September 9, 2026

Aleksandra Djuran

dusan-vasiljev-nagrada-(7)

Pesnici, Gordana Đilas i Zoran Bognar ovogodišnji su slavodobitnici nagrade „Dušan Vasiljev“ koju dodeljuje grad Kikinda u znak sećanja na na delo i značaj pesnika koji je rođen u Kikindi juna 1900. godine. Vasiljev, koji je poživeo samo 24 godine, postigao je da bude jedan od najznačajnijih srpskih modernih odnosno pesnika ekspresionističke ideologije.

Gordana Đilas emotivno je doživela priznanje za knjigu „Anđeli u kapi mastila”. Kao rođena Nakovčanka, pohađala je Gimnaziju „Dušan Vasiljev“.

-U to vreme kikindska je bila jedna od cenjenih gimnazija u ondašnjoj Jugoslaviji. Znanje koje sam stekla omogućilo mi je da bez ikakvih prepreka upišem Filološki fakultet u Beogradu. Kao gimnazijalka imala sam potporu u pisanju od porodice Dušana Vasiljeva koja je dodeljivana mladim pesnicima. U banatskom nebu ima nešto specifično što pesnike sa ovih prostora obeleži i tu sam našla svoju srodnost sa Dušanom Vasiljevim – rekla je Đilas.

Zoranu Bognaru nagrada je pripala za delo „Sve su smrti (samo) deo našeg sata.” Sa ovom knjigom bio je u najužem izboru za tri nagrade

-Uzbuđen sam što mi je dodeljeno priznanje koje je obavezujuće i nosi ime velikog pesnika i čoveka. Zajednička nam je misaonost i ekspresivnost, koja je karakteristična u ranoj fazi pesništva. Kako je Dušan Vasiljev bio premlad kada nas je napustio, ekspresivnost je kod njega više nego  naglašena. Centralna figura moje poetike je čovek, nagrade su biografije knjiga, a knjige su biografije pisca – naveo je Bognar.

O nagradi je odlučio  žiri u sastavu Radovan Vlahović, predsednik i članovi Selimir Radulović i Đorđe Pisarev. Odluka o slavodobitnicima doneta je jednoglasno.

-Ovo priznanje je značajno jer nosi ime, kako to volim da kažem, detetu koje je usnulu u 24 godini života i koje je do tada stvorilo ozbiljno književno delo i prozno i dramsko i pesničko – kazao je Selimir Radulović. – Pesme „Plač matere čovekove“ i „Čovek peva posle rata“ stvorile su nekoliko generacija srpskih pesnika.

U Gradskoj kući priznanja je uručila Biljana Kikić, zamenica gradonačelnika.

-Dušan Vasiljev, preminuo je mlad, ali je ostavio veliki opus za sobom. Pored toga što gimnazija nosi njegovo ime, grad dodeljuje nagradu za najbolju knjigu poezije ili proze. Dubok trag ostavio je i u Kikindi, a mi mu se na ovaj način odužujemo – istakla je Kikić.

Knjiga Gordane Đilas posmatra svet sa svetle tačke i strane, a Zorana Bognara sa tamne strane , pojasnio je Selimir Radulović.  Gordana Đilas se u ovom delu okrenula prema hrišćanskom pravoslavnom svet i u knjizi ima više pesma koje su posvećene toj perspektivi, a govori i o nevidljivom svetu iz kojeg se može tumačiti vidljivi svet. Bognar u svojoj knjizi ima 77 pesama o smrti kao o nevažnoj činjenici živta koja se može prevazići svakog dana

Ove godine na konkurs su pristigle 62 knjige, a kao najbolje izdvojile su se dve pomenute.

A.Đ.

kozarci-prelo-vrtic-(2)

U vrtiću „Šilja“ iz Novih Kozarca Dan žena obeležen je na poseban način „Osmomartovskim prelom”. Kako su istakle vaspitačice u ovom vrtiću 8. mart posvećen je snazi, hrabrosti, ljubavi i mudrosti svih žena, a praznik je bio prilika da deca nauče, a mame i bake podsete se kako su se nekada žene okupljale.

-Prelo simbolizuje mesto okupljanja, pesme, druženja i rada. Ono je imalo i društvenu  i zabavnu ulogu, bilo je omiljena svuda, na selu i u gradu. Na prelu se radilo, pevalo, veselilo, igralo, a stariji ljudi prepričavali su svoje doživljaje i događaje iz istorije srpskog naroda i tako učili mlađe. Da naše okupljanje bude potpuno pomogli su nam čuvari tradicije, članovi KUD-a „Petar Kočić“, koji su bili naši dragi gosti i koji su sve prisutne mame, bake, tate i ostale pesmom i igrom vratili u neka davna vremena – istakla je vaspitačica Aleksandra Mandžuković, koja je program osmislila zajedno sa koleginicama Sonjom Karanović,  Sonjom Ćirić i Ivanom Ostojić.

U vrtiću „Šilja“ ima dve vaspitno-obrazovne grupe u kojima je 35 mališani i svi su učestvovali u priredbi.

A.Đ.

deca-telefon-(2)

Vlada Srbije usvojila je  Uredbu o nominalnim iznosima i načinu usklađivanja cenzusa za ostvarivanje prava na dečji dodatak i visini i načinu usklađivanja iznosa dečjeg dodatka, čime se cenzus od 1. aprila pomera sa 13.247 na 18.000 dinara.

Pravo na dečji dodatak može da se ostvari ako ukupan mesečni prihod porodice, ostvaren u tri meseca koji prethode mesecu u kojem je podnet zahtev, po članu porodice ne prelazi cenzus od 18.000 dinara. Za pojedine kategorije porodica ovaj cenzus je uvećan za 20 odsto, odnosno 30 odsto, i iznosi 21.600 dinara, odnosno 23.400 dinara.

Osnovni iznos dečjeg dodatka za dete za koje je ostvareno pravo iznosi 4.415,83 dinara, a po različitim osnovama može biti uvećan najviše do 80 odsto.

BELGRAID-2026-Sumar

JP „Kikinda” učestvovala je na festivalu BelgrAID 2026. – „Za moju planetu!“.  Manifestacija na jednom mestu okuplja umetnost, kulturu, humanost i ekologiju radi podizanja svesti o značaju očuvanja životne sredine i odgovornog razvoja zajednice. Kroz raznovrstan program, festival nudi sadržaje za sve generacije, spajajući edukaciju i aktivizam sa kreativnim i kulturnim izrazom.

Ove godine u fokusu je bila ekologija i sav prihod od manifestacije biće usmeren na pošumljavanje teritorije grada Kikinde, čime se direktno doprinosi povećanju šumskog fonda u jednom od najmanje pošumljenih područja u Srbiji.

 

U okviru BelgrAID organizovana je i panel diskusija pod nazivom: „Možemo li deci obećati sigurnu budućnost?“ u kojoj je učestvovao i Miodrag Radovanović, inženjer šumarstva u JP „Kikinda“. Diskusija je bila posvećena pitanjima budućnosti životne sredine i opstanka narednih generacija, sa posebnim fokusom na očuvanje šuma, primenu regenerativne poljoprivrede i odgovorno upravljanje otpadom kao temeljima održivog razvoja. Radovanović je u svom izlaganju govorio o izazovima i mogućim rešenjima u oblasti šumarstva, ukazujući na značaj sistemskog pošumljavanja, naročito u sredinama sa izrazito niskim procentom šumskih površina, kao što je naša sredina.

Učešće predstavnika JP „Kikinda“ na ovom značajnom događaju potvrđuje opredeljenost preduzeća ka aktivnom uključivanju u inicijative koje doprinose zaštiti životne sredine i stvaranju održivije i zdravije budućnosti za sve.

A.Đ.

mala-matura

Probni završni ispit za učenike osmog razreda održaće se u petak, 27. i subotu, 28. marta.

Prvog da u 12 časova osmaci će polagati matematiku, dok će u subotu od 9 do 11 sati polagati srpski, odnosno maternji jezik, a test iz predmeta po izboru u okviru trećeg testa od 11.30 do 13.30 časova . Probni završni ispit je prilika da učenici provere znanje, upoznaju se sa procedurama i strukturom testova pre održavanja završnog ispita. Učenici će 1. i 2. aprila 2026. godine imati priliku da ukoliko žele, promene predmet koji su prijavili za treći test. Nakon toga, više neće biti moguće promeniti predmet koje će učenik polagati na završnom ispitu kao treći test.

Završni ispit iz srpskog, odnosno maternjeg jezika polaže se 15. juna od 9 do 11 časova, dok će iz matematike biti održan 16. juna u istom terminu. Završni ispit iz testa iz predmeta koji su učenici izabrali zakazan je za 17. jun od 9 do 11 časova.

Preliminarni rezultati završnog ispita biće objavljeni 19. juna, kada će učenici imati mogućnost da podnesu prigovore na rezultate. Konačni rezultati biće objavljeni 22. juna. Nakon toga sledi najvažniji korak za upis u srednje škole – popunjavanje liste želja, koje je planirano 23. i 24. juna, dok će konačna lista želja biti objavljena 26. juna.

Raspodela učenika po srednjim školama biće objavljena 29. juna, kada počinje i elektronsko podnošenje prijava za upis u prvom upisnom krugu, koje traje do 2. jula.

 

 

luidmilakot-children-5411350

Prethodnog dana na putevima u Republici Srbiji dogodilo se 90 saobraćajnih nezgoda, u kojima su poginule dve, a povređeno je 40 osoba. Na teritoriji naše PU nije bilo saobraćajnih nezgoda prethodnog dana.

Organizovani prevoz dece u Srbiji mora biti bezbedan. Iz MUP-a podsećaju da je organizator prevoza dužan da pre polaska angažuje licenciranog prevoznika i blagovremeno zatraži kontrolu vozila i vozača koju će uraditi saobraćajna policija. Autobus mora biti tehnički ispravan, registrovan i opremljen propisanom opremom. Vozač mora posedovati odgovarajuću kategoriju, važeće lekarsko uverenje i poštovati ograničenja radnog vremena i odmora.
Zabranjeno je angažovanje vozača pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci.

Tokom prevoza, deca moraju sedeti na svojim mestima i koristiti sigurnosne pojaseve, gde su ugrađeni. Organizator je obavezan da obezbedi pratnju punoletnog lica, spisak putnika i jasnu rutu kretanja.

MUP apeluju na sve učesnike – škole, roditelje i prevoznike da poštuju propise i ne polaze na put bez prethodne kontrole. Bezbednost dece nema alternativu.

kolibrijada-2026-(13)

Nastupom svih mališana iz vrtića „Kolibri“ otvorena je treća „Kolibrijada“. Deca i vaspitači su roditelje i goste pozdravili himnom vrtića nakon čega su mame i tate zajedno sa svojom decom učestvovali u radionicama organizovanim u radnim sobama.

-„Kolibrijada“ je jedinstvena manifestacija u našem gradu i cilj joj je da proslavi saradnju sa porodicom – istakla je rukovodilac vrtića „Kolibri“ vaspitačica Aleksandra Ludajić. – Deca svake godine odluče koja je tema ovog događaja, a ove godine to je „Aladinova promenada“. Sve su započeli predškolci koji su realizovali projekat „Papir nam šuška, papir nam govori“.

Aladin, vaspitač u „Kolibriju“ Predrag Popović, proveo je decu i roditelje kroz 10 različitih radionica na temu najpoznatijih bajki.

-Pravili smo čarobne ćilime, istraživali smo put do blaga, slavićemo simbol sreće koji predstavlja Aladinova lampa. U manifestaciji je učestvovalo 190 dece sa svojim roditeljima. Tokom čitave godine, kroz razne sadržaje, deca rado uče o bajkama, a manifestacija je tu da naš rad predstavimo.

Na samom kraju organizovana je diskoteka na otvorenom, u dvorištu vrtića, uz vatromet kojem su se najviše obradovala deca.

A.Đ.

smart

U prisustvu direktorice Direktorata za parlamente privrednika Tamare Ljubović održana je proširena sednica Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga , na kojoj je predstavljena nova digitalna platforma Privredne komore Srbije.

„Market  Plus“ je inovativna digitalna B2B platforma napravljena sa ciljem da modernizuje poslovanje domaće privrede i olakša povezivanje kompanija. Ona funkcioniše kao centralni digitalni ekosistem koji omogućava preduzećima da povećaju svoj vidljivost, pronađu nove partnere i efikasnije upravljaju nabavkom i prodajom. Platforma nudi nekoliko bitnih alata za unapređenje poslovanja kao što su pretraga uz pomoć veštačke inteligencije, digitalni prodajni kanal, efikasnija nabavka i plasiranje zahteva za davanje ponuda…Članstvo u platformi „Market Plus“ donosi dodatnu sigurnost u poslovanju što olakša promociju na domaćem i međunarodnom tržištu.

Na sednici je bilo reči i o perspektivama i izazovima tržišta digitalne imovine,
kako unaprediti poslovanje uz njenu pomoć i o primeni digitalnih platformi kao biznis
modela. O tome su govorili mr Željko Stevanović, koordinator Sektora usluga Privredne
komore Beograda, Bogdan Vujović – direktor „Digital Assets Consulting“ i zamenik predsednika
Saveta za digitalnu imovinu, Aleksandar Bondžulić iz ,,ECD“ i Miloš Stančić.

 

Digitalna imovina predstavlja digitalni zapis vrednosti koji se može elektronski
kupovati, prodavati, razmenjivati ili prenositi. Ona se koristi kao sredstvo razmene ili u
svrhu investiranja, a njeno izdavanje i promet u Srbiji su regulisani Zakonom o digitalnoj
imovini. To su virtuelne valute (kriptovalute) poput Bitcoina i Ethereuma, zatim digitalni
tokeni – vrsta nematerijalnog imovinskog prava (npr. pravo na korišćenje neke usluge ili udeo u dobiti projekta), kao i jedinstveni digitalni zapisi koji dokazuju vlasništvo nad digitalnim umetničkim delom, muzikom ili predmetima u video-igrama NFT (Non-Fungible Tokens).

viviane6276-vegetable-garden-4497702

Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo objavio je Konkurs za dodelu novca za sufinansiranje troškova nabavke priključne mehanizacije, mašina i opreme za organsku proizvodnju radi unapređenja organske proizvodnje na području AP Vojvodine.

Konkursom je opredeljeno 14 milona dinara. Organski proizvođači po jednoj prijavi mogu dobiti do dva miliona dinara, a minimalno 50.000 dinara. Jedan korisnik može podneti samo jednu prijavu za više investicija.

Pravo na podsticaje mogu ostvariti fizička lica i preduzetnici nosioci registrovanih poljoprivrednih gazdinstva, pravna lica, privredna društva, zemljoradničke zadruge i složene zadruge nosioci registrovanih poljoprivrednih gazdinstava, i verske zajednice crkve i manastiri.

Sredstva se mogu utrošiti, između ostalog, za kupovinu opreme za mužu, hlađenje i čuvanje mleka na farmi; opremu za fiksne ograde i električne ograde za pašljake – livade, mašine za primarnu obradu zemišta, za đubrenje, setvu, zaštutu bilja, opremanje objekata za gajenje kramača i prasadi za tov, mašine i opremu za skladištenje i pripremu stočne hrane, opremu za smeštaj kvočki, za specijalizovane kaveze, opremu za sortiranje, pakovanje i čuvanje konzumnih jaja, boks palete za transport i skladištenje proizvoda, kupovinu pčelinjih društava, opremu za pčelarstvo, vozila i prikolica za transport pčela…

Konkurs je otvoren do 17. aprila. Dodatne informacije i termin za konsultacije mogu se dobiti putem elektronske pošte: psp@vojvodina.gov.rs.

nettofigueiredo-crash-1308575

Tokom prethodnog dana u Republici Srbiji dogodilo se 86 saobraćajnih nezgoda u kojima je poginula jedno, a povređene su 34 osobe. Na području Policijske uprave Kikinda dogodile su se dve saobraćajne nezgode u kojima su povređena tri lica.

Sigurnosni pojas predstavlja jedno od najznačajnijih tehničkih dostignuća 20. veka u oblasti bezbednosti saobraćaja. Njegova uloga je jednostavna, ali presudna – da sačuva život i umanji posledice saobraćajnih nezgoda. Korišćenje sigurnosnog pojasa nije samo zakonska obaveza, već i osnovna bezbednosna potreba svakog učesnika u saobraćaju. I pri manjim brzinama, pojas značajno smanjuje rizik od teških povreda i smrtnog ishoda. Bez njega, i najkraća vožnja može imati tragične posledice.

Iz MUP-a podsećaju da su svi putnici u vozilu kako na prednjem, tako i na zadnjim
sedištima, dužni da koriste sigurnosni pojas. Apeluju na sve vozače i putnike da razviju naviku vezivanja pojasa pre svakog pokretanja vozila. Ta jednostavna radnja traje svega nekoliko sekundi, može značiti razliku između života i smrti.