. U finalu je savladao Dum Duma Aleksandra Adamova.

-Ovo mi je prvi pehar i siguran sam da će ih biti još. Tata, brat i ja guščarimo već pet godina. Tata i ja smo ga šetali, kupali, negovali. Do sada smo uspeli da budemo dva puta prvi u kategoriji dvogodišnjaka i nadamo se i seniorskoj pobedi – dodao je je Danijel.

Među jednogodišnjacima pehar je pripao Vuku Živice Terzića koji je bio bolji od Kardaša Milana Dražića.

-Ni ja ni protivnik nismo očekivali pobedu jer su gusani mladi i ne znamo koji će biti bolji u finalnom nadmetanju. Znali smo da će nadmetanje biti dobro i neizvesno i uvek je lepo kada na kraju izađete kao pobednik. Put do finala nije bio lak. Vuk je imao dve teže i duže borbe, a nadmetanja su guskovima urođena – pojasnio je Terzić.

Organizator nadmetanja, uz podršku Grada Kikinde i Mesne zajednice Mokrin, je udruženje „Belo pero“ čiji je Živica Terzić predsednik.

-Bližimo se jubileju, 40 godina manifestacije. Prvu monografiju udruženje je izdalo pre 12 godina i sada razmišljamo o tome da napišemo drugu. Svaka godina je drugačija i ima svoje specifičnosti i sve to treba zabeležiti da ostane budućim generacijama. Drago mi je što se sve više mladih uključuje u guščarstvo i u Svetsko nadmetanje. To nam je znak da smo uradili dobar posao i da će iza nas ostati generacije koje će i dalje čuvati ovu manifestaciju – napomenuo je Terzić.

Prisutni su mogli da uživaju u revijalnim takmičenjima, najlepšem jatu, najtežoj guski, najstarijem gusku. Ove godine u nadmetanjima je učestvovalo je 132  gusana u sve tri kategorije među kojima je bilo najviše jednogodišnjaka.

A.Đ.

 

sanja-nagrada

Dr Sanja Brusin Beloš, načelnica Odeljenja higijene i humane ekologije Zavoda za javno zdravlje za doprinos razvoju zdravstva i kontinuiranu brigu o zdravlju građana dobila je nagradu Grada. Tokom svečane dodele zahvalila se u ime nagrađenih dobitnika i tom prilikom kazala je da nije očekivala nagradu, i dodala:

-Za mene je ovo priznanje došlo potpuno neočekivano. Više od 30 godina radim u zdravstvu i trudim se da doprinesem dobrobiti svih nas. Drago mi je što je to prepoznato i nagrađeno. Ujedno to je i obaveza da budem još bolja u svom poslu.

Rođena i odrasla u susednom Zrenjaninu, dr Sanja, nam je otkrila da je 31. godinu u Kikindi i da se oseća kao Kikinđanka jer je više vremena provela u našem gradu u odnosu na rodni Zrenjanin gde je završila osnovnu i srednju Medicinsku školu. Studirala je medicinu u Novom Sadu.

-Specijalista higijene sam od 1998. godine i smatram da je ova delatnost izuzetno važna s obzirom na to da se bavi ispitivanjem vode, vazduha, hrane. Sve su to faktori životne sredine koji utiču na zdravlje svih stanovnika i nemerljivo su važni. Nije fraza kada kažem da sam iznenađena nagradom i veoma sam počastvovana jer je ona zapravo potvrda mog rada . Posvećeno radim od prvog dana – dodala je naša sagovornica.

Oko upisa fakulteta nije imala dileme. Oduvek je, veli, želela da bude lekar jer je čitav život pomagala ljudima.

-Samo u jednom momentu imala sam manju dilemu da li da odaberem medicinu ili fiziku, ali prevagnula je moja želja da pružam pomoć. U Kikindu sam došla 1992. godine zahvaljujući udaji i odmah sam počela da radim. Prvo radno mesto mi je bilo u Medicini rada kao lekar opšte prakse, nakon čega sam prošla sve ambulante. Krajem 1994. bio je konkurs u Zavodu za javno zdravlje na koji sam se prijavila i već naredne godine odobrena mi je specijalizacija iz higijene. Iskrena da budem, to mi nije bila želja, međutim na specijalizaciji i nakon nje kada sam počela da radim uvidela sam koliko je to važno – otkriva dr Brusin Beloš.

Dr Sanja voli da kaže da je specijalistima higijene pacijent čitava populacija te da je odgovornost koju ima velika. Kako voli rad sa pacijentima i kliničku medicinu vodi ambulantu za dijetetiku.

-Uporna sam u tome da ljudima ukažem na zdravu ishranu i zdrave stilove života. Promovišem ih jer je uvek bolje prevenirati određene bolesti – zaključuje dr Brusin Beloš.

Zrenjanin je vezan za mladost, a Kikinda za najbolje godine života tako da poređenje nije moguće. Život u malom gradu je prednost i nema ambicija da ode iz našeg grada.

A.Đ.

Ambulanta za dijetetiku

Gojaznost je bolest modernog doba i naročito je izražena u našoj sredini. Gojazna deca imaju ogromne šanse da obolevaju u kasnijem dobu i značajno je usmeriti ih da se zdravo hrane.

-U ambulanti za dijetetiku većina mojih pacijenata su deca i mladi. Od prošle godine imamo ugovor sa Republičkim Fondom za zdravstveno osiguranje tako da se može doći i sa uputom izabranog lekara, te pozivam sugrađane koji imaju problema u vezi sa ishranom  da se jave. U osnovi najrasprostranjenijih nezaraznih bolesti upravo loša ishrana – poručila je dr Sanja Brusin Beloš i dodala da je potrebno da se pacijenti jave radi dogovora.

 

HRAST-ZASTICEN

Hrast u parku Železničke stanice u Kikindi, od kraja prošle godine zaštićen je kao spomenik prirode. Stablo je impozantno, raskošne je lepote i habitusa, istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Samom veličinom i starosti stablo je izuzetne prirodne vrednosti. Staro je od 180 do 200 godina i visoko je 30 metara. Prečnik krošnje je 28 metara i zauzima ukupnu površinu od 615 metara kvadratnih kolika je projekcija krošnje na podlozi. Obim debla je 550 centimetara. Aktom o zaštiti propisan je način zaštite, njegova nega i šta je zabranjeno poput lomljenja stabala, lišća, oštećenja kore, kao i izvođenja zemljanih i građevinskih radova u njegovoj blizini – rekla je Miroslava Narančić.

U blizini hrasta postaviće se tabla sa nazivom vrste, starosti i kategorijom zaštite. Park se održava redovno, kao i sama površina oko stabla koje će redovno pregledati stručnjaci sa Instituta za nizijsko šumarstvo. Zdravstveni pregled pokazaće koje suve grane treba ukloniti i kako ga dalje negovati.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj bavi se i prepoznavanjem i predlaganjem zaštite značajnih vrsta pojedinačnih stabala na teritoriji grada. Naše područje ima puno prirodnih bogatstava.

-U našoj sredini imamo nekoliko zaštićenih područja među kojima su Specijalni rezervat pašnjaci velike droplje, slatine srednjeg Banata i doline Zlatice, park „Blandaš“ i ulica Generala Drapšina koja je medijski poznata po prirodnom tunelu i spada među najlepše ulice sveta. Odnedavno se zaštićenim prirodnim bogatstvima pridružio i hrast lužnjak – napomenula je naša sagovornica.

Krajem 2023. godine Sekretarijat za zaštitu životne sredine od pokrajinskog Zavoda za zaštitu prirode dobio je akt kojim je hrast postao zaštićeno područje lokalnog značaja treće kategorije odnosno spomenik prirode.

-Deceniju pre toga podneli smo inicijativu da se najpre uradi valorizacija stabla, a potom i da se zaštiti. U toku su pripreme za naredni korak, a to je zaštita stabla hrasta u dvorištu Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko-trgovinske škole. Stabla koje želimo da zaštitimo su stara između 150 i 200 godina – dodala je Miroslava Narančić.

Hrast lužnjak je autohtona vrsta stabla, visokih lišćara. Karakterističan je za naše područje, a ujedno simbolizuje dugovečnost, tradiciju i kulturu. U našoj zemlji postoji desetak vrsta hrasta od kojih je najpoznatiji lužnjak, a tu su i kitnjak i cer.

A.Đ.

Dva veka dočekuje i ispraća putnike

Stablo, koje je svedok istorije, promena i rasta Kikinde, od Velikokikindskog distrikta do danas, i dalje živi u dvorištu Železničke stanice koja je nekada bila motor razvoja. Već skoro dva veka ono ispraća i dočekuje putnike namernike, ali i Kikinđane koji vraćaju u rodni grad. Hrast je bio 30 godina star u vreme otvaranja pruge Segedin – Kikinda – Temišvar.

-Hrast treba da bude spomenik prirode koji će ostati budućim generacijama i da se nađe na karti eko turizma našeg grada – zaključila je Miroslava Narančić.

 

SLIKA-5

Tumor na kičmenoj moždini osmosečnoj Nađi Janovan uklonila je neurohirug dr Danica Grujičić. Od tada traje borba da napravi prvi korak

Nađa Janovan (12) ima samo jednu želju, da prohoda. Redovno pohađa Osnovnu školu „Žarko Zrenjanin“, voli druženje i školske drugove koji joj nesebično pomažu.

-Da prohodam to je moja jedina želja. Nikada nisam hodala, ni trčala i najveća radost će mi biti ako sama napravim prvi korak. Volim da crtam i najčešće slikam u slobodno vreme. Puno obaveza imam oko vežbi što mi oduzima puno vremena tokom dana. Radim ih kod kuće, ali i sa fizijatrima. Od predmeta najviše volim likovno. Zanimljiva mi je i informatika jer smo počeli da programiramo crtaće, filmove i prezentacije. Jedno vreme sam svirala tamburicu u „Guslama“ gde je moja mama, koja svira violinu, bila deo Velikog narodnog orkestra. Odustala sam zbog svakodnevnih obaveza koje su naporne  – otkrila nam je Nađa.

Ljubavi, kako smo se uverili prilikom posete porodici Janovan, ima na pretek uz svakodnevnu borbu roditelja Vojislava i Nade, rodbine, prijatelja, ali i ljudi dobre volje da Nađi pomognu da joj se najveća želja ostvari. Nađa je obolela sa pet, a operisana je sa osam meseci, saznajemo od majke Nade.

 

-U tom periodu slabo je spavala, bila je uznemirena, često je plakala i to nam je bio znak da postoji problem. Do pojave otoka na vratu u leđnom delu Nađa je već imala sijaset dijagnoza od kojih nijedna nije bila prava. Stigli smo dečijeg neurologa i doktorka je postavila dijagnozu koja je neurohirurške prirode. Kao hitan slučaj stigli smo na Institut za majku i dete u Beogradu i nakon magnetne rezonance dobili smo i odgovor. Nađa je imala tumor na kičmenoj moždini, značajnije veličine – priseća se majka Nada.

Nakon prvog šoka i velikog broja dijagnoza o ishodu operativnog zahvata, roditelji mlade sugrađanke uhvatili su se u koštac sa ogromnim problemom.

-Nađu je operisala profesorka doktorka Danica Grujičić, jedna među deset najboljih neurohirurga u Evropi. Operacija je bila teška i zahtevna, kičmena moždina je kod beba tanka, ali je, na sreću sve dobro proteklo.  Nakon oporavka započeli smo sa fizikalnim i hemioterapijama koje su trajala dve godine. Naša devojčica pokazala je da je borac i sve terapije završila je do kraja, a recidiva tumora nije bilo. Sa druge strane suočili smo se sa posledicama operacije skoliozom i oduzetošću donjih ekstremiteta, prvenstveno leve noge – pojašnjava naša sagovornica.

Period koji je usledio nije bio lak. Većinu vremena Nada i Nađa provodile su u Beogradu na terapijama, kontrolama kod pet lekara specijalista, vežbama. Dolazile su kući kada su mogle.

-Nađa od druge godine nosi mider koji joj je potpora za kičmu. Ne razdvaja se od njega ni kada spava i sigurna sam da joj je to naporno i neprijatno, ali on joj pomaže da se kičma dodatno ne krivi. Kako je u pubertetu i fazi intenzivnog rasta i pomagala koja koristi treba da prate njen razvoj, dokle god ne budemo došli do perioda kada će operisati kičmu. To će biti moguće kada prestane sa rastom. Sreća je što u Kikindi imamo ambulantu koja primenjuje  šrot metodu odnosno vežbe za kičmu koje su potrebne Nađi, tako da ne moramo da budemo konstantno u Beogradu – dodaje Nada Janovan.

Problem koji treba rešavati je motoričke prirode odnosno kretanje. Za to joj je neophodna robotska terapija koja je dala dobre rezultate kod neuromišićnih problema nastalih oštećenjem kičmene moždine. Kod Nađe postoji neurološki deficit i robotska terapija tačnije aparat lokomat može da pomogne. On simulira pokrete koje mozak prihvata obrađuje ih i koristi ih dalje.

-Nađa ima blokadu u kičmenoj moždini tako da informacije od mozga ne mogu da stignu do perifernih nerava i da se vrate nazad i tu je uloga lokomata. Terapija je u Beogradu traje minimalno dva meseca u kontinuitetu, dnevno u proseku četiri sata. Vežbe koje su joj potrebne su izuzetno skupe. Naš plan je da tokom leta Nađa započne sa robotskom terapijom i deo sredstava koje prikupimo koristićemo za ovu namenu, a ostatak nam je potreban za nabavku RSQ aparata koji će svakodnevno koristiti i služi za obaranje tonusa odnosno spazma koji ima u levoj nozi – napomenula je Nada. Otac Vojislav zahvalan je svim ljudima dobre volje koji su pokazali da su humani i pomogli Nađi.

-Svi nas zovu, sportisti, muzičari preduzetnici, obični građani, Nađini drugari i svi žele da pomognu. Iznenađen sam koliko njih se priključilo akciji prikupljanja sredstava i to nismo očekivali. Nude nam pomoć, ne samo novčanu, i ganut sam i pozitivno iznenađen. Za nas je to ogromna suma koju ne bi mogli sami da sakupimo i hvala svima koji su nas podržali u nameri da našoj devojčici pružimo neophodnu terapiju – navodi Vojislav.

A.Đ.

1619 na 3030

Za lečenje je potrebno tri miliona dinara i do sada je preko fondacije „Budi human“ i uz pomoć humanih ljudi prikupljeno 1,8 miliona dinara. Svi koji žele da pomognu mogu da upišu 1619 na broj 3030. Cena SMS poruke je 200 dinara. Tu su i žiro računi dinarski: 160-6000001811469-67, devizni: 160-6000001812510 – 48, IBAN: RS35160600000181251048

HODANJE UZ POMOĆ ROBOTA

Uz robotsku terapiju očekivanja su da će mozak naučiti šemu pokreta koji do sada nije mogao da nauči. Nađa ne može da proizvede pravilan pokret koji bi mozak zapamtio. Smisao je da deo tela koji ne funkcioniše preuzme ostatak mišića, nerava i struktura. Pored hoda važno je da Nađa ima bolji balans kako bi rasteretila kičmu i kompletno telo. Kako je tehnologija napredovala sada je to moguće, a na svima nama je da se potrudimo da maloj sugrađanki ispunimo jedinu želju.

 

dr Pecarski 1

Dok je u Beogradu, pre nekoliko dana, već sa 11 evidentiranih slučajeva, proglašena epidemija morbila, odnosno malih boginja, u Severnobanatskom okrugu nije zabeležen nijedan slučaj, saznajemo u Zavodu za javno zdravlje (ZZJZ).

– Naš okrug se uzima kao primer u državi sa najvišim obuhvatom vakcinacijom – kaže epidemiolog dr Tatjana Pecarski, načelnica Centra za kontrolu i prevenciju bolesti u ZZJZ. – MMR vakcinom, protiv malih boginja, zaušaka i rubeole u Okrugu je imunizovano blizu 97 odsto, a u Kikindi oko 98 odsto. Da bi se dostigao kolektivni imunitet potreban je obuhvat veći od 95 odsto.

Dr Pecarski dodaje da epidemije ovih bolesti nigde ne bi smelo da bude jer je vakcinacija svima dostupna. U Beogradu je proglašena epidemija sa samo 11 slučajeva malih boginja jer se epidemije ne proglašavaju samo kada su veliki brojevi u pitanju, nego, kao u ovom slučaju, kada se pojavljuju bolesti i događa zaražavanje koje ne bi trebalo ni da bude, navodi dr Pecarski.

Primarna vakcinacija protiv malih boginja, zaušaka i rubeole sprovodi se kod dece od navršenih 12 meseci jednom dozom MMR vakcine i treba je sprovesti pravovremeno do navršenih 15 meseci života. Revakcinacija (druga doza) sprovodi se pre upisa u prvi razred osnovne škole, a izuzetno u toku prvog razreda.

Naš grad i okrug, inače se navode kao primer dobre prakse i kada je u pitanju obuhvat drugim vakcinama – po vakcinalnim izveštajima, broj je uvek znatno iznad 95 odsto.

guskovi-finale

Finale 38. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova biće održano u nedelju u ulici Milana Malenčića ispred kućnog broja 32. Najinteresantnije će biti takmičenje seniora, a znalci tvrde da borba neće biti laka.

U finalu su Crveni vlasnika Miodraga Trnića (19) i Žućko Lazara Adamova Bilte mlađeg (15). Mladi guščari za naš portal kažu da guskove pripremaju i očekuju pobedu.

 

-Crveni ima četiri godine i do sada je pokazao da zna da se bori.  Kod mene je odmalena i znam ga u dušu. Imao je teška nadmetanja na putu do finala, ali je uspeo da dođe do poslednjeg kruga. U nadmetanjima je bio dominantniji, tako da ne sumnjam u njegovu srčanost i spremnost. Najvažnija je šetnja, kupanje u bazenu i dobra ishrana. U finalu očekujem tešku borbu i siguran sam da ni mom, ali ni protivničkom gusku, koji je pomalo favorit, neće biti lako – istakao je Miodrag Trnić koji se deset godina bavi gusarstvom i u ovaj svet uveo je ostatak porodice.

Žućko star tri godine mladog Bilte, do sada je osvojio već dve titule šampiona i u to u kategorijama jednogodišnjaka i dvogodišnjaka.

-Nadam se pobedi jer mu nedostaje još samo pehar u seniorima da osvoji treću titulu. Vreme nam ne ide na ruku, pošto je toplo za ovo doba godine. Bez obzira na to, šetam Žućka svakodnevno i kupam ga. Borbe u kojima je učestvovao trajale su duže od deset i petnaest minuta i najteže nadmetanje bilo je u četvrtfinalu sa gusanom Nemanje Almaša. Guska sam nasledio od dede čije ime nosim i koji je poznat guščar. Kada spojimo mladost i iskustvo to mora da bude dobitna kombinacija – kazao nam je Lazar Adamov.

U kategoriji dvogodišnjaka finale su obezbedili gusak Aleksandra Adamova i gusan Danijela Ognjenova. Među jednogodišnjacima najbolji su se pokazali gusani Milana Dražića i Živice Terzića. Dobro utrenirani i u pratnji vernih pratilja beli „gladijatori“ daće sve od sebe da budu šampioni.

Program u nedelju počinje u 10 sati i pored finalnih nadmetanja u sve tri kategorije prisutni će moći da uživaju u revijalnim takmičenjima, najlepšem jatu, najtežoj guski, najstarijem gusku. Ove godine u nadmetanjima je učestvovalo je više od 140 gusana u sve tri kategorije među kojima je bilo najviše jednogodišnjaka.

A.Đ.

 

1708612338287

Pod sloganom „Avantura počinje ovde!“ na Beogradskom sajmu danas, 22. februara, počeo je 45. Međunarodni sajam turizma. Na najznačajnijoj turističkoj manifestacije celog regiona jugoistočne Evrope i drugih delova sveta, koja traje  do 25. Februara, turističku ponudu predstavlja i Kikinda.

-U okviru paviljona Pokrajinskog sekretarijata za privredu i turizam Turistička organizacija Grada predstavlja se danas. Kao nosioci sertifikata „Najbolje iz Vojvodine“ dobili smo mogućnost da našu ponudu predstavimo na zajedničkom štandu jer je paviljon pomenutog sekretarijata izuzetno posećen. S obzirom na to da smo sertifikat dobili za manifestaciju „Dani ludaje“  posetioci, koji dođu na sajam, imaju priliku da vide proizvode od ludaje, da probaju bundevaru, ali i druge tradicionalne kolače našeg kraja i da uzmu promo materijal i bliže se upoznaju sa našom najvećom manifestacijom – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov.

Zbog ekskluzivnih sajamskih cena, frst minut ponuda i paketa sa mnoštvom pogodnosti, Sajam turizma je za posetioce već dugi niz godina omiljeni godišnji orijentir za odabir aranžmana i destinacija, kao i sagledavanje svega što turistički sektor ima da ponudi.

Zemlja partner Sajma turizma 2024 je Republika Grčka, a ova saradnja doprineće daljem unapređenju turističkog prometa između dve zemlje.

 

DDOR-sadnice-(3)

U akciji “Za šumu u tvom kraju”, koju sprovodi DDOR osiguranje, danas je u četvrtom rejonu u Kikindi posađeno 70 stabala. Kikinda je jedan od sedam gradova u kojima će ove godine biti organizovana sadnja stabala.

Sadnji su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i direktor filijale DDOR Kikinda Aleksandar Dragić, kao i zaposleni u gradskom Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

– Drago mi je da su sugrađani glasali da Kikinda dobije sadnice, a DDOR prepoznao značaj zaštite okoline i pošumljavanja, i da će nastaviti akciju jer je ova aktivnost uvrštena trogodišnji plan – rekao je Dragić.

Ukupno 70 sadnica javora, lipe, jarebike i ukrasnog bresta zasađeno je na  prostorima na uglu ulica Stevana Sremca i Braće Opsenice i Braće Opsenice i Braće Sredojev.

– Drago mi je što smo izabrali baš ove dve lokacije i siguran sam da doprinosimo novom načinu razmišljanja o zaštiti prirode – rekao je gradonačelnik Lukač, zahvaljujući Kompaniji DDOR na donaciji. – Ovde su se i građani okupili da pomognu u sadnji jer je i njima važno da im okolina bude lepša. Grad Kikinda daje obećanje da će voditi računa o novom zelenilu. Verujem da ćemo, sa ovom kompanijom, realizovati još neke projekte.

DDOR osiguranje pokrenulo je akciju „Za šumu u tvom kraju“ 2022. godine sa ciljem da, pored podizanja svesti o značaju brige o zelenilu u urbanim sredinama, gradove u Srbiji obogati novim sadnicama drveća.

Kako bi se pružila prilika građanima da aktivno učestvuju u ovoj akciji, na sajtu DDOR-a, svake godine imaju priliku da glasaju za gradove u kojima će se akcija i realizovati. Nakon sadnje u Novom Sadu u decembru 2023. u ovog godini će, osim u Kikindi, biti preduzeta i u Bačkoj Palanci, Ćupriji, Staroj Pazovi, Nišu i Beogradu.

toza

R.G. star 57 godina iz Kikinde doživeo je strujni udar na radnom mestu u fabrici „Toza Marković“. Kao radnik na održavanju, dok je otklanjao kvar na strujnim kablovima, došlo je do povrede u vidu opekotina.

Vrlo brzo, prebačen je u Opštu bolnicu gde mu je ukazana pomoć nakon koje je zadržan na Odeljenju intenzivne nege. Povređeni radnik ima opekotine glave, vrata i šake. Nije vitalno ugrožen, respiratorno hemodinamski je stabilan, svestan je i komunicira saznajemo u Bolnici.

O nemilom događaju obaveštena je policija i zaposleni u Policijskoj upravi obavili su uviđaj tokom kog je konstatovano da je došlo do povrede na radu. O događaju koji se desio u fabrici crepa obavešteno je i nadležno Javno tužilaštvo.

1708504408099

U Osnovnoj školi „Sveti Sava“ u toku su radovi za koje su sredstva zajednički obezbedili Pokrajina i lokalna samouprava. Kako posao napreduje uverili su se pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski koji su zajedno sa direktoricom škole Gordanom Rackov obišli radove. Ulaganja u ovu školu, samo su deo ukupnih investicija u obrazovanje za koje je u ovoj godini planirano oko milijardu dinara.

-Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i Grad obezbedili su 13 miliona dinara samo za školu „Sveti Sava“. Raduje me što je ova ustanova na listi prioriteta kada je reč o projektima sa kojima je konkurisano kod različitih sekretarijata Pokrajinske vlade. Prošla godina bila je plodonosna i iz budžeta Vlade Vojvodine obezbeđena su 203 miliona dinara za ustanove obrazovanja na teritoriji Grada. Osim ove ulaže se i u škole: „Žarko Zrenjanin“, „Miloš Crnjanski“, „Vuk Karadžić“, „Feješ Klaru“, „Milivoj Omorac“ u Iđošu, „1. oktobar“ u Bašaidu, „Vasa Stajić“ u Mokrinu, Gimnaziju „Dušan Vasiljev“ i Tehničku školu. Trudili smo se da podržimo naše škole, jer kada se uzme u obzir da ima 45 lokalnih samouprava u Vojvodini, treba se izboriti da ustanove obrazovanja u našem gradu imaju podršku. Ovo nisu male investicije i u prethodnih deset godina bilo je značajnih ulaganja u osnovne i srednje škole, ali i u Predškolsku ustanovu – istakla je Stanislava Hrnjak.

U školi „Sveti Sava“ kompletno se rekonstruišu sanitarni čvorovi na prvom, drugom i na trećem spratu posle 60 godina.

-Vidimo šta još treba da se uradi u ovoj ustanovi, ali to nije jedina škola u gradu nego je jedna od dvadeset. U saradnji sa Gradom, NIS-om i kroz razne druge projekte nastavićemo sa ozbiljnim investicijama. Ulažemo i u objekte koji su namenski građeni, ali i u one koji nisu. Zgrada u kojoj je škola u Novim Kozarcima stara je više od jednog veka i mnogo toga je urađeno da bude bolja. Ne pravimo razliku između škola sa 80 i onih sa 400 učenika jer je naš fokus na obrazovanju – dodala je Hrnjakova.

Gradonačelnik Lukač naveo je odličnu saradnju sa republičkim i pokrajinskim organima koji su doprineli da se realizuju kvalitetni projekti u svim oblastima.

-Hvala pokrajinskoj i republičkoj administraciji, ali i našim poslanicima koji se zajedno sa lokalnom samoupravom bore da stvorimo što bolje uslove za rad i učenje. Grad će biti podrška i sufinansiraće projekte škola i u narednom periodu kako bi sve obrazovne institucije bile još bolje i savremenije opremljene. Svake godine u gradskoj kasi opredelimo od 200 do 300 miliona dinara za ulaganja u obrazovanje, za stipendiranje studenata, podržavamo talente, sportiste, ali i manifestacije za decu i mlade – precizirao je Nikola Lukač.

Radovi su počeli u februaru i bili su preko potrebni.

-Pored zamene cevi, postaviće se nove sanitarije, pločice i stolarija, a projektom su obuhvaćeni i molersko – farbarski radovi. Završen je i posao u hodniku prema fiskulturnoj sali, a prošle godine sanirane su svlačionice. Preostaje još sanitarni čvor. Fiskulturnu salu i svlačionice, osim učenika koriste i sportski klubovi koji ovde treniraju – napomenula je Gordana Rackov.

Kikinda u fokusu

Ovih dana završen je konkurs Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje za nov krug ulaganja.

-Škole su aplicirale za sredstva, a ja i kolega Miodrag Bulajić založićemo se da Kikinda opet bude u fokusu. Sigurna sam da ćemo obezbediti finansije za dalja ulaganja – precizirala je Stanislava Hrnjak.

Pokrajinska vlada za tekuća i kapitalna ulaganja u Kikindi tokom 2023. godine obezbedila je 503.964.930 dinara, dok direktno školama od strane Pokrajine obezbeđeno 203.020.250 dinara, što je ukupno za grad i škole 707 miliona dinara.

A.Đ.