Tijana Despotovski

saobracajna-policija-1

Članovi Lovačkog udruženja „Jelen“ iz Srpske Crnje, u nedelju 16. novembra, oko 10 časova, pronašli su obezglavljeno telo nepoznate osobe u ataru. Telo se nalazilo u plitkom kanalu sa vodom, okrenuto stomakom nadole. Preminula osoba na sebi je imala šorts i majicu kratkih rukava i već se nalazila u poodmakloj fazi raspadanja.

Lovci su odmah pozvali policiju, a na lice mesta su došli i forenzičari. O svemu je obavešteno zrenjaninsko Više javno tužilaštvo, a za sada nema zvaničih podataka o identitetu nastradale osobe.

Jefimija-3

Članice udruženja „Jefimija“ ostvarile su zapažene rezultate na Festivalu umetnosti „Art of movement“, održanom 15. novembra u Subotici, osvojivši čak četiri nagrade u različitim kategorijama: prvo, drugo, treće i sedmo mesto. Ovaj izuzetan uspeh dobija na još većem značaju kada se uzme da je konkurencija uključivala klubove sa dugogodišnjom tradicijom i iskustvom. Uprkos tome, članice „Jefimije“ su se predstavile hrabro, posvećeno i dostojanstveno, ponosno reprezentujući svoj klub i grad.

Organizatori su pohvalili učesnice iz Udruženja „Jefimija“, uručivši im plaketu i istakavši njihovu energiju i duh zajedništva. Klub se zahvaljuje organizatorima na ukazanom poštovanju, kao i svim koji podržavaju njihov rad i trud.

Posebna zahvalnost upućena je roditeljima članica, koji nesebično pomažu u organizaciji i podršci kluba, potvrđujući da su, uz trud i zajedništvo, uspeh i napredak neizbežni.

Straus-4

U svečanoj sali Narodnog Muzeja, večeras je održan „Johan Štraus koncert 2025“, u organizaciji Nemačkog udruženja Kikinda, povodom 200. godišnjice rođenja ovog čuvenog kompozitora. Publika je uživala u programu u izvođenju renomirane umetnice i operske pevačice Pamele Kiš Ignjatov (sopran) i Stefana Rakića (klavir).

 

Koncert je, osim valcera Johana Štrausa II, obuhvatio i raznovrstan muzički repertoar koji je publiku poveo na putovanje kroz epohe i stilove – od baroka i romantizma do filmske muzike i operete.

-Imam divnu saradnju sa Nemačkim udruženjem iz Kikinde i zajedničkim snagama se trudimo da umetnost predstavimo na pravi način. Napravili smo interesantan miks kako bi publika prošla kroz različite epohe i doživela nešto posebno – rekla Kiš Ignjatov, dodajući da joj je uvek drago kad nastupa u Kikindi, gde je kako kaže, publika „nadahnuta i puna emocija“.

 

Da ovakvi događaji imaju šire značenje potvrdila je i Milena Vukašinović, članica upravnog odbora Nemačkog udruženja i nastavnica nemačkog jezika i književnosti.

-Ovaj događaj mnogo znači i za udruženje i za lokalnu zajednicu. Svake godine se trudimo da organizujemo barem jedan kulturni program za naše sugrađane i one koji imaju nemačko poreklo. Projekat već godinama podržavaju Nemački nacionalni savet i humanitarno udruženje Nemaca „Gerhard“ iz Sombora – rekla je Vukašinović, ističući da su koncerti uvek dobro posećeni i da sala Narodnog muzeja redovno bude puna.

Publika je i ovog puta pokazala da prepoznaje kvalitet. Među posetiocima bio je i vajar Boris Staparac, koji je izjavio da je koncert doživeo kao pravo umetničko iskustvo.

-Došao sam večeras zbog Pamele, pošto je ona primadona naše opere, žena koja ima predivan glas i to je nešto što čovek treba da doživi. Inače sam ljubitelj klasične muzike – kazao je Staparac.

Veče posvećeno Štrausu  pokazalo je da Kikinda neguje visoku kulturu i da su klasika i umetnost i dalje živo prisutne u srcima publike.

Vuk-Karadzic

Osnovna škola „Vuk Karadžić“ danas je obeležila veliki jubilej – 75 godina postojanja. Povodom ovog značajnog datuma, sala škole bila je ispunjena učenicima, nastavnicima, roditeljima i brojnim gostima koji su zajedno slavili dugu tradiciju, uspehe i duh zajedništva ove ustanove.

-Meni je izuzetna čast što danas mogu da prisustvujem jednom velikom događaju, a to je 75 godina postojanja jedne od najstarijih škola našeg grada. Ovo nije samo proslava jedne godišnjice, već i trenutak da se setimo svih generacija učenika i nastavnika koji su ostavili svoj trag. Škola je postala poznata po svojim đacima, među kojima ima dosta sportista, kulturnih poslenika i značajnih ljudi iz različitih oblasti. Nastavnicima želim snagu da nastave da prenose znanje, a đacima da ne odustaju od svojih snova, jer je obrazovanje most koji ih vodi ka njima – poručila je Marijana Mirkov, članica gradskog veća zadužena za kulturu i turizam.

Direktor škole, Ivan Pantelić, podsetio je da je proslava ove godine obeležena posebnim sadržajima i humanitarnim aktivnostima.

-Našim kolegama, zaposlenima i učenicima nikad ne manjka ideja i energije. Ove godine smo, u saradnji sa Đačkim parlamentom i administracijom Ekonomsko-trgovinske škole, organizovali humanitarni dan i prikupljali novac devojčici oboleloj od leukemije iz škole „Jovan Popović“. Profesori likovnog su oslikali i mural na temu tolerancije i empatije, čime smo dodatno ulepšali naše dvorište. Trenutno školu pohađa 375 učenika raspoređenih u 17 odeljenja, i ponosan sam na svakog od njih i na sve svoje kolege – istakao je Pantelić.

Posebno mesto u programu zauzelo je uručenje tradicionalnih priznanja najuspešnijim učenicima. Nagradu iz Fonda „Velinka Tešin“ za izuzetne rezultate iz srpskog jezika i književnosti dobili su Marija Cicović, sada učenica Karlovačke gimnazije i Aleksandar Popov, sada đak Gimnazije „Dušan Vasiljev“.

Zbog velikog sportskog uspeha, nastavničko veće je prošle godine za „đaka generacije“ simbolično proglasilo celu mušku košarkašku ekipu koja je osvojila peto mesto na republičkom takmičenju. Među njima su: Miroslav Batančev, Siniša Radak, Miloš Stanić, David Varga, Sergej Karanović, Luka Mandžuković i Nebojša Marjanović. Zvanje đaka generacije poneo je Mateja Kosić, sada učenik Gimnazije „Dušan Vasiljev“, koji je osvojio prvo mesto na republičkom takmičenju iz fizike i treće iz matematike.

-Zahvaljujem se mojoj školi na ovom priznanju. Ona je jedan od razloga mog uspeha. Budite još bolji i sanjajte velike snove – poručio je Mateja mlađim đacima.

Jubilarna proslava protekla je u svečanoj i veseloj atmosferi. Uz muziku, ples, recitacije i scenske prikaze, učenici su podsetili prisutne na bogatu istoriju škole, njene generacije i vrednosti koje neguje već sedam i po decenija.

benzin

Vozači u Srbiji treba da pripreme novčanike jer cene goriva od danas, 7. novembra, pa do 14. novembra beleže porast. Prema izveštaju portala Dnevnik, litra evrodizela iznosiće 198 dinara, dok je litra benzina postavljena na 182 dinara.

Poskupljenje je malo, ali značajno – kako poručuju, obe vrste goriva su poskupele za oko dva dinara u odnosu na cenu prošle sedmice.

pozoriste-noc

Pozorišna scena u Kikindi u subotu, 8. novembra, u 20 časova biće mesto susreta publike sa emotivno snažnom i introspektivnom predstavom „ONA“ – autorskim projektom koji na suptilan i dubok način istražuje ženski identitet danas.

Komad je nastao po motivima dramskog teksta „Hana i Hana“ i isprepleten je autentičnim isečcima iz ženskih blogova, uobličenom u jedinstvenu dramsku strukturu. Glavna junakinja Hana predstavlja kolaž različitih ispovesti – glas mnogih žena koje preispituju sebe, svoje uloge i granice.

„ONA“ je drama o traganju za smislom u svakodnevici, o buđenju iz „mlakog transa“ života i suočavanju sa sopstvenim mislima, strahovima i željama. Kroz prizmu jedne tridesetogodišnje žene, predstava otvara teme krize identiteta, potrebe za ljubavlju majčinstvom i prihvatanjem sebe.

Rezervacije ulaznica mogu se izvršiti na broj telefona 0230/422-638.

sovine-supermoci-4

U okviru manifestacije Sovembar u Narodnom muzeju održavaju se radionice pod nazivom „Sovine supermoći: sluh i vid u akciji“ koje su već prvih dana privukle brojne školske grupe i pokazale se kao pun pogodak.

Deca uz pomoć muzejske savetnice i diplomirane biološkinje Ljubice Vojvodić na zabavan i edukativan način otkrivaju čudesni svet sova: kako vide, čuju i snalaze se u mraku. Kroz interaktivne zadatke, prezentaciju i pravljenje „dvogleda“, đaci dobijaju priliku da makar na kratko „pogledaju svet očima sove“.

-Deca veoma lepo reaguju na novu radionicu o sovinim supermoćima. Trudimo se da ih potpuno uključimo, da nakratko pokušaju da vide i čuju kao sove. U ovom trenutku, našu decu malo šta može da iznenadi, jer Kikinda već dugo radi na edukaciji o sovama utinama. Ali uvek se nađe nešto što ih oduševi: najčešće veličina sovinih očiju ili podatak da sove prvo „vide“ ušima – rekla je Vojvodić.

Da je radionica zaista inspirativna potvrđuju i sami učesnici.

-Mnogo volim sove jer izgledaju kao neki orlovi a imaju više supermoći od njih. Najzanimljivije mi je bilo kad smo pravili dvoglede, sovin vid je njena najbolja moć – pričao nam je Aleksa Borisov, učenik trećeg razreda OŠ „Jovan Popović“.

Njegov drug, Vuk Majdanac, takođe učenik trećeg razreda iste škole, dodaje da je danas naučio nešto novo.

– Znao sam da sove imaju dobar vid i sluh jer mi je baka pričala, ali danas sam saznao da mogu jako brzo da lete. Voleo bih ponovo da dođem na ovu radionicu – poručuje Vuk.

Deca su zaista uživala, što je primetila i učiteljica Nataša Jerković.

Ovo je veoma kreativna radionica koja podstiče decu da razmišljaju izvan školskog okvira. Čuli smo dosta novih informacija koje ne postoje u redovnom gradivu, a deca su sve vreme bila veoma aktivna i zainteresovana. Sigurna sam da će im ovo iskustvo značiti u daljem školovanju – istakla je Jerković.

Radionice „Sovine supermoći: sluh i vid u akciji“ održavaju se u prostorijama Narodnog muzeja svakog dana od ponedeljka do subote, a namenjene su deci školskog uzrasta od 6 do 12 godina. Za učešće je potrebna prethodna najava na broj telefona 422-500.

Podsetimo, u okviru „Sovembra”, od utorka do subote, od 16 do 20 sati, u Muzeju su organizovane i radionice za decu i roditelje, za koje nije potrebna prethodna prijava.

hacko-1

Iako podaci Instituta „Batut“ pokazuju da Severnobanatski okrug ima jedan od najkraćih očekivanih životnih vekova u zemlji i visok broj obolelih od malignih bolesti, stručnjaci ističu da postoje i ohrabrujući pomaci. Kako objašnjava dr Branislav Hačko, specijalista socijalne medicine, u poslednjim godinama uočeno je smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u prvim, kritičnim časovima po prijemu u bolnicu – što je rezultat bolje organizacije zdravstvene službe, moderne dijagnostike i brže intervencije.

-U našoj sredini, polovina stanovništva umire od bolesti srca i krvnih sudova. Na prvom mestu je infarkt miokarda, na drugom moždani udar. Ono što ohrabruje jeste da se ishod lečenja u prvim časovima značajno poboljšao, zahvaljujući razvijenim koronarnim jedinicama, savremenoj dijagnostici i dobroj komunikaciji sa višim nivoima zdravstvene zaštite – objašnjava dr Hačko.

On dodaje da se u Opštoj bolnici u Kikindi pacijenti stabilizuju i ukoliko je potrebno, upućuju u Institut u Kamenici, gde u prvih 48 sati mogu dobiti stent – što često predstavlja razliku između života i smrti.

Prema rečima dr Hačka, najčešći uzroci smrti u Severnobanatskom okrugu su upravo hronična, masovna, nezarazna oboljenja – bolesti srca i krvnih sudova i maligne bolesti. Kod muškaraca dominiraju tumori bronha, pluća i debelog creva, dok su kod žena najčešći karcinomi dojke, debelog creva i reproduktivnih organa.

-Infektivne bolesti se dobijaju, a nezarazne uzimaju. To znači da su one direktna posledica našeg stila života: načina ishrane, fizičke aktivnosti, stresa, kvaliteta životne sredine – kaže dr Hačko.

On naglašava da postoje dva tipa faktora rizika: nepromenljivi (starost, pol i nasleđe) i promenljivi (način života i uticaj sredine). Dok na prve ne možemo uticati, drugi su u velikoj većini u našim rukama.

Jedna od ključnih poruka ovog razgovora odnosi se na razliku između zdravstvenog vaspitanja i promocije zdravlja.

-Zdravstveno vaspitanje pokušava da promeni navike pojedinca koji već ima zdravstvene probleme, ali dugoročno, to ne donosi velike rezultate. Promocija zdravlja tretira zdravlje kao izvor života, a ne kao objekat lečenja. Umesto da ljudima pričamo o bolesti, treba da ih učimo kako da žive zdravo – objašnjava dr Hačko.

On smatra da je najveća dobit od ulaganja u zdravstvenu promociju kod najmlađih – u predškolskom i školskom uzrastu, dok još nisu došli u kontakt sa faktorima rizika.

-Ako dete naučimo da je lepo biti aktivan i udisati svež vazduh i privlačno biti u formi, ne moramo mu pričati o pritisku i infarktu – ističe on.

Iako sistem zdravstvene zaštite u Srbiji ima dobru strukturu, savremenu opremu i dostupnost usluga, najveći problem ostaje nedostatak medicinskog kadra.

-Nije problem u stručnosti, već u brojnosti. Imamo vrhunsku dijagnostiku, moderne laboratorije i dobro opremljene prostore, ali nemamo dovoljno lekara. Potrebno je stvoriti uslove da mladi lekari ostanu u ovoj sredini i da se favorizuje kvalitetna edukacija kao vrednost – naglašava dr Hačko.

Zdravstvena politika, po njegovim rečima, treba da bude usmerena na jačanje zdravstvenog potencijala svakog pojedinca. To podrazumeva ulaganje u prevenciju, zdravstvenu pismenost i motivaciju za promenu životnih navika.

-Svako jutro treba da počnemo pitanjem: šta ću danas da uradim za svoje zdravlje? Da li ću pojesti nešto zdravo, prošetati, udisati svež vazduh, zasaditi drvo, nasmejati se, biti zahvalan… Sve to jača naš zdravstveni potencijal i čini društvo otpornijim – poručuje dr Hačko.

 

kuvari-bazar

Dvorište OŠ „Vuk Karadžić“ u Kikindi danas je mirisalo na sveže pečene kolače, osmehe i ljudsku dobrotu. Učenici Ekonomsko-trgovinske škole, zajedno sa svojim profesorima i drugarima iz osnovne škole domaćina, organizovali su humanitarni bazar sa ciljem da pomognu devojčici iz OŠ „Jovan Popović“ koja boluje od leukemije.

Na improvizovanim štandovima našlo se svega – mafina, raspucanaca, slanih kiflica, čajnih kolačića, ali i ručno pravljenih magneta i narukvica. Sve je prodavano po principu dobrovoljnog priloga.

 

Učenica kuvarskog smera, Tamara Bogosav, kaže da se ceo razred udružio u pripremama.

-Zadovoljno i srećno se osećamo što smo postigli sve ovo. Hteli smo da pomognemo oboleloj devojčici. Priprema hrane je trajala dva dana: juče smo sve spremili, a danas pekli od sedam ujutro. Ljudi kažu da je sve lepo i ukusno. Devojčici poručujemo da želimo da ozdravi što pre i da zna da smo uz nju – rekla je Tamara.

Sa njom se slaže i Mila Jerinkić, učenica smera turistički tehničar, koja je sa drugarima izrađivala rukotvorine.

-Želeli smo da pokažemo da i male stvari znače mnogo. Sami smo pravili magnete i narukvice koje prodajemo bez fiksne cene, sve u humanitarne svrhe. Akcija nas je povezala i pokazala koliko je važno da budemo solidarni i podržimo one kojima je pomoć najpotrebnija – objasnila je Mila.

Profesorka kuvarstva, Tijana Jerinkić, nije krila ponos.

-Super je atmosfera, deca su razigrana, sve protiče lepo. Važno je da uče da pomažu drugima, a ujedno rade nešto lepo za svoju školu. Baš mi je drago što su sami pokrenuli ovu akciju, time pokazuju da imaju humanosti i saosećanja. Pozivam sve posetioce da probaju po malo od svega – rekla je kroz osmeh.

Direktor ETŠ, Robert Vunjak, naglašava da su ovakvi događaji dragoceni ne samo za učenike, već i  za čitavu zajednicu.

„Saradnja između naše škole i OŠ „Vuk Karadžić“ je izuzetna – na svim nivoima. Ova akcija je predlog naših učenika, a mi smo ih samo podržali. Humanost koju su pokazali može biti inspiracija i drugima u gradu da se uključe u slične akcije – ističe Vunjak i dodaje da su škole finansijski podržale ceo projekat.

O zajedništvu i jedinstvu duha svedoči i mural koji učenici i profesori oslikavaju u dvorištu škole.

Bazar je privukao mnoge učenike, roditelje i sugrađane. Etno građansko društvo „Suvača“ doniralo je 10.000 dinara za pomoć oboleloj devojčici.

Među posetiocima je bilo i onih koji su izrazili nadu da će ubuduće odziv biti veći.

-Razočaran sam brojem sugrađana koji su došli. Voleo bih da u sledećoj Komuni pročitam da je skupljeno dovoljno novca – rekao je jedan sugrađanin, koji je želeo da ostane anoniman.

Ipak, najvažnija poruka dana ostala je jasna – mladi Kikinde pokazali su veliko srce. Uz kolače i osmehe, poslali su poruku da se humanost ne meri veličinom priloga, već spremnošću da se pomogne.

Na kraju dana, trud i humanost učenika doneli su opipljive rezultate. Za pomoć oboleloj ddevojčici prikupljeno je 90.000 dinara. Ovaj iznos pokazuje koliko zajednica ceni angažovanost mladih i koliko mali gestovi, kad se udruže mogu imati veliku snagu.