Tijana Despotovski

dan-gimnazije

Svečanom akademijom u pozorištu, uz besede, recitale, muziku i scenski program, Gimnazija „Dušan Vasiljev“ obeležila je 168 godina postojanja, nastavljajući tradiciju negovanja znanja, kulture i mladosti.

 

Obeležavanje Dana škole počelo je jutros polaganjem cveća na grob Dušan Vasiljev, dok je večernji program okupio učenike, profesore, zvanice i brojne goste.

-Danas smo obeležili ovaj značajan datum, a večeras smo kroz program naših učenika pokazali zbog čega je kikindska gimnazija ono što jeste – istakao je direktor Aleksandar Aćimov.

On je naglasio da škola ima mnogo razloga za ponos.

-U poslednjih šest meseci već imamo 15 učenika koji su se plasirali na republička takmičenja iz fizike, matematike, engleskog i biologije. Imamo i izuzetne sportske rezultate – državne prvake u plivanju i reprezentativce u rukometu.

Tokom svečanosti dodeljene su plakete najuspešnijim učenicima – njih 16, koji su tokom školovanja ostvarili izuzetne rezultate, ali i posebno priznanje profesoru dr Jovici Trkulji za poseban doprinos Gimnaziji.

Trkulja je priznanje primio sa emocijom, podsećajući na vrednost ovakve plakete.

-Ovo priznanje me podseća na vreme kada smo i sami kao učenici dobijali pohvalnice. Smatram da smo svi mi veliki dužnici našim profesorima – oni su nam otvarali puteve ka drugim svetovima i kulturama.

 

Kao poseban dar školi, on je pripremio knjigu o svojoj generaciji i gimnazijskim danima, koju je poklonio kolektivu, uz inicijativu da se do velikog jubileja – 170 godina postojanja – izradi i zvanična monografija gimnazije.

Svečanosti je prisustvovao i gradonačelnik, koji je i sam nekadašnji učenik ove škole, ističući značaj koji gimnazija ima za čitav grad.

-U vremenima koja se brzo menjaju, znanje ostaje najsigurniji oslonac. Gimnazija je mesto gde se stvaraju ljudi koji oblikuju svet – poručio je Mladen Bogdan.

Posebno priznanje dodeljeno je i gradu za doprinos očuvanju lika i dela Dušan Vasiljev, kroz književnu nagradu koja nosi njegovo ime.

Program akademije upotpunili su recitali poezije Dušana Vasiljeva, horski nastupi i pozorišna predstava u kojoj je lik pesnika oživeo kroz interpretaciju učenika, čime je još jednom potvrđeno da gimnazija nije samo obrazovna ustanova, već i važno kulturno središte Kikinde.

Sa 341 učenikom i brojnim uspesima u nastavi, nauci i sportu, Gimnazija „Dušan Vasiljev“ nastavlja da gradi svoju dugu i bogatu tradiciju – korak po korak, generaciju po generaciju.

T. D.

gorivo

Maloprodajne cene goriva u Srbiji izmenjene su za narednih sedam dana, pa će vozači od danas plaćati više za evrodizel, dok cena benzina ostaje nepromenjena.

Prema najnovijim podacima, litar evrodizela koštaće 213 dinara, dok će cena benzina evropremijum BMB 95 iznositi 188 dinara.

U odnosu na prethodnu nedelju, evrodizel je poskupeo za jedan dinar po litru, dok cena benzina nije menjana.

Kraljevski-Portreti-Plakat-(1)

U Narodni muzej u utorak, 31. marta, sa početkom u 19 časova, biće otvorena izložba „Veženi portreti dinastije Karađorđević– nekad i sad“, posvećena očuvanju i savremenom tumačenju tradicionalnog trukerskog zanata. Izložba se realizuje u saradnji sa Muzej slatka – kuća Cvetića iz Kraljeva.

Reč je o projektu koji ima za cilj da oživi i predstavi javnosti gotovo zaboravljene vezene mustre sa motivima srpskih kraljevskih porodica, povezujući tradicionalne tehnike ručnog rada sa savremenim umetničkim izrazom.

Postavka obuhvata 32 unikatna rada nastala u tehnikama narodnog i umetničkog veza, koje su izradile 21 vezilja i jedan vezilac. Radovi predstavljaju rekonstrukcije i interpretacije starih mustri, koje su se nekada nalazile u etnološkim zbirkama muzeja širom Srbije i privatnim kolekcijama. Posebnu vrednost izložbi daju i originalni tekstilni predmeti, kao i novi radovi inspirisani istorijskim motivima.

Projekat je obuhvatio saradnju više muzeja iz različitih gradova, sa namerom da se istakne značaj tradicionalnog zanatstva, ali i da se podrži savremeno žensko preduzetništvo zasnovano na očuvanju kulturnog nasleđa.

Izložba takođe ukazuje na kontinuitet između prošlosti i sadašnjosti, predstavljajući vez kao živu umetnost koja i danas pronalazi svoje mesto u savremenom društvu.

Realizaciju projekta podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije, dok je pokroviteljstvo pružila princeza Danica Karađorđević.

saobracaj-deca

Ministarstvo unutrašnjih poslova uputilo je apel vozačima i roditeljima da decu u saobraćaju prevoze isključivo na propisan i bezbedan način, uz pravilnu upotrebu dečjih sedišta. Povod za apel su zabrinjavajući podaci o velikom broju prekršaja nepropisnog prevoza dece u vozilima.

Kako je navedeno, u prethodnom periodu evidentirano je čak 237 prekršaja nepropisnog prevoza dece na prednjem sedištu, kao i 460 prekršaja na zadnjem sedištu. Iz policije ističu da ovi podaci jasno pokazuju da se bezbednost dece u saobraćaju i dalje nedovoljno poštuje.

U apelu se podseća da bezbednost dece počinje pravilnom upotrebom dečjih sedišta, koja moraju biti adekvatno izabrana i postavljena tako da nemaju pomeranja. Za mlađu decu je posebno važno da sedište bude okrenuto suprotno smeru kretanja, jer takav položaj pruža veću zaštitu glave i vrata u slučaju sudara.

Iz MUP-a naglašavaju da prevoz dece u dečjim sedištima nije samo zakonska obaveza, već pre svega odgovornost svakog vozača i roditelja. Upozoravaju i da nepravilno korišćenje sedišta direktno ugrožava život dece.

Prema podacima iz apela, tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodilo se 78 saobraćajnih nezgoda, u kojima su poginule dve, a povređene 43 osobe.

pozoriste

U Narodnom pozorištu počeo je rad na novoj predstavi „Šećer je sitan, osim kad je kocka“, po tekstu Nikole Pejakovića, u režiji Dajane Josipović. Reč je o urnebesnoj komediji karaktera i situacije, koja kroz svakodnevne odnose otkriva dublje priče o ljubavi, braku i potrebi da budemo viđeni i prihvaćeni.

Kako je istaknuto na konferenciji za novinare, za kikindsko pozorište ovo je nastavak uspešne saradnje sa rediteljkom Dajanom Josipović, nakon predstave „Heroj nacije“. U novoj produkciji igraju glumci ansambla: Marina Vodeničar, Miljan Davidović, Mihajlo Laptošević i Anđela Kiković.

Rediteljka je naglasila da joj je veliko zadovoljstvo što se vraća u Kikindu i radi sa ansamblom koji opisuje kao talentovan, vredan i inspirativan. Odabir teksta Nikole Pejakovića, kako je rekla, nije slučajan.

– On odlično poznaje naš mentalitet, a ova predstava donosi jednu opredmećenu svakodnevicu koju često živimo rutinski, ne primećujući njenu dramaturgiju. Bavimo se odnosima u braku, ljubavlju i potrebom da nas neko vidi i razume – istakla je Josipović.

U središtu priče je bračni par koji se suočava sa krizom i preispitivanjem odnosa. Glumica Marina Vodeničar, koja tumači lik Nevenke, objašnjava da je reč o ženi koja se nalazi u osetljivoj životnoj fazi.

– Posle sedam-osam godina braka, sve postaje rutina, a ona počinje da preispituje sebe i odnos sa suprugom. U tom trenutku pojavljuje se neko ko je vidi i razume, što dovodi do niza komičnih, ali i veoma životnih situacija – kaže Vodeničar.

Njen scenski partner Miljan Davidović, koji igra supruga Zokija, poručuje da će se publika lako prepoznati u odnosima na sceni.

– Prepoznaćete i sebe i svoje komšije. Samo, kraj vam neću otkriti – dođite da pogledate predstavu – dodaje Davidović.

Poseban kolorit komadu daje i lik komšije, koga tumači Mihajlo Laptošević, dok Anđela Kiković igra Jacu, Nevenkinu najbolju prijateljicu – dinamičan i snažan lik koji unosi dodatnu energiju u priču.

Rediteljka ističe da je atmosfera na probama vesela i da je rad na komediji posebno značajan u vremenu kada, kako kaže, nedostaje iskrenog smeha.

– Komedija nam daje dozvolu da primetimo stvari bez pritiska da moramo odmah da ih popravimo. Upravo taj iskren smeh nam je potreban – kaže Josipović.

Premijera predstave zakazana je za 24. april, kada će kikindska publika imati priliku da kroz humor i prepoznatljive situacije zaviri u sopstvene odnose i svakodnevicu.

T. D.

 

mijin

Smeh dece čuje se i pre nego što se stigne do kuće u Iđošu. Glasovi, dozivanje, trčanje po dvorištu — prizor koji na prvi pogled deluje bezbrižno. Tek kada se zakorači unutra, postaje jasno koliko je ta bezbrižnost uslovljena.

U jednoj sobi živi sedmoro dece sa majkom.

Tri kauča na razvlačenje, mala peć na drva i jedan sto – to je sve što ispunjava prostor. Na prozorima ćebad umesto zavesa. Nema struje, nema vode. Ipak, sve je uredno, čisto i složeno. Deca su doterana, vesela, vaspitana. Igračke koje su dobili dele bez svađe, kao da im je to najprirodnija stvar na svetu.

-Gledam njih i najteže mi pada što smo svi u jednoj prostoriji, bez struje i vode – kaže Linda Mijin, samohrana majka osmoro dece iz Iđoša: Leonore (4), Matije (5), Leontine (7), Lea (8), Dragane (9), Siniše (12) i Nene (15), dok je osmo – mala Ljubica u hraniteljskoj porodici.

Njen glas je tih, ali siguran. Bez drame, bez naglašene tuge — više kao konstatacija života koji se živi.

Linda je odrasla u Iđošu, ali je poslednjih godina sa decom bila prinuđena da se seli, tražeći mesto gde će moći da ostanu duže od nekoliko meseci. Živeli su u Sajanu, Padeju, kod raznih ljudi. Svaki put iz početka.

-Nismo mogli da nađemo stalan smeštaj. Ko će da primi toliko dece – deli sa nama Linda.

Kuću u kojoj sada žive dobili su na korišćenje. Iako je trošna i bez osnovnih uslova, za njih je značila bar nešto što liči na sigurnost.

Svakodnevica ove porodice počinje rano.

-Ustanemo, spremamo se za školu. Neko ide pre podne, neko posle. Imamo i vrtić, vodimo ih, dovodimo… Svaki dan je takav – priča Linda.

Dvoje najmlađih ove godine krenulo je u vrtić. Domaći zadaci ponekad se rade uz sveću, a svetlost u večernjim satima dolazi iz akumulatora koje pune kod rodbine.

Vodu donose brat, sestra ili zet — koliko mogu. Kuva se na šporetu na drva.

-Snalazimo se – dodaje kratko Linda.

Porodica živi od socijalne pomoći i dečijeg dodatka — ukupno oko 40.000 dinara mesečno.

-Najteže je zbog hrane. Za sve ostalo se nekako snađemo, ali hrana je uvek problem – objašnjava Linda.

Pomoć povremeno stiže — od rodbine, komšija, dobrih ljudi. U poslednje vreme, nakon što je njihova priča dospela u javnost, javilo se više ljudi koji su doneli odeću, obuću, igračke. Ali potrebe su svakodnevne i neprekidne.

Pored toga, tu su i školske obaveze, vrtić, matura najstarije ćerke. Svaka stavka je trošak koji se mora uklopiti u već ograničen budžet. Uprkos sudskoj presudi, alimentacija ne stiže već tri godine. Postupak je u toku.

Ipak, ono što ovu porodicu najviše obeležava nije siromaštvo. To je način na koji žive uprkos njemu. Deca su vedra, razigrana, međusobno bliska. Ne otimaju se oko igračaka. Ne žale se. Dele.

Siniša, dvanaestogodišnjak, kaže da najviše voli da igra fudbal sa drugarima.

-Nedostaje nam struja i voda, ali nadam se da će nam uskoro biti bolje – kaže on.

Kada govori o željama, ne pominje igračke ili telefone.

-Najveća želja mi je da nam se vrati naša najmlađa sestra Ljubica.

Priču o ovoj porodici ranije je objavila Humanitarna organizacija „Srbi za Srbe“, ukazujući na uslove u kojima žive i na potrebu da im se pomogne.

Linda kaže da je do kontakta sa organizacijom došlo preko škole.

-Učiteljica mog deteta nas je povezala. Da nije bilo toga, ne znam kako bismo – priča.

Za nju, međutim, postoji nešto što je važnije od svega materijalnog. Najmlađa ćerka Ljubica već više od dve i po godine nije sa njima. Smeštena je u hraniteljsku porodicu.

Razdvajanje je bilo najteži trenutak.

-Nisam mogla da spavam, ni da jedem. Gledaš decu — svi su tu, samo ona fali – kaže Linda.

Danas se čuju svakodnevno, preko video poziva.

-Kad sam je videla prošlog vikenda, raširila je ruke i viknula: „Mama moja, mamice, došla si“. Ali onda pita: „Mama, da li me vodiš kući?“

To je, kaže, pitanje na koje joj je najteže da odgovori.

Uprkos svemu, Linda ne govori o beznađu. Naprotiv.

-Moja deca su mi sve. Zbog njih idem dalje. Znam da će biti bolje – zaključuje Linda.

Ta vera, tiho izgovorena, provlači se kroz celu priču. Ne kao sigurnost, već kao odluka.

Pomoć koju dobijaju za njih ima veliki značaj, ali potrebe ostaju.

-Svima koji su nam pomogli želim da se zahvalim od srca – kaže Linda. – To nam mnogo znači.

Njena želja je jednostavna: Da deca imaju uslove za normalan život. I da ponovo budu svi zajedno.

T. D.

 

galerija-nova

U Galeriji Nova Narodnog muzeja u Kikindi u petak, sa početkom u 18 časova, biće održano predstavljanje publikacije „Obrenovići u muzejskim i drugim zbirkama Srbije i Evrope“, jednog od najznačajnijih projekata posvećenih istraživanju i očuvanju nasleđa ove srpske vladarske dinastije. O značaju ovog izdanja govoriće Aleksandar Marušić, viši kustos istoričar.

Reč je o višetomnoj stručnoj kataloškoj publikaciji koja objedinjuje rezultate dugogodišnjeg rada muzejskih stručnjaka, arhivista i istraživača iz Srbije i inostranstva. Projekat je pokrenuo Muzej rudničko-takovskog kraja sa ciljem da se sistematski evidentiraju i predstave predmeti, dokumenti i umetnička dela povezana sa dinastijom Obrenović, koji se čuvaju u muzejima, arhivima, bibliotekama, kao i u crkvenim i privatnim zbirkama.

Do sada je objavljeno sedam tomova ove edicije, u kojima su obrađene brojne zbirke iz Srbije, ali i iz evropskih zemalja, što publikaciji daje i međunarodni značaj. Posebna vrednost projekta ogleda se u tome što su mnogi do sada nedostupni ili manje poznati artefakti postali dostupni stručnoj i široj javnosti, doprinoseći celovitijem razumevanju srpske istorije 19. veka.

Publikacija takođe predstavlja primer uspešne saradnje kulturnih institucija i doprinosi savremenim muzeološkim tokovima, povezujući nasleđe sa savremenim pristupima prezentaciji kulture i istorije.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane da prisustvuju događaju i bliže se upoznaju sa bogatom kulturnom i istorijskom zaostavštinom dinastije Obrenović.

helena-grujic

U kabinetu gradonačelnika danas je upriličen prijem za mladu kikindsku gimnazijalku Helenu Grujić, koja je nedavno osvojila prvo mesto na Državnoj smotri istraživačkih radova. Povod susreta bio je da se nagradi njen uspeh, ali i da joj se pruži podrška pred predstojeće međunarodno takmičenje u Indiji.

Gradonačelnik Mladen Bogdan istakao je da je Helena ponos Kikinde i naglasio da će lokalna samouprava stati iza nje i finansijski podržati njen odlazak na svetsko takmičenje.

– Helena Grujić je šampionka Srbije i svojim uspehom obradovala je čitav grad. Ovo je prilika da pokažemo da Kikinda stoji uz svoje mlade talente. Očekujemo od nje velike rezultate i na međunarodnoj sceni – poručio je Bogdan.

On je dodao i da grad ove godine izdvaja dodatnih milion i po dinara za podršku najtalentovanijoj deci, kako bi im se omogućili što bolji uslovi za dalji razvoj.

Mlada gimnazijalka nije krila zadovoljstvo zbog podrške koju dobija, ali i uzbuđenje pred novi izazov.

 

– Osećaj osvojiti zlato je zaista poseban, jer sam godinama ulagala trud i rad. Sada me očekuje međunarodno takmičenje i nadam se da ću opravdati poverenje koje mi je ukazano – rekla je Helena.

Podsetimo, Helena Grujić, učenica trećeg razreda Gimnazije „Dušan Vasiljev“, osvojila je zlatnu medalju na državnom takmičenju radom iz oblasti optike, koji se bavi projektovanjem Frenelovih sočiva. Njeno istraživanje ukazuje na praktičnije i ekonomičnije primene ovih sočiva, između ostalog u rasveti i kameri.

Helena se takmiči iz fizike od osnovne škole, a ovo je treći put da učestvuje na smotri istraživačkih radova. Već 19. aprila putuje u Indiju, gde će predstavljati Srbiju na međunarodnom nivou.

T. D.

 

rumski-gimnazijalci-6

Na sceni Narodnog pozorišta u Kikindi večeras je odigran nesvakidašnji mjuzikl „Porodica Adams“, u izvođenju učenika Gimnazije „Stevan Puzić“ iz Rume, koji su publici priredili veče ispunjeno muzikom, glumom i snažnom scenskom energijom.

Ovaj zahtevan projekat, na kom su mladi glumci radili čak sedam meseci, okupio je više od 30 učenika različitih razreda, koji su zajedno izneli kompleksnu priču na engleskom jeziku, spajajući glumu, pevanje i ples u jedinstvenu scensku celinu.

-Bilo je veoma zanimljivo, ali i intenzivno. Svi smo se zbližili i uživali u procesu, iako je bio zahtevan – kaže Sara Grković, učenica četvrtog razreda, koja u predstavi tumači Mortišu.

Ona ističe da je jedan od najvećih izazova bio upravo rad na engleskom jeziku, ali i uklapanje više scenskih elemenata.

-Najteže je bilo sve to spojiti – pokret, muziku, pevanje i engleski jezik. A meni lično je bilo izazovno da igram lik koji se ne smeje, jer sam u privatnom životu potpuno drugačija – dodaje ona.

Poseban utisak na publiku ostavila je upravo posvećenost mladih glumaca, koji su uspeli da ožive neobičan, pomalo mračan, ali duhovit svet porodice Adams. Režiju i adaptaciju potpisuje profesorka Marija Benčić, koja već godinama radi sa učenicima na mjuziklima, a ovo je treći po redu veliki projekat njene ekipe.

-Porodica Adams je čekala svoj trenutak. Kada smo konačno okupili dovoljno talentovanu i motivisanu ekipu, znali smo da možemo da iznesemo ovako zahtevan mjuzikl – ističe Benčić.

Ona naglašava da je reč o izuzetno složenoj formi.

-To je dvoipočasovni brodvejski mjuzikl na engleskom jeziku. Pored glume, učenici su morali da savladaju i pevanje, ples, kao i da budu koncentrisani tokom cele predstave. Ali njihova disciplina i posvećenost su bili ključni.

Posebnu vrednost projektu daje činjenica da su učenici učestvovali u svim segmentima izrade predstave – od scenografije i kostima, do šminke i rekvizita.

Do sada je predstava već osvojila značajna priznanja, uključujući čak devet nagrada na festivalu u Jagodini, a kikindska publika imala je priliku da pogleda njeno šesto izvođenje.

-Uvek smo uzbuđeni kad izlazimo pred novu publiku. Potrudili smo se da vam ulepšamo veče – poručila je Sara Grković.

Sudeći po reakcijama publike, u tome su i uspeli – mladi glumci doneli su na scenu iskrenu emociju, entuzijazam i dokaz da pozorište živi upravo kroz nove generacije.

T. D.