Економија

bogdan-ekspo

Gradonačelnik Mladen Bogdan obišao gradilište najvećeg razvojnog projekta u Srbiji i poručio da će Kikinda aktivno učestvovati u prilikama koje donosi međunarodna izložba

Kikinda će imati priliku da svoje privredne, turističke i kulturne potencijale predstavi milionima posetilaca iz celog sveta na međunarodnoj specijalizovanoj izložbi EKSPO 2027, koja će biti održana u Beogradu.

Tim povodom gradonačelnik Mladen Bogdan i načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Nebojša Jovanov obišli su danas gradilište EKSPO kompleksa u Surčinu, u okviru posete koju je za predstavnike gradova i opština organizovala ministarka državne uprave i lokalne samouprave Snežana Paunović.

Tokom obilaska predstavljena je dinamika radova na jednom od najvećih infrastrukturnih i razvojnih poduhvata u novijoj istoriji Srbije. Budući izložbeni kompleks već sada pokazuje razmere projekta koji će 2027. godine okupiti učesnike, investitore i posetioce iz celog sveta.

Ministarka Snežana Paunović istakla je da je EKSPO 2027 razvojna šansa za celu Srbiju, naglasivši da će lokalne samouprave imati važnu ulogu u predstavljanju svojih potencijala pred međunarodnom publikom, u delu „Srpska kuća”.

Gradonačelnik Mladen Bogdan ocenio je da EKSPO 2027 predstavlja značajnu priliku za razvoj Kikinde i njeno snažnije pozicioniranje na domaćoj i evropskoj mapi.

– Kikinda će biti deo velike priče koja prevazilazi granice jednog grada i jednog regiona. EKSPO 2027 nije samo događaj u Beogradu, već projekat cele Srbije i prilika da svetu pokažemo sve ono što nas čini prepoznatljivim, od privrede i poljoprivrede do kulture, tradicije i inovacija. Uveren sam da će koristi od ovog projekta osetiti i građani Kikinde kroz nove investicije, jačanje turističke ponude i dodatno pozicioniranje našeg grada. Zato je važno da budemo aktivni učesnici ovog procesa i da spremno dočekamo prilike koje EKSPO donosi – poručio je Bogdan.

Za Kikindu, EKSPO 2027 predstavlja priliku da svoje adute predstavi globalnoj publici, zbog čega i učešće u pripremama za ovaj događaj otvara vrata novim partnerstvima, investicijama i promociji grada kakvu do sada nije imao.

 

nsz

Filijala Kikinda Nacionalne službe za zapošljavanje, u saradnji sa kompanijom Linglong Zrenjanin, pozvala je zainteresovane kandidate na prezentaciju kompanije i uslova zaposlenja koje ona nudi.

Grupno informisanje će biti održano u sredu, 17. juna, u terminima od 10:00 i 12:00 časova, u sali na trećem spratu Filijale za zapošljavanje Kikinda, Dositejeva 24.

Nakon prezentacije, zainteresovani kandidati imaće priliku da popune prijavne formulare i obave kratke individualne razgovore sa predstavnicima kompanije.

Poziv je upućen nezaposlenim licima, kao i zaposlenima koji razmatraju promenu radnog angažmana, navode u kikindskoj filijali NSZ.

stari-zanat-sredstva-(4)

Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut i potpredsednica Vlade Srbije i ministarka privrede Adrijana Mesarović uručili su 46 rešenja u okviru programa podrške razvoju starih i umetničkih zanata i poslova domaće radinosti. Vlada za ovaj program izdvojila više od 13 miliona dinara. Među onima koji su dobili sredstva su i sugrađani: Mirna Rackov, opančarka, Smiljka Bulatović koja se bavi trukovanjem, Olivera Has Arađanski i Sanela Has Milovanov koje se bave alvarskim zanatom, Željko Zeljković, sapundžija i Ljubica Erdeljan.

Sredstva su namenjena za nabavku opreme i repromaterijala što će omogućiti sertifikovan zanatlijama da budu konkurentniji na tržištu, a da pritom sačuvaju autentičnost svojih proizvoda.

-Od grnčara i opančara, preko tkalja, sarača i kazandžija, do proizvođača suvenira i umetničkih predmeta, svi su čuvari veština koje su stvarane generacijama. Naš je zadatak da obezbedimo da te veštine imaju budućnost. Srbija koja čuva svoje korene jeste Srbija koja sigurno gradi svoju budućnost -dodao je ovom prilikom premijer Macut.

Ministarka Mesarović je precizirala da država podržava ljude koji čuvaju istoriju i tradiciju naše zemlje:

-U vremenu globalizacije i masovne proizvodnje, kada se često gubi autentičnost i vrednost ručnog rada, ljudi koji se bave starim zanatima čuvaju nešto što nema cenu, a to su duh, tradicija i prepoznatljivost Srbije.

 

 

 

kinezi

Tokom radne posete Kikindi, u fabrici „Le Bélier“ održan je sastanak sa delegacijom kineskog distrikta Nanhai i grada Fošan iz provincije Guangdong, koja kompaniju „Wencan Group“ svrstava među svoje značajne industrijske projekte u Evropi.

Sastanku je prisustvovao gradonačelnik Mladen Bogdan sa saradnicima, a tom prilikom istaknuto je da su očuvanje postojećih investicija i stvaranje stabilnog i predvidivog poslovnog ambijenta među ključnim prioritetima lokalne samouprave.

Tokom razgovora analizirani su dosadašnji rezultati rada kikindskog pogona, kao i planovi za nova ulaganja i proširenje proizvodnih kapaciteta. Ocenjeno je da najavljene investicije predstavljaju važan pokazatelj poverenja u Kikindu kao značajan industrijski centar.

Predstavnici kompanije „Wencan Group“ najavili su nastavak ulaganja u fabriku u Kikindi, čime je potvrđena dugoročna saradnja sa lokalnom zajednicom i kontinuitet razvoja proizvodnje.

Fabrika „Le Bélier Kikinda“ zapošljava oko 370 radnika i bavi se proizvodnjom visokopreciznih aluminijumskih odlivaka i mašinskom obradom za potrebe automobilske industrije. Proizvodi iz Kikinde ugrađuju se u vozila vodećih svetskih proizvođača, među kojima su „Mercedes-Benz“, „BMW“, „Mitsubishi“ i „Renault“.

Pogon raspolaže kapacitetom topljenja aluminijuma od oko 20 tona dnevno i koristi savremene tehnologije gravitacionog livenja, koje omogućavaju visok stepen preciznosti i pouzdanosti u proizvodnom procesu.

 

 

smart

Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga u Kikindi bila je domaćin prezentacije „Novog programa podrške početnicima u poslovanju“. Ovaj sveobuhvatni program lansiran je krajem marta ove godine kao zajednička inicijativa Privredne komore Srbije i Srpske fondacije za preduzetništvo, uz podršku Vlade Savezne Republike Nemačke, preko Nemačke razvojne banke KfW.

Milana Vujović, viši savetnik Centra za programe podrške privredi i MSP Privredne komore Srbije istakla je glavni cilj ove inicijative, a to je stvaranje stimulativnog ambijenta za razvoj lokalnog preduzetništva, podsticanje održivih poslovnih ideja i otvaranje novih radnih mesta. Uz kombinaciju finansijskih i nefinansijskih mera, ponuđena je kompletna podrška svima koji tek započinju sopstveni posao ili su u njegovoj ranoj fazi razvoja.

 Foto: RPK Kikinda

Program je namenjen pojedincima koji imaju jasnu poslovnu ideju, novoosnovanim preduzetnicima, kao i mikro i malim preduzećima. Vremenski okvir za prijavu je jasno definisan: to mogu da budu novoosnovani preduzetnici, mikro i mala preduzeća koja posluju najduže do 36 meseci, odnosno do 48 meseci, ako je reč o ženskom preduzetništvu i pod uslovom da je većinski vlasnik žena.

Finansijski deo programa realizuje se kroz namenske kredite kod jedne od šest partnerskih poslovnih banaka, a maksimalni iznos sredstava je do 30.000 evra u dinarskoj protivvrednosti. Posebnu pogodnost predstavljaju bespovratna sredstva koja iznose do 20 odsto vrednosti odobrenog kredita (maksimalno 3.000 evra). Ovaj grant se isplaćuje na kraju, kao svojevrsna nagrada za korisnike koji uredno otplaćuju kredit i uspešno nastave da razvijaju svoj posao.

Kao obavezan uslov za dobijanje novca, svi kandidati prethodno moraju da prođu kroz petodnevnu besplatnu obuku koju organizuje Privredna komora Srbije, gde će uz pomoć stručnjaka naučiti kako da postave održiv biznis plan i uspešno vode sopstveno preduzeće.

 

zopas

U Kikindu stiže novi investitor, najavio je gradonačelnik Mladen Bogdan. Skoro godinu dana razgovara sa sa ozbiljnim, evropskim, investitorom koji bi trebalo da  zameni „Zopas“.

-Jutros sam dobio informaciju da će finalizacija dogovora biti završena 27. maja. Reč je o ozbiljnoj kompaniji koja će preuzeti deo vlasništva „Zopasa“ koji će, prema najava, napustiti Srbiju – saznajemo od prvog čoveka grada. – Moja je molba, da se prema zaposlenima ponašaju što korektnije i da zajednički rešavamo probleme.

Mladen Bogdan najavio je i odlazak u „Zopas“:

-Već 28. ili 29. maja posetiću ovu fabriku i razgovarati sa ljudima jer možemo da im pomognemo. I Ministarstvo privrede i Razvojna agencija preduzeli su korake da „Zopas“ što duže ostane u Kikindi.

I fabrika „Grindeks“ ima problema u poslovanju i oni su počeli sa početkom rata u Ukrajini. Vezani su za naplatu potraživanja sa jedne i poskupljenja sirovina sa druge strane.

-I u ovoj firmi ima otpuštanja, ali će oni koji su ostali bez posla imati priliku da rade i u drugim firmama jer su traženi. Novi investitor, čije ime još uvek mogu da otkrijem,  biće značajan zamajac privrede u našem gradu i verujem da će preuzeti radnike „Grindeksa“ jer će im trebati operateri na CNC mašinama i mašinski inženjeri – zaključio je gradonačelnik Bogdan

 

ilija-drljic

Ovogodišnji Praznik rada dočekujemo u atmosferi punoj izazova, u kojoj se posledice privrednih i geopolitičkih dešavanja u svetu sve jače osećaju i kod nas. Na to ukazuju u Veću Saveza samostalnih sindikata Srbije za grad Kikindu i opštine Čoka, Nova Crnja i Novi Kneževac uz poruku da je borba za prava radnika konstantna i da daje rezultate.

Predsednik Veća SSS u Kikindi Ilija Drljić ne krije zabrinutost, ali ni odlučnost.

-Gledajući sve što se dešava u svetu, posledice su već tu. Posebno nas brine struktura privrede u našem gradu. Dobro je što imamo poljoprivredu kao neku vrstu oslonca. Veliki broj ljudi radi u auto-industriji, koja je u ozbiljnoj krizi- ističe Drljić.

Slika tržišta rada se menja, i to ne na bolje. Kako navodi, ono se već donekle suzilo, ali se situacija pažljivo prati i traži odgovor na nove izazove.

-Upravo zato sindikati intenziviraju svoje aktivnosti, da zaštite radna mesta i obezbede što stabilnije uslove za zaposlene- navodi Drljić.

Prvi maj biće obeležen u duhu zajedništva i solidarnosti, uz centralno okupljanje u Lisoviću.

-To je prilika da razgovaramo, razmenimo iskustva, povežemo ljude iz javnog i realnog sektora i dodatno ojačamo saradnju. Želimo da uključimo što više ljudi i pokažemo da sindikat nije samo institucija, već zajednica- kaže naš sagovornik.

Jasna je i poruka sindikata – balans je ključ.

-Ne tražimo nemoguće. Želimo da se plate povećaju, ali i da firme opstanu. Samo tako možemo da sačuvamo radna mesta i obezbedimo budućnost- zaključuje Drljić.

Posle praznika sledi nova runda važnih koraka, potpisivanje kolektivnih ugovora u javnom sektoru. Kako ističe, sva stečena prava su sačuvana, a u najavi su i nova, što bi moglo doneti dodatnu sigurnost zaposlenima.

toza-remont

U fabrici „Toza Marković“ završen je remont mašina i opreme koji nije rađen više od decenije. On će omogućiti da crep iz kikindske ciglane bude kvalitetniji, a proizvodnja će se obavljati bez nepotrebnih zastoja, istaknuto je prilikom posete gradonačelnika Mladena Bogadna i njegovih saradnika, firmi koja ova godine obeležava 160 godina postojanja.

-Ozbiljna sredstva  su uložena, a urađeno je sve – istakao je Miroslav Gajić, direktor. – Remont su vodili inženjeri i zaposleni u održavanju i prema njihovim sugestijama. Počeo je 12. januara i nakon više od tri meseca sve mašine u fabrici dovedene su u ispravno stanje. U maju planiramo da pokrenemo proizvodnju i očekujem da ulaganja donesu pozitivne efekte.

U kompaniji će biti zaposleno 350 radnika, koliko je neophodno za optimalnu proizvodnju. Konkurs za posao je otvoren jer, kako navodi Gajić, dolazi do prirodnog odliva zaposlenih koji su stekli pravo na penziju:

-Na zajedničkom kolegijumu donećemo odluku o tačnom datumu pokretanja proizvodnje. Zaposleni, koji trenutno primaju zaradu od 65 odsto, kao ni svi ostali ne treba da brinu o tome da li će fabrika ponovo početi da radom. Čekamo prave uslove, a očekivani profit, zahvaljujući remontu samo jedne prese, biće osam miliona dinara veći mesečno. Postavili smo i metal detektor, reparirali smo peći i sušare. Na glinokopu je 70.000 tona odležale gline i sve to doneće nam kvalitetan proizvod – crep.

U ovom trenutku na lageru je nešto više od 8,5 miliona komada crepa prve klase. Značajna su pomeranja na tržištu u prethodnom periodu, pre svega sirovine i repromaterijala, što je dovelo do njegove nestabilnosti.

-Na zajedničkom kolegijumu donećemo odluku o tačnom datumu pokretanja proizvodnje. Zaposleni, koji trenutno primaju zaradu od 65 odsto, kao ni svi ostali ne treba da brinu o tome da li će fabrika ponovo početi da radom. Čekamo prave uslove, a očekivani profit, zahvaljujući remontu samo jedne prese, biće osam miliona dinara veći mesečno. Postavili smo i metal detektor, reparirali smo peći i sušare. Na glinokopu je 70.000 tona odležale gline i sve to doneće nam kvalitetan proizvod – crep.

„Toza Marković“ je među najstarijim fabrikama, ne samo u Srbiji, nego i u regionu, podsetio je gradonačelnik Bogdan. I pored neproverenih glasina proizvodnja u fabrici zaustavljena je isključivo zbog remonta.

 

-Što bolje poslovanje i unapređena proizvodnja puno znači za sve nas. Fabrika crepa u našem gradu starija je i od mnogih država koje postoje u svetu i na svima nama je da se borimo da je sačuvamo jer je ona bogatstvo grada, ne samo u oblasti ekonomije, već i tradicije. Gde god da odemo prva jedna od prvih asocijacija na Kikindu je upravo „Toza Marković“.  Pored geopolitičkih kretnja, proizvodnju u ovoj, ali i mnogim drugim firmama poremetila je i unutrašnja nestabilnost, te i ovog puta želim da pozovem na smirivanje tenzija. Kriza koja traje duže od 18 meseci negativno utiče na sve sfere života – precizirao je Mladen Bogdan.

Petar Zarić, rukovodilac tehničkih poslova napomenuo je da će pored olakšanog rada, remont doprineti i uštedama za fabriku.

-Ovo je veliki iskorak u odnosu na prošlu godinu i doneće boljitak kako za firmu, tako i za sve zaposlene.

Direktor proizvodnje grube keramike Dragan Đukanović navodi da će remont doprineti da pogonska spremnost bude maksimalna, ali i da proizvodnja teče bez zastoja:

-I ranijih godina bilo je remonta, ali nikada nije bio ovakav, sveobuhvatan. Rekonstrukciju vagona peći uradili smo u potpunosti. Oni su bili u lošem stanju, pa je takav bio i proizvod. Sad smo doprineli da proizvod bude odličnog kvaliteta.

Remontovane su dve ciglane, kao i glinokop, a prvi čovek grada iskoristio je priliku da rukovodstvu „Toze“ uruči plaketu Crvenog krsta prilikom opremanja prostora kuhinje u kojima se pripremaju obroci za najugroženije.

A.Đ.

 

smart

U prisustvu direktorice Direktorata za parlamente privrednika Tamare Ljubović održana je proširena sednica Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga , na kojoj je predstavljena nova digitalna platforma Privredne komore Srbije.

„Market  Plus“ je inovativna digitalna B2B platforma napravljena sa ciljem da modernizuje poslovanje domaće privrede i olakša povezivanje kompanija. Ona funkcioniše kao centralni digitalni ekosistem koji omogućava preduzećima da povećaju svoj vidljivost, pronađu nove partnere i efikasnije upravljaju nabavkom i prodajom. Platforma nudi nekoliko bitnih alata za unapređenje poslovanja kao što su pretraga uz pomoć veštačke inteligencije, digitalni prodajni kanal, efikasnija nabavka i plasiranje zahteva za davanje ponuda…Članstvo u platformi „Market Plus“ donosi dodatnu sigurnost u poslovanju što olakša promociju na domaćem i međunarodnom tržištu.

Na sednici je bilo reči i o perspektivama i izazovima tržišta digitalne imovine,
kako unaprediti poslovanje uz njenu pomoć i o primeni digitalnih platformi kao biznis
modela. O tome su govorili mr Željko Stevanović, koordinator Sektora usluga Privredne
komore Beograda, Bogdan Vujović – direktor „Digital Assets Consulting“ i zamenik predsednika
Saveta za digitalnu imovinu, Aleksandar Bondžulić iz ,,ECD“ i Miloš Stančić.

 

Digitalna imovina predstavlja digitalni zapis vrednosti koji se može elektronski
kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi. Ona se koristi kao sredstvo razmene ili u
svrhu investiranja, a njeno izdavanje i promet u Srbiji su regulisani Zakonom o digitalnoj
imovini. To su virtuelne valute (kriptovalute) poput Bitcoina i Ethereuma, zatim digitalni
tokeni – vrsta nematerijalnog imovinskog prava (npr. pravo na korišćenje neke usluge ili udeo u dobiti projekta), kao i jedinstveni digitalni zapisi koji dokazuju vlasništvo nad digitalnim umetničkim delom, muzikom ili predmetima u video-igrama NFT (Non-Fungible Tokens).

pexels-olly-3756693

Nacionalna služba za zapošljavanje 23. marta raspisala je 11 javnih poziva, putem kojih će, kroz direktnu finansijsku podršku poslodavcima i nezaposlenim licima, u mere aktivne politike zapošljavanja biti uključeno više od 15.000 osoba.

Kao i prethodnih godina, težište će biti na teže zapošljivim kategorijama lica u koje prvenstveno spadaju: lica bez osnovnog obrazovanja i završene srednje škole, mladi do 30 godina bez radnog iskustva, žene, a posebno žene iz manje razvijenih i devastiranih područja, osobe sa invaliditetom, Romi i Romkinje, korisnici novčane socijalne pomoći i drugih usluga socijalne zaštite, lica starosti 50 i više godina, dugoročno nezaposlena lica koja posao traže duže od 12 meseci, a posebno nezaposleni koji posao traže duže od 18 meseci, samohrani roditelji, supružnici iz porodice u kojoj su oba supružnika nezaposlena.

Većina javnih poziva biće otvorena do 30. novembra 2026. godine, dok je rok za podnošenje zahteva za pojedine mere namenjene osobama sa invaliditetom 31. decembar. Javni poziv za dodelu subvencija za samozapošljavanje biće otvoren do 15. maja.

Zahtevi za učešće u merama podnose se nadležnim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje, prema mestu rada lica ili sedištu poslodavca, neposredno, putem pošte ili elektronskim putem.

Sve informacije u vezi raspisanih javnih poziva su dostupne na internet stranici www.nsz.gov.rs, putem zvaničnih stranica na društvenim mrežama kao i u svim organizacionim jedinicama Nacionalne službe za zapošljavanje.

error: Content is protected !!