Град

Zarko-Zrenjanin-slava-(1)

Slava Sveti Sava, obeležena je jutros u Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin“, u znak sećanja na prvog srpskog arhiepiskopa, utemeljivača školstva, srpske crkve i državnosti. Na početku priredbe u školskoj sali izvedena je svetosavska himna, a zatim i recitali, dramski prikazi i pesme.

Sve prisutne pozdravila je direktorica škole Slavica Lazić.

Proslavi je prisustvovao protojerej Boban Petrović koji je rezao slavski kolač i, čestitajući slavu, uputio poruku đacima i zaposlenima.

– Rad, ljubav, sloga i zajedništvo su ono što nam je danas potrebno. Trudite se da razumete šta za nas znači Sveti Sava na kojeg treba da se ugledamo i da živimo kao svetosavska deca. I pre njega bilo je svetitelja, prvi je bio Sveti Jovan Vladimir koji je živeo 200 godina pre Svetog Save, ali malo ljudi zna za njega jer je Sveti Sava bio utemeljivač novog duha svog hristolikog naroda i svoje crkve. Deco, naučite jednu pesmicu o Svetom Savi, po svom izboru, kako bi njegov duh nastavio da živi – istakao je protojerej Petrović i pozvao prisutne na Svetosavsku akademiju koja će biti održana večeras od 18 sati u Narodnom pozorištu.

gusani-polufinale

Na mokrinskim sokacima održane su četvrtfinalne borbe 39. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova.

U kategoriji seniora Spasoje vlasnika Milana Dražića bio je bolji od Rodca, Aleksandra Adamova. Spasoje je star tri godine i bio je pobednik lige mladih pre dve godine. Rodac je čuveni šampion i on će najverovatnije u zasluženu penziju, saznajemo od Živica Terzić, predsednik udruženja „Belo pero”.

-U polufinalu će se sastati gusan Spasoje i gusak Limeni, star tri godine, vlasnika Dragana Tota. Drugi par je Mistral, Stevana Ognjanova i Bum Bum, vlasnika Lazara Adamova koji je prošlogodišnji finalista lige dvogodih – dodao je Terzić.

U ligi dvogodaca u polufinalu će se naći gusani Miodraga Trnića i Ivana Terzića, ali i guskovi Bogdana Ristića i Dušan Vrtipraški .

Kada je reč o ligi mladih oni su takmičenje počeli prošle nedelje i naredne ih očekuje četvrtfinale.

-Polufinale je 9. februara, finale je poslednje nedelje i pada 23. februara – kaže Terzić.

A.Đ.

 

sbo-sastanak-1

U organizaciji Nebojše Jovanova, načelnika Severnobanatskog upravnog okruga, nedavno je u Kikindi  održan  sastanak sa načelnicima Južnobačkog, Severnobačkog, Zapadnobačkog i Srednjobanatskog upravnog okruga.

Na sastanku se razgovaralo o aktuelnostima u radu upravnih okruga, kao i o problemima koji su identifikovani kao zajednički za sve jedinice lokalnih samouprava u sastavu upravnih okruga. Ovom prilikom bilo je reči i o integraciji pisarnice u elektronsku pisarnicu, popunjenosti inspekcijskih službi, kao i svim drugim temama značajnim za rad okruga. Zaključeno je da se ovakvi sastanci održavaju i ubuduće a sve u cilju efikasnijeg rada.

sajan-mz

U Mesnoj zajednici Sajan najznačajnija investicija koja je počela krajem prošle godine je zamena krova na objektu vrtića „Medenjak“, kaže predsednik Saveta Zoltan Tot. U radove će biti uloženo 15 miliona dinara.

-Zgrada je izgrađena pre 30 godina, ima krov od lima koji je prokišnjavao i bio je u lošem stanju. Kako je neophodno zameniti i stolariju, okrečiti i srediti i same prostorije, važno je bilo da se započne od krova. Novi krov imaće hidro i termoizolaciju i doprineće energetskoj efikasnosti, a omogući će nam i da konkurišemo za sredstva za dalje uređenje – naveo je Tot.

Na zgradi DVD-a zamenjena je instalacija, dok su obavljene i manje sanacije na Domu kulture. Oko zgrade mesne zajednice, u parku, izbetonirane su staze, a napravljen je i plato za terasu koja će se izidati ove godine.Obnovljen je i prostor pošte, a uz pomoć Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine u Osnovnoj školi „Mora Karolj“ okrečene su pojedine prostorije.
Svake godine, početkom proleća, mesna zajednica i meštani organizuju akciju prikupljanja otpada na teritoriji Sajana. Učestvova je veliki broj dece i mladih koji su i na ovaj način naučili više o očuvanju životne sredine.

-Za 2025. godinu na raspolaganju imamo 10 miliona dinara što je više u odnosu na prošlu godinu. U planu je da se postavi video nadzor na zgradi mesne zajednice. Kamere će biti postavljene i na mostu preko kanala Dunav – Tisa – Dunav kako bi sprečili stvaranje divljih deponija. Uz pomoć video sistema uspećemo da sprečimo da neodgovorni bacaju otpad. Cilj nam je i da uredimo deponiju, groblje i atmosferske kanale. Neophodna je i revitalizacija u ulicama Hunjadi Janoša i Kraljevića Marka. Ovde nema asfalta nego je podloga lomljeni crep. Želja nam je i da zamenimo kotlove u Domu kulture. Od dva stara kotla jedan je delimično, a drugi nije u funkciji i planiramo da ih zamenimo novim na gas. Isto tako konkurisaćemo u Pokrajini za sredstva za uređenje atarskih puteva jer se znatan broj naših meštana bavi poljoprivredom – saznajemo od Zoltana Tota.

Među najznačajnijim manifestacijama u Sajanu su „Uskršnje narodne igre“, koje se ove godine organizuju 30. put, „Severnobanatske žetelačke svečanosti“ i međunarodno nadmetanje u kuvanju koje organizuje „Kolping društvo Srbija“.

A.Đ.

melodianum-2-dan-(3)

Drugo veče petog Međunoradnog festivala horova „Melodianum“ nastupili su gradski dečiji hor Kulturnog centra u Zrenjaninu, Akademski hor „Mirče Acev“ iz Skoplja, zatim gošće iz Slovačke, Hor devojčica „Young Voices” iz Bratislave, Muška vokalna grupa „Kanon“ iz Kragujevca, i domaćini, hor Kulturnog centra Kikinda „Atendite”.

Pored mnogobrojne publike koncertnoj večeri je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Festival horske muzike je još jedan dokaz da lokalna samouprava puno ulaže u kulturu. „Melodianum“ svake godine raste i razvija se i za mene je on praznik duše. Koz njehga slavimo muziku, umetnost i zajedništvo. Svi učesnici, iako su iz različtih zemalja, govore istim, horskim jezikom – navela je Marijana Mirkov.

Učestvuju horovi iz naše zemlje i iz Makedonije, Slovačke i Rumunije. Prve večeri nastupili su „Vračarski solisti“ iz Beograda otvorili su „Melodianum“, potom su se publici predstavili i članovi i Gradskog hora iz Bečeja, šabačkog „Prvog pevačkog društva 1905“ i hor Zapadnog univerziteta iz Temišvara. Sutra u 18 sati u Hramu Svetih Kozme i Damjana je koncert novobeogradskog Omladinskog hora Crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

A.Đ.

dan-madajarske-kulture-(1)

Dan mađarske kulture obeležen je u Kulturno umetničkom društvu „Eđšeg“. Praznik se obeležava od 1989. godine, a povod je pomen na dan kada je pesnik Ferenc Kelčei 1823. završio rukopis kompozicije „Himna“, koja je kasnije postala nacionalna himna.

-Ova pesma je kamen temeljac koji govori o nama i našoj istoriji – istakao je Šandor Kiralj, reditelj. – „Himna“ je pesma koja govori o prošlosti i daje putokaze za sadašnjost i budućnost. Deo kulture smo nasledili i moramo je negovati, sačuvati i prenositi mladima. Sa druge strane i mi moramo da stvaramo kulturu jer će tako biti bogatija. Svi mi, koji živimo na ovo prostoru, imamo sreću jer smo deo multinacionalne i multikulturne sredine.

U prigodnom programu učestvovali su đaci Osnovne škole „Feješ Klara“ i glumci amateri iz „Eđšega“.

Značajan datum se obeležava kako u Mađarskoj, tako i u mađarskim zajednicama van matične zemlje. Zasluga Ferenca Kelčeija jeste u tome što je napisao stihove koji su pomirili rimokatolike i protestante u Mađarskoj, koji su pre 1823. godine imali zasebne himne.

A.Đ.

mara-stupar

Rad je ipak recept za dugovečnost, kaže ova najstarija meštanka Kozaraca, koja se i danas, sa stotinu godina za leđima, samostalno brine o sebi

Čitav vek je iza nje. Pregrmela je na svojim plećima mnogo toga i lepog, ali i onog drugog, časno prolazeći kroz život. Povod za posetu domu Stupara je stoti rođendan baba Mare, kako je svi u selu znaju. Znali smo kad smo krenuli u posetu kod slavljenice u Nove Kozarce da nam ne trebaju ni GPS ni ostala savremena navigatorska pomagala. Prva ulica desno kad se ulazi u selo, nema ko ne zna ovu vremešnu Kozarčanku, iz ulice Slavka Rodića.

Dočekuje nas slavljenica. Teško je poverovati da joj je sto leta. Milog lika, vedrog duha, razgovorljiva, mada nenaviknuta na publicitet. Ipak, drago joj što smo svratili. Zna se da su Kozarčani uvek bili gostoprimljivi. Jubilarni stoti rođendan je zaista retko lep povod. Naravno tu je i posluženje, ali, kako kažu Stupari, obeležiće ovaj veliki dan malo prigušeno, bez velike pompe.

Uz baka Maru, tu je i njena ćerka Dušanka iz Kikinde. U penziji je, pa sad ima malo više vremena da bude s majkom. Trenutno je kod Stupara prepodnevno slavljeničko čekanje. Pogled svaki čas ide ka drumu. Baka Mara željno iščekuje unuke koji bi svakog časa trebalo da dođu iz Beograda, odnosno Lazarevca. To joj je unučad od sina, koji je na njenu veliku žalost preminuo pre tri godine.

– On je bio pukovnik, vojno lice- priča s ponosom baba Mara- nažalost otišao je, a nema veće tuge od one kad roditelj mora da isprati svoje dete. Suze same krenuše baba Mari.

– Zato i ovaj rođendan majke obeležavamo malo stišano, dodaje, takođe s dubokim uzdahom ćerka Dušanka, koja je tu za sve što treba, a baba Mari ni ne treba mnogo. Skromna i bez velikih materijalnih zahteva, ona najviše voli kad joj dođu ćerka Dušanka i unučad. Pogotovo otkad je ostala udovica. A u braku sa Ljubanom stekla je sina i ćerku, a od njih četiri unučeta i sedam praunučića.

-Mog muža Ljubomira svi su znali kao Ljubana. Sama sam već skoro 20 godina. On je umro 2006. Ja sam poreklom iz Treće Čađavice a on je bio iz Druge. To je između Novog Grada i Prijedora – kaže baba Mara. Pitom je to i lep kraj, ali tu pitominu su u Drugom svetskom ratu prilično narušili „susjedi” s polukružnom oznakom na kapi, s one strane reke Une. Pamti dobro baba Mara i njihova i švapska zverstva i sve nedaće kroz koje je prošla Bosanka Krajina u ratu. I zbegove i vojske. Jeste bila mlada, ali i dovoljno odrasla da bude aktivni učesnik rata. Dobila je na račun vojevanja boračku penziju, ali je ostala invalid 30 odsto. Surova ratna zima u Potkozarju uslovila je da doživi promrzline. Uprkos tome, posleratna sutrašnjica je zahtevala da se radi, bez obzira koliko je ko u ratu pretrpeo.

-Kad smo se doselili u Kozarce, 1946. krenuli smo moj Ljubo i ja iznova sve. A radilo se puno. Ljuban je radio u „Slobodi” u zadruzi, i ja sam. Držali smo svinje, dosta svinja, nekad i po 100 komada, tovili ih, pa predavali na otkup. Radilo se, pa se i živelo – dodaje baba Mara u dahu, pa onda napravi malu pauzu. Ipak je velikih 100 godina iza nje, ne može se u baš dahu prepričati jedan veliki život.

Zato u pomoć priskače ćerka Dušanka:

-Da ne zaboravim da napomenem da je moja majka najstariji član Udruženja žena iz Kozaraca. S njima je od osnivanja, dakle već 50 godina. Vedra, radna i društvena, ona je uz njih sve vreme i Udruženje i moja majka gaje veliko međusobno poštovanje. Do prošle godine je i vezla i štrikala. Zdravlje je uglavnom služi. Od pomagala, jedino joj naočare trebaju.

-Doduše, imam i veštački kuk već više od 30 godina, nadovezuje se baba Mara, ali to mi ne smeta da i dalje radim. Sad više po kući, a manje po dvorištu.

-Tako je – potvrđuje ćerka – najsrećniji smo što može sama o sebi da se brine. Mi smo tu da priskočimo, ali većinu stvari po kući majka obavlja sama.

-Dok se radi i živi se. Uvek sam bila zadovoljna onim što imam i verovala u boljitak – zaključuje slavljenica, a utom na vrata stigoše i unuci iz Beograda. Biće ovaj rođendan ipak potpun praznik, puna kuća, pa puno i srce baba Mare.

 N. Savić     

 

 

 

 

 

 

spiri-sistem-(2)

U Centru za stručno usavršavanje organizovan je skup o primeni Sistema za pripremu, izvršenje, računovodstvo i izveštavanje. SPIRI je informacioni sistem koji na jedinstven način podržava sve aktivnosti Ministarstva finansija i Uprave za trezor u vezi sa budžetom Republike Srbije, čime se pojednostavljuje način rada korisnika i omogućava efikasniji način upravljanja sistemom javnih finansija.

-Ovaj sistem značajan je za sve lokalne samouprave koje obavljaju finansijske transfere ka školama i, pre svega, odnosi se na uvođenje programskog budžeta u odnosu na raniji, linijski. Programske aktivnosti su važne i uvođenjem SPIRI sistema samo knjiženje i planiranje zasnovano je upravo na programskim aktivnostima – rekao je ovom prilikom Dejan Simonovića iz sektora za finansije Ministarstva prosvete. – Osnova uspešnog primenjivanja sistema zasnovana je na dobrom planiranju.

U sistem su uključeni direktni korisnici budžetskih sredstava Republike Srbije, kao i indirektni korisnici: Ministarstva kulture, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, pravosudni organi, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva sporta, Ministarstva privrede, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva prosvete.

Pripremni period trajaće do 30. juna 2025. godine, kako bi od 1. jula 2025. godine počela njegova primena.

A.Đ.

 

autoprevoy-kikinda-(4)

U Javnom preduzeću „Autoprevoz“ zadovoljni su kako su završili proteklu, 2024. godinu. Kako ističe direktor Dragan Knežević, bilo je teško s obzirom na makroekonomsku nestabilnost. Prioritet u tekućoj godini biće nastavak investiranja u vozni park.

-U protekle dve godine kupili smo devet autobusa, a da bismo privukli nove poslove, prvenstveno u turizmu, neophodno nam je još vozila. Turističke agencije neće da razgovaraju sa firmama koje im nude autobuse starije od deset godina i na nama je da učinimo sve da ne propustimo razvojnu šansu vezanu za vožnju na daljim destinacijama. Planom poslovanja predviđena je kupovina minimalno pet autobusa za šta je opredeljeno 400.000 evra. Reč je o vozilima visoke turističke klase, a do kraja nedelje dolazi nam i prva agencija sa kojom očekujemo da potpišemo ugovor da tokom čitave sezone prevozimo putnike do Grčke. Kako je tržište zapadne Evrope nestabilno, još uvek ispitujemo situaciju i tek pošto prikupimo sve podatke raspisaćemo tender – dodaje naš sagovornik.

Najpre je u oktobru 2022. godine kupljeno pet „Manovih“ autobusa visokog turizma. Od tog broja četiri imaju treću osovinu koja daje udobnost putniku i svi oni su 2011. i 2012. godište sa jako malo pređenih kilometara. Sada se došlo do toga da se oko 80 odsto učenika koji idu na ekskurzije vozi „Autoprevozom“. Prošle godine konkurenti kikindskog javnog prevozničkog preduzeća beogradska „Lasta“, vršački „Stup“ prestale su sa radom. Deo firmi, posle restrukturiranja, polako izlaze iz linijskog prevoza poput „Bečej prevoza“ i zrenjaninski „Net busa“. Kikinda gravitira ka ovim autobuskim stanicama i prošle godine pojavio se ozbiljan problem sa dodatnim autobusima.

-Mi smo isključivo kikindski prevoznik i naš interes je da prevozimo naše meštane do Beograda, Novog Sada i Subotice. Dešavalo se da dođemo do Bečeja gde nas na stajalištu dočeka 40 ljudi, a ranije ih je bilo četiri ili pet. Kolegama iz Bečeja linijski prevoz nije isplativ jer isključivo rade ugovorene prevoze, a slična je situacija sa Zrenjaninom. Moj stav je da nijedan putnik, posebno dete, neće ostati bez mesta kada krene za Beograd ili Novi Sad. Problem nastaje kada deca krenu iz pomenutih gradova ka Kikindi. Putnici iz Bečeja i Zrenjanina pokupuju karte pre naše dece i zauzmu im mesta. Niko od nas ne može da zna koliko ima prodatih karata za Kikindu, jer te informacije nisu dostupne. Stoga smo tražili sastanak sa kolegama iz Bečeja i Zrenjanina kako bi se informisali koje linije voze kako bismo organizovali vozila u špicevima. Udar na „Autoprevoz“ je velik i trudimo se da rešimo ovu situaciju. Nadležno Ministarstvo pojačaće kontrolu da li se i koje linije voze – pojasnio je Dragan Knežević.

Firma koja postoji od 1946. godine još uvek nema svoju radionicu. Dugo godina ona se nalazila u nekadašnjoj „Špediciji“, a sada je u zakupu u „Graditelju“.

-Naš cilj je da se konačno „skućimo“. Postoje dva adekvatna objekata u nekadašnjoj kasarni. Jedan bi služio kao garaža bio bi isključivo za popravke. Ideja je da sve autobuse izmestimo u kasarnu i da na autobuskoj stanici bude samo koliko mu treba da pokupi putnike ili ih doveze. Drugi prostor iskoristili bi za perionicu, a struju koje nema, rešili bi sa izgradnjom mini solarne elektrane. U planu je i da saniramo plato na samoj stanici i da na mestima gde su parkirani autobusi budu peroni za polaske za međugradsku vožnju – naveo je Knežević.

Dugoročan plan je kupovina autobusa na metan. Problem je što u Kikindi nema gde da se toči ovaj gas.

-Razgovarali smo sa lokalnom samoupravom i intenzivnom tražimo investitora koji će uložiti sredstava u stanicu na metan. Računamo da ćemo u 2026. godini moći da kupimo 10 autobusa na metan čime bi značajno uštedeli na gorivu jer je metan stotinak dinara jeftiniji od dizela kog trošimo oko 50.000 litara mesečno. Tu je i ekološki efekat jer ćemo značajno smanjiti emisiju CO2 gasova, čemu se teži u čitavom svetu – zaključio je direktor JP „Autoprevoz“.

JP „Autoprevoz“ na platnom spisku ima 114 radnika. Ova firma ima 35 autobusa i više mini buseva.

A.Đ.

melodianum-peti-(4)

Međunarodni festival horova „Melodianum“ počeo je večeras u svečanoj sali Narodnog muzeja. Na petom festivalu u organizaciji Kulturnog centra u Kikindi i pod pokroviteljstvom lokalne samouprave i Pokrajinskog sekretarijata za za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama i „Vojvodina uživo“ učestvuju horovi iz naše zemlje i iz Makedonije, Slovačke i Rumunije.

„Vračarski solisti“ iz Beograda otvorili su „Melodianum“, potom su se publici predstavili i članovi i Gradskog hora iz Bečeja, šabačkog „Prvog pevačkog društva 1905“ i hor Zapadnog univerziteta iz Temišvara. Prvi put u Kikindi je ženski omladinski hor iz Slovačke.

-Videli smo znamenitosti Kikinde i mogu samo da konstatujem da je grad divan sa puno lokalne istorije. Sa nama je došlo 28 članova hora i predstavili smo se slovačkim nacionalnim kompozitorima, narodnim slovačkim pesmama, a pevali smo i numere kompozitora 20. veka. Otpevali smo i dela koja su napisali moje prijateljice Ana Kurekova i Marija Jašurdova, koja je napisala i slovački balet – saznali smo od Zuzane Birbakove, dirigentkinje iz Slovačke.

Univerzitetski hor „Mirče Acev“ iz Skoplja bio je apsolutni pobednik prvog „Melodianuma“.

-Sada smo tu i predstavili smo se uživo kikindskoj publici koja odlično poznaje horsku muziku – navela je Jasmina Georgevska Karo, dirigentkinja hora iz Makedonije. – Grad je divan, a naši domaćini su izuzetno gostoprimljivi. Prošle godine proslavili smo jubilej, 80 godina postojanja i rada. Izveli smo raznovrsni program od ozbiljne do popularne muzike pop rok
Odabir učesnika pripao je stručnom žiriju na čelu sa dr Biljanom Jeremić, dirigentkinjom hora „Atendite“.

-Horovi koji nastupaju, svako u svojim kategorijama: mešoviti, kamerni, ženski, muški, dečiji su najbolji su u okruženju. Prateći njihova dostignuća i nagrade koje su osvajali na takmičenjima na kojima su učestvovali, bili su kriterijumi za nastup u Kikindi. Dirigenti su imali slobodu da odaberu numere kojima će se predstaviti na „Melodianumu“ i zaista je veliko zadovoljstvo ugostiti sve ove vrsne horove koji će, sigurna sam, sugrađanima prirediti uživanje u muzici – dodala je dr Jeremić.

Nastupi će biti upriličeni i u subotu i nedelju od 18 sati, u sali Narodnog muzeja odnosno u Hramu Svetih Kozme i Damjana.

-Festival „Melodianum“ počeo je kada je sve stalo, što nas čini drugačijim od ostalih. Prve dve godine bio je onlajn, a ovo je treći put da imamo uživo nastupe. Koncept se vremenom menjao. Kada je bio onlajn bio je takmičarskog karaktera, a sada je revijalnog i svi koji su učesnici su i pobednici odnosno svi su nosioci zlatne plakete. Ove godine učestvuje deset horova i svaki je poseban na svoj način. Drago nam je što svake godine rastemo i nadamo se da ćemo i narednih godina ugostiti mnoštvo odličnih horova – rekao je v.d. direktor Kulturnog centra Marko Markovljev.

Drugog dana nastupaju Gradski dečiji hor Kulturnog centra u Zrenjaninu, Akademski hor „Mirče Acev“ iz Skoplja, zatim gošće iz Slovačke, Hor devojčica „Young Voices” iz Bratislave, Muška vokalna grupa „Kanon“ iz Kragujevca, i, na kraju večeri – domaćini, Hor Kulturnog centra Kikinda „Atendite” Trećeg dana je koncert novobeogradskog Omladinskog hora Crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

A.Đ.