Aleksandra Djuran

sajan-vrtic-krov-(3)

Mladen Bogdan, gradonačelnik i Tihomir Farkaš, član Gradskog veća posetili su Sajan. Zajedno sa domaćinom, predsednikom Saveta Mesne zajednice Zoltanom Totom, postili su vrtić „Medenjak“ na kom je saniran krov.

-Znamo u  kakvom je stanju bio krov pre radova i sada smo imali priliku da se uverimo da je urađeno sve ono što je planirano. Zajedno sa zaposlenima u vrtiću obišli smo  sve prostorije. U pojedinim su nastala oštećenja, na zidovima i podovima, od vlage usled prokišnjavanja krova. Ovo ulaganje je bilo preko potrebno, što su potvrdili i oni koji svakog dana rade u vrtiću. Ovo je bila prilika da čujemo šta je to što još nedostaje i kako možemo da pomognemo jer nam je cilj da što više dece bude u vrtićima – istakao je gradonačelnik Bogdan.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

U rekonstrukciju krova uloženo je 11,7 miliona dinara. U planu su dalja ulaganja u objekat.

-Potrebno je osvežiti postojeću stolariju, kao srediti zidove. Važno je da vrtić bude i energetski efikasan i na nama je da učino sve da, objekat bude što funkcionalniji. Vrtić je izuzetno važan za selo i osim mališana predškolskog uzrasta, koriste ga i školarci koji se igraju u dvorištu. Na nama je da se potrudimo da uradimo što više za razvoj Sajana i ono što je napomenuto je kotlarnica kojoj je potrebna sanacija – naveo je prvi čovek grada.

Objekat „Medenjak“ je otvoren 1989. godine, a danas ima 22 dece od tri do šest godina.

-Rekonstrukcija krova bila je jedna od najvažnijih investicija u Sajanu – dodao je Zoltan Tot. – Radovi su obuhvatili i termo i hidro izolaciju krova i zamenu limarije jer je ona bila razlog zbog kog je krov prokišnjavao. Pošto je ovaj posao završen, na zadovoljstvo svih, možemo da planiramo dalje poslove poput zamene stolarije i uređenje fasade. Najpre je neophodno uraditi projekte koji će omogućiti da sredstva zatražimo na konkursima. Ulaganje u obrazovanje je ulaganje u budućnost i naš zadatak je deci obezbedimo što bolje uslove.

I Sajan je jedno od mesta iz kog mladi odlaze.

-Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku jedino u Beogradu, Novom Sadu i Nišu ima porasta broja stanovnika, dok se svi ostali gradovi i opštine suočavaju sa odlaskom, posebno mladih ljudi. Sreća je što u Kikindi ima firmi u kojima seosko stanovništvo može da se zaposli. Naša prednost je što je život na selu jeftiniji, naročito kada je reč o cenama nekretnina i upravo ovu mogućnost treba da iskoristimo i privučemo nove stanovnike u Sajan i zadržimo stare – zaključio je Tot.

Predstavnici lokalne samouprave i mesne zajednice razgovarali su i o ostalim potrebama u selu, zbog čega Sajanci odlaze u inostranstvo, kako još bolje promovisati program kupovine kuća na selu Ministarstva za brigu o selu.

Interesantno je da u Sajanu, pored srpskih i mađarskih porodica, ima i Kineza i Rusa koji su skućili ovde.

A.Đ.

eko-festival-(3)

U četvrtak, 15. maja u 14 časova u Kulturnom centru biće održan 6. Eko festival predškolaca.

Prvi deo programa obuhvatiće eko radionice koje, dok će nastupi dece, proglašenje pobednika na likovnom konkursu i dodela nagrada početi u  15 sati.

Eko festival organizuje Eko tim Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“ koji obeležava 15 godina postojanja.

111548-nis-izvodi-radove-na-likvidaciji-busotina

Kompanija NIS sprovela je dronsko snimanje bušotinskog fonda i nadzemne infrastrukture na naftnom polju u Kikindi, kao deo unapređenja procesa istraživanja i proizvodnje nafte i gasa. Ova metoda omogućava efikasnije prikupljanje podataka sa terena, koji se koriste u geološkim istraživanjima i projektovanju infrastrukture.

Snimanjem su, kako je saopštila kompanija, dobijeni ortofoto snimci, digitalni modeli terena i oblaci tačaka, a podaci se dalje koriste za planiranje cevovoda i objekata. U ovom slučaju, dron je zamenio klasične geodetske metode, uz tačnost merenja između 15 i 20 milimetara. Dnevno je moguće obraditi do 90 hektara terena na visini leta od 190 metara, uz preciznost od 3 cm po pikselu.

Tehnologiju su primenili zaposleni Departmana za inženjering Naučno-tehnološkog centra (NTC) NIS-a, koji planira da ovu praksu proširi i na druge lokacije.

Prema rečima Aleksandra Kneževića, direktora ovog departmana, snimanje omogućava bržu pripremu projektne dokumentacije, a terenske slike olakšavaju rad projektanata bez dodatnih izlazaka na teren. Naveo je primer lokacije od 25 hektara, koja je snimljena za jedan dan, čime je ostvarena značajna ušteda u vremenu.

portugla-djura-1

Učenici Osnovne škole „Đura Jakšić“, njih 12, zajedno sa Dobrislavom Ružić, nastavnicom engleskog jezika, Jelenom Gavrilov, nastavnicom istorije i Biljanom Šimon, direktoricom škole, proveli se sedam nezaboravnih dana u Portugalu.

U okviru Erazmus plus  projekta „Let’s DEMO“ partnerska škola bila je iz mesta Lusada. Deca su imala priliku da se upoznaju sa radom ove škole, da steknu nove prijatelje, vide lepote Portugala.

-Ulice, hrana, škola i ljudi, sve je ostavilo odličan utisak na mene – saznajemo od Adrijane Ćurčin, učenica OŠ „Đura Jakšić“ koja je bila deo projekta – Postoje razlike u časovima, ali i u ponašanju. Primera radi u njihovim školama ne postoji kodeks oblačenja, a đaci su prema nastavnicima izuzetno kulturni. Posetili smo i Porto, jedan od većih gradova, ali most na reci Duro, koji je konstruisao Ajfel, za mene je bilo pravo otkriće.

I njen drugar Marko Glamočan podeli je sa nama svoja zapažanja.

 

-Imali smo priliku da budemo na časovima, biologije, hemije, fizičkog i engleskog jezika tako da smo mogli da vidimo kako izgleda nastava. Na času fizičkog učili smo naše domaćine da igraju Užičko kolo, a oni su nas naučili njihov tradicionalni ples – naveo je Marko Glamočan.

Kikinđani i Portugalci učestvovali su u debatama: „Da li životinje treba da budu u ZOO vrtu?“ i „Da li u školama treba da se nose uniforme?“.

-Projekat je imao za cilj da razvije veštine učenika u društvu na demokratski način, da donose odluke, uvažavaju tuđa mišljenja, vode argumentovanu debatu – dodala je Dobrislava Ružić. – Osim đaka i mi, nastavnici, naučili smo kako se vodi projekat i na koji način se organizuje ovako veliki događaj. Sa druge strane, partnerima iz Portugala bilo je dragoceno naše iskustvo u radu Đačkog parlamenta jer oni nemaju ovakav vid organizovanja učenika.

U razgovoru sa rukovodstvom škole napravljeni su planovi za naredni period.

-Dogovorili smo se da realizujemo još jedan projekat s obzirom na to da su naši domaćini bili oduševljeni našim učenicima i načinom rada našeg Đačkog parlamenta. Zajedno ćemo konkurisati za program koji će Portugalce dovesti u Kikindu, na obostrano zadovoljstvo – napomenula je Biljana Šimon.

Za Dan Evrope, Kikinđani, su u nošnji odigrali Užičko kolo i predstavili su našu kuhinju. Zahvaljujući se roditeljima učenika domaćini su  probali ajvar, kajmak, čvarke, štrudlu sa makom, vanilice…

Učenici su posetili i Muzej romanike u Lusadi, a osmislili su priče koja će biti pretočene u audio knjigu na tri jezika – portugalskom, engleskom i srpskom.

A.Đ.

biblioteka-spolja

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ raspisala je konkurs za mlade pod nazivom „Od azbuke do knjigotrejlera“.

-Ako voliš da čitaš, snimaš, montiraš, kreativan si i imaš do 20 godina – ovo je konkurs za tebe. Knjigotrejler je kratak video koji predstavlja knjigu kao filmski trejler. Može da se napravi samostalno ili u timu. Najbolji radovi biće prikazani, a autori nagrađeni – ističu organizatori.

Mogu da učestvuju učenici osnovnih i srednjih škola, odnosno mladi do 20 godina starosti, pojedinci ili timovi, do 7 članova. Potrebno je  odabrati knjigu, osmisliti scenario i snimiti knjigotrejler  u trajanju od 30 sekundi do 10 minuta. Prilikom montaže neophodno je  dodati naslov, muziku, glas, efekte. Trejler treba poslati preko WeTransfer-a na kultura@kibiblioteka.org.rs. Uz video je potrebno da stoji ime i prezime, škola i razred, kontakt i kratak opis trejlera, do 300 karaktera.

U Narodnoj biblioteci moguće je dobiti mentorsku podršku, bibliotekari i saradnici će pomoći oko ideje, scenarija, snimanja ili montaže. Prijavljivanje za ovu pomoć je na kultura@kibiblioteka.org.rs uz natpis : „Želim mentora“.

Rok za slanje radova 15. oktobar 2025.

Knjigotrejleri koji sadrže nepristojan sadržaj ili krše autorska prava biće diskvalifikovani.

 

 

 

dan-sestara

Međunarodni dan sestrinstva, 12. maj, obeležen je u Opštoj bolnici. Ovom priliko dodeljene su plakete, povelja i pohvalnica najzaslužnijim pojedincima zaposlenim u kikindskim zdravstvenim ustanovama. Najviše priznanje za požrtvovan rad, plaketa, ove godine pripala je Jadranki Filipov, medicinskoj sestri koja je do nedavno bila zaposlena na hirurgiji, a sada je u zasluženoj penziji.

Prisutne je pozdravila predsednice Organizacije zdravstvenih radnika Kikinde, glavna sestra Ginekološko-akušerskog odeljenja Melinda Klačak.

-Lekari, sestre i uopšte svi zdravstveni radnici su jedan tim. Važno je da svakog dana radimo zajedno na unapređenju zdravstvene zaštite. Moto za Dan medicinskih sestara, medicinskih sestara, tehničara i babica je da osmeh leči, a posvećen je  u znak sećanja na Florens Najtingejl koja se smatra osnivačem savremenog sestrinstva – istakla je Melinda Klačak.

Ovo je prilika da se ukaže na to da zdravstveni radnici svoj posao obavljaju profesionalno i bez zadrške.

-Za ove četiri godine, koliko sam na čelu Opšte bolnice, uverila sam se da ste vi jedina prava energija, snaga, vojska koja drži i nosi Bolnicu – navela je v.d. direktorica Bolnice dr Vesna Tomin koja je medicinskom osoblju poželela puno uspeha u daljem radu.

I glavna sestra Opšte bolnice Svetlana Romakov istakla je da je 12. maj važan je struku.

Povelje su pripale Anđelki Grujić, Maji Pavlić, Miroslavu Damjanoviću, Radmili Arbutini i Biljani Petrović. Dodeljena je i 21 zahvalnica.

A.Đ.

euromelanom-2025-(2)

Opšta bolnica priključila se preventivnoj kampanji Euromelanoma dan, koja je deo je evropske kampanje za rano otkrivanje malignih tumora kože. Uključene su 33 zemlje, a kikindska zdravstvena ustanova od prvog dana organizuje dermoskopske preglede.

-Radilo se u dve ambulante i sugrađani su mogli da se konsultuju i pitaju sve što ih interesuje. Na pregled je došlo 27 pacijenata. Kod jedne osobe otkriven je sumnjivi karcinom i kod dvojice pacijenata sumnjivi mladeži. Pomenuti pacijenti biće upućeni na hirurgiju sa nalogom za patohistologiju. Cilj kampanje je da stanovništvo bar jednom godišnje preventivno pregleda kožu kako bi se na vreme otkrili eventualni melanomi i drugi oblici raka kože – istakao je dr Siniša Jolić, dermatovenerolog koji je obavljao preglede zajedno sa dr Milicom Agić. – Naša želja je da podignemo svest o raku kože jer je kampanja posvećena prevenciji, ranom otkrivanju i lečenju raka kože.

Ove godine u fokusu su mladi, te je i slogan „Briga o zdravlju dece je naša odgovornost, zaštitimo ih od negativnih uticaja UV zračenja“.

-Dečija koža je tanja u odnosu na kožu kod odraslih, a primetno je da sve više mladih, na žalost, obolevaju od raka kože. Važno je da roditelji zaštite svoju decu, u najranijem dobu, od prevelike izloženosti Suncu. Greška je, uvreženo mišljenje, da zaštitne kreme visokih faktora omogućavaju duži boravak na suncu. Preporuka je da od 10 do 17 sati deca ne budu na suncu tokom letnjih meseci – naveo je dr Jolić.

Godišnje se u svetu dijagnostikuje 132.000 melanoma i preko tri miliona drugih oblika raka kože.  U Srbiji se za godinu dana otkrije oko 700 pacijenata, od kojih polovina premine od ove bolesti.

-Svake godine negativna statistika se povećava. Koža dugo pamti i ono što svi možemo da uradimo je samopregled. Ukoliko neko primeti da mladež raste, menja boju, krvari, zadaje bol neophodno je  da se što pre javi dermatologu, kako bi obavio dermoskopiju. Otkrivanje melanoma kože u najranijem stadijumu je i najvažnije jer je izlečenje zagarantovano – dodao je dr Siniša Jolić.

Pregled mladeža veoma važan jer ih imamo svi, ali 30 odsto može da se promeni i da jednog dana postanu melanomi.  Pacijentima je deljena i brošura sa uputstvima o samopregledu čitavog tela koji treba obavljati jednom mesečno.

Kampanja Euromelanom je zvanična medijska kampanja Evropskog udruženja za dermatološku onkologiju i Evropske akademije za dermatologiju i venerologiju, a organizuj se se pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravlja Republike Srbije.

A.Đ.

 

prijem-prvaka-ck-(4)

U prostorijama Crvenog krsta priređena je svečanost za đake prvake za sve škole na teritoriji grada. U seoskim osnovnim školama organizovana je poseta. Ovom prilikom volonteri su najmlađim školarcima predstavili rad Crvenog krsta na zabavan i edukativan način.

I učenici OŠ „Jovan Popović“ imali su priliku da saznaju više o humanoj misiji i principima, a njihove učiteljice istakle su da je ovo najbolji način da se đaci uče da budu humani.

-Deca se upoznaju sa istorijatom Crvenog krsta, kao i na koji način mogu da nam se pridruže i postanu volonteri ili deo organizacije – pojasnio je stručni saradnik Crvenog krsta Bela Šamu. – Već u ovom uzrastu pokrećemo inicijativu da stare igrače i garderobu koju su prerasli đaci poklone i tako pokažu humanost. Osnovci počinju da volontiraju u četvrtom razredu osnovne škole i rado pomažu prilikom svih naših akcija.

A.Đ.

Politicke-ideje-mlade-bosne-naslovna
Promocija knjiga istoričara dr Miloša Vojinovića „Političke ideje Mlade Bosne“ i „Sarajevski atentat: fotografije“ održaće se 16. maja, u svečanoj sali Kurije, sa početkom u 17 časova.
Dr Miloš Vojinović je završio osnovne studije istorije na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kao student generacije. Na Humboltovom univerzitetu u Berlinu 2021. godine odbranio je doktorsku disertaciju „Nauku za državništvo – Britansko carstvo i nove nauke 1980-1920“. Istraživač i saradnik instituta i univerziteta u Prinstonu, Londonu, Kembridžu i Firenci.
1.-Godisnji-koncert-Baletske-skole,-izdvoijeno-odeljenje-u-Kikindi-2022-12-01-18-51-50-460

Već tri decenije u našem gradu postoji Osnovna baletska škola. U pitanju je jedini ogranak glasovite novosadske baletske škole, koja je osnovana još 1947.

-Na poziv iz tadašnjeg Doma omladine u Kikindi, sada već davne 1994. nastavnica klasičnog baleta iz novosadske Baletske škole, Smilja Ilijić, došla je u naš grad s koleginicom Oliverom Drašković.

Uvidele su tada da u Kikindi vlada interesovanje za baletsku umetnost i ubrzo je formirano prvo vanredno odeljenje za obrazovanje budućih baletskih igrača i balerina-kaže nam današnja korepetitorka i nastavnica solfeđa u kikindskoj školi Danica Mandić. -U početku na balet se upisalo dvanaestoro dece, koja su tada počela da se obrazuju po zvaničnom planu i
programu koje je propisalo Ministarstvo prosvete. U isto vreme u Ruskom Selu je postojala mala grupa baletskog zabavišta koju je vodila nastavnica Ingrida Vojvodić Crnomarković.

-Ingrida se obrela u našoj sredini nakon raspada Sovjetskog Saveza, a poznato je da je u toj zemlji balet imao dugu i bogatu tradiciju. Ingrida je bila zainteresovana da stupi u kontakt s nama, kako bi se i deci koja nisu u Novom Sadu pružila mogućnost da se obrazuju
u oblasti klasičnog baleta i tako je sve krenulo-dodaje naša sagovornica.

Ubrzo nakon formiranja Škole, nastavnica Ingrida Vojvodić Crnomarković prelazi iz Ruskog sela u Kikindu, na mesto nastavnika klasičnog baleta, a grupu baletskog zabavišta, koju je dotad vodila, preuzima nastavnica Larisa Gajić. Već od naredne 1995. stekli su se svi zakonski i kadrovski uslovi za sveobuhvatno baletsko školovanje mladih Kikinđana. Nastavu su vodile pomenute dve nastavnice klasičnog baleta – Larisa i Ingrid, korepetitor je bila Gordana Rauški, posle nje Olivera Stojkov, a zatim i Dragana Novaković. Potom su u svojstvu nastavnika kikindske Baletske škole predavači bili i Dragana Karanović, Ana Bujić,
Danica Mandić…

-U jednom periodu nastavu su vodile i naše bivše učenice Una Grabić i Jelena Vujičić, koje su radile kao nastavnice savremene igre i klasičnog baleta, potom je kod nas radio i Igor Popov, kao i Jelena Banić koja trenutno radi na mestu nastavnika primenjene gimnastike-dodaje Danica Mandić.

Već tokom prvih nekoliko godina od osnivanja usledili su uspesi na saveznim takmičenjima, a istovremeno, zalaganjem Grada, obezbeđeni su i svi neophodni uslovi za kvalitetno obrazovanje budućih baletskih igrača u Kikindi. Tako je tadašnji Dom omladine u kojem se odvijala nastava ubrzo bio opremljen savremenim baletskim salama, svlačionicama, kancelarijama…

-Od 1994. godine do današnjih dana izdvojeno odeljenje u Kikindi radi u kontinuitetu. Školu su dosad završila 132 đaka u 22 generacije. Dalje baletsko obrazovanje u SBŠ je nastavilo i završilo 11 đaka. Neki od naših đaka su danas aktivni igrači, a neki rade kao baletski pedagozi u baletskim školama-ističu s ponosom Danica i Ingrid.

Po tradiciji dugoj više od dvadeset godina, kikindska Škola svake godine organizuje i javne nastupe svojih đaka na lokalnim manifestacijama: „Dani ludaje“, „Zmajeve dečje igre“, festival dečije pesme „Ta se pesma ljubav zove”, Novogodišnja baletska predstava u kikindskom Narodnom pozorištu, učešće na plesnom festivali „KI DANCE FEST“ u KSC „Jezero“, koncert povodom 8. marta, učešća povodom proslave dana ustanove Kulturnog centra Kikinda (25.5.) kao i na završnom Godišnjem koncertu na kojem učestvuju sva deca iz Škole, a kao koreografi, nastavnici su angažovani i na čuvenom maturskom plesu.

Nastavnice Olivera Drašković i Ingrida Vojvodić Crnomarković su od osnivanja deo nastavničkog kadra u Baletskoj školi. Ingrida podseća da osnovno baletsko obrazovanje traje 4 godine, a tome bi trebalo dodati i pripremnu grupu.

-Deca se u školu upisuju u 4. ili 5. razredu osnovne škole. Trenutno imamo oko 40 polaznika, ako računamo i pripremnu grupu. Radimo po planu i programu koji je propisalo Ministarstvo za omladinu i sport. Prvi upisni rok je već počeo i trajaće do polovine juna, a planiran je
i drugi upisni rok, kako bismo izašli u susret svim zainteresovanim đacima. Inače, nastavu obavljamo u dve lepo opremnjene baletske sale u Kulturnom centru, a termine prilagođavamo prema nastavi koju đaci imaju u svojim redovnim osnovnim školama.

Pitamo našu sagovornicu da li ima dečaka zainteresovanih za balet?

-Da, ima ih, ali ne tako puno. Našu školu je pohađali Boris Ladičorbić i Danilo Stankić, koji je nastavio da se profesionalno bavi plesom, a prošle godine je završio i Andrija Gligorin. -Da, malo je dečaka – nadovezuje se nastavnica Danica Mandić – a mislim da su tome najviše krive predrasude. Roditelji bi trebalo da shvate da su baletani deficitarni i da dobijaju posao čak i pre nego što maturiraju. Znam za skorašnji primer iz Pančeva gde su muški učenici srednje baletske škole bili angažovani u predstavama i za to dobijali honorare. Baletani su veoma  cenjeni u susedstvu – u Rumuniji i Mađarskoj. Volela bih da se i kod nas razbije stereotip da balet nije za dečake-dodaje Danica, dok Ingrid s
ponosom zaključuje: -Prošle godine smo povodom trideset godina postojanja Škole, dobili nagradu Grada Kikinde i to nam je posebno drago, jer nam podrška lokalne samopuprave baš mnogo znači.

N.S.