Pravoslavni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik posvećen Svetoj Petki, jednoj od najpoštovanijih svetiteljki na Balkanu.
Rođena je u 10. veku u mestu Epivat, u blizini današnjeg Istanbula, i još kao devojčica odlučila je da svoj život posveti Bogu i pomaganju drugima. Nakon godina provedenih u molitvi i isposničkom životu, proslavila se kao čudotvorka i zaštitnica žena, bolesnih, siromašnih i nemoćnih.
Njene mošti danas se čuvaju u rumunskom gradu Jašiju, dok se u Beogradu, na Kalemegdanu, nalazi kapela podignuta iznad izvora koji se smatra lekovitim i posvećen je upravo Svetoj Petki.
Praznik Petkovdan jedan je od najraširenijih u Srbiji, a brojni običaji i verovanja svedoče o dubokom poštovanju koje narod ima prema ovoj svetiteljki.
U narodu se veruje da se na Petkovdan ne valja baviti teškim poslovima, šiti, prati veš ili mesiti hleb. Smatra se da dan treba provesti u miru i molitvi, jer je, kako kažu stari, najveći greh tog dana zaboraviti na molitvu i zahvalnost. Vernici se Svetoj Petki mole za zdravlje, porodični mir i zaštitu od bolesti, a mnogi tog dana odlaze na izvore i u crkve posvećene njenom imenu da se pomole i zapale sveću.
Praznik Svete Petke podseća da su molitva, vera i dobrota najvažniji darovi koje možemo ponuditi sebi i drugima.



