Pravoslavni vernici smatraju da jesen, zapravo, počinje od Miholjdana, koji se obeležava 12. oktobra. Praznik je posvećen Svetom Miholju, odnosno Svetom Kirjaku, hrišćanskom svetitelju i mučeniku iz četvrtog veka, iscelitelju i utešitelju nevoljenih.
Za sebe je govorio da ga, od kako je monah, sunce nikada nije videlo da jede niti da se ljuti na nekoga. Monasi su, poštujući njegova pravila, jeli samo jednom dnevno, po zalasku sunca.
Prema predanju, Sveti Kirjak je, uprkos isposničkom životu, bio snažan i krupan, i doživeo je duboku starost. Preminuo je sa 109 godina.
U narodu je ovaj dan poznat i kao “mišji dan” jer se veruje da će miševi i druge male poljske životinje tog dana uginuti, ako u svoja skloništa nisu dopremile hranu za zimu. Takođe, smatra se da su rođeni na ovaj dan posebno nadareni i da će imati mnogo sreće u životu.
Period lepog vremena oko ovog praznika naziva se Miholjskim letom. Postoji i verovanje da će, ako je vreme na početku oktobra lepo, zima biti hladna.
U ovo doba godine obavljaju se poslednji poljoprivredni radovi pre zime, pa je i za Miholjdan, za razliku od ostalih crkvenih praznika, preporuka da se radi.
Zbog podnošenja jugoslovenskih zahteva za naknadu ratne štete međunarodnim forumima, posle Drugog svetskog rata, urađen je „skraćeni“ popis 1948, a zatim, 1953. godine i prvi kompletan posleratni popis stanovništva. Shodno preporukama Ujedinjenih nacija, od 1961. godine uspostavlja se desetogodišnja popisna periodika.