Aleksandra Djuran

narodna-kuhinja-(1)

Opremanje prostora buduće Narodne kuhinje u kojoj će se pripremati topli obroci za socijalno ugrožene sugrađane u završnoj je fazi, istakao je Željko Radu, član Gradskog veća na sednici Skupštine grada.

-Od svih vas u ovoj sali, meni je najvažnije da ona počne sa radom jer najviše korisnika ove usluge dolazi iz moje zajednice. Uopšte nije jednostavno pronaći adekvatan prostor za ovu namenu. Kuhinja mora da bude u skladu sa važećim propisima i nijedna inspekcija neće dozvoliti da radi ukoliko oni nisu ispunjeni. Od nekoliko objekata koje smo uzeli u razmatranje, kuhinja u fabrici Metanol najviše je u skladu sa zakonskim aktima. Kako bi u potpunosti odgovarala morali smo da uredimo prostor i u toku su finalni radovi. Razgovaramo sa menadžmentom fabrike „Toza Marković“ da nam donira 130 metara kvadratnih podnih pločica koje još nedostaju, nakon čega bi priprema toplih obroka mogla da počne na zadovoljstvo, pre svega korisnika, a onda i svih nas – naglasio je Radu.

 

Podsetimo da korisnici programa Narodna kuhinja dobijaju nešto više od dva meseca umesto kuvanih jela dobijaju pakete namirnica koje su dovoljne za njihove potrebe. Topli obroci pripremani su u kuhinji nekadašnjeg Doma učenika u ulici Đure Jakšića. Kako će ovaj prostor u narednom periodu biti rekonstruisan u okviru prekograničnog IPA projekta Srbija – Rumunija, kuhinja je iseljena.

Crveni krst raspolaže dovoljnim količinama namirnica i nijedan korisnik Narodne kuhinje nije ostao bez hrane i hleba. Kuvane obroke dobijaju 223 porodice odnosno 536 osoba. U paketima se nalaze osnovne životne namirnice, bez brašna s obzirom da se hleb i dalje distribuira.

c3516e84-0643-4205-b61b-13950204faac-1024x737.jpeg.pagespeed.ce.Kmp-wK993K

U Beogradu je osvanuo mural posvećen Čarliju Kirku, američkom konzervativnom aktivisti i osnivaču grupe Turning Point USA , koji je ubijen snajperskim hicem 10. septembra 2025. godine tokom govora na Univerzitetu Juta Vali, u Oremu.

Čarls Džejms Kirk (1993–2025) bio je jedan od najpoznatijih konzervativnih aktivista i medijskih ličnosti u Sjedinjenim Američkim Državama, kao i bliski saveznik predsednika Donalda Trampa. Sa svega 18 godina osnovao je organizaciju Turning Point USA, posvećenu širenju konzervativnih ideja među studentima na američkim univerzitetima.

Rođen u Čikagu, u predgrađu Prospekt Hajts, Kirk je kratko pohađao koledž Harper, ali je odustao od studija kako bi se u potpunosti posvetio političkom aktivizmu.

Kirk je bio čest gost Bele kuće tokom oba Trampova mandata, a njegov uticaj je prevazilazio studentske krugove. Bio je poznat po žestokim raspravama o pitanjima kao što su identitet, porodica, klimatske promene i pravo na oružje. Istovremeno, ostao je kontroverzna figura zbog svojih stavova protiv transrodnih osoba, skepse prema pandemiji kovida i tvrdnji o izbornoj krađi 2020. godine.

Mural je nastao na inicijativu nevladine organizacije Serbia is great again (SIGA).
Mural koji je osvanuo na Novom Beogradu prikazuje Kirka u dresu košarkaškog tima a iza njegovog lika ispisano je i „srpsko“ prezime Kirkovich.

Izvor: nsuzivo.rs

mala-matura-2025-(1)

Učenici osmog razreda osnovnih škola moći će od 1. do 30. decembra da se izjasne koji predmet od pet ponuđenih žele da polažu kao treći test na završnom ispitu. Ministarstvo prosvete je navelo da će đaci moći elektronskim putem preko portala Moja srednja škola ili pisanim putem u školi da se prijave za polaganje testa iz biologije, geografije, istorije, fizike ili hemije.

Ukoliko se predomisle, odnosne požele da promene predmet koji će polagati na trećem testu, mogu ponovo da se izjasne 28. i 29. januara ili 1. i 2. aprila 2026. godine.
Dodaje se da nakon toga neće biti moguće promene.

Najveći broj učenika tokom prošle godine izabrao je da polaže geografiju (46 odsto), biologiju (31 odsto), istoriju je polagalo devet odsto, a hemiju i fiziku po sedam odsto učenika. Osim izbornog predmeta, svi osmaci na prijemnom polažu srpski jezik i matematiku.

Probni završni ispit biće održan 27. i 28. marta naredne godine, a završni ispit u školskoj 2025/2026. godini planiran je 15, 16. i 17. juna.

 

advent-rselo-(2)

U Ruskom Selu, u udruženju „Torontal” i ove godine organizovaće se paljenje adventskih sveća. Prva se pali u sutra, 30. novembra  u 17 sati i svaka naredna paliće se u isto vreme. Prva sveća je i sveća nade.

-Druge sveća biće upaljena 6. decembra, treća 13, a četvrtu sveću upalićemo 20. decembra – od Šandora Talpaija, predsednika „Torontala“. – Pre paljenja svake sveće biće organizovan prigodan kulturni program, a nakon što se sveća upali gosti će biti u prilici da se počaste kolačima, kafom, kuvanim vinom i rakijom.

Druga sveća simboliše mir koji dolazi sa Hristom i u ovoj nedelji vernici se mole za mir u srcima, porodicama i svetu. Treća sveća je sveća radosti i često je ružičaste boje, dok je četvrta  sveća – sveća ljubavi i ona podseća Božju ljubav.

 

 

Adventsku svečanost pratiće i prigodan program koji pripremaju predškolci i đaci.

-Prve nedelje program, koji prati našu tradiciju, pripremiće srednjoškolci, druge nedelje predstaviće se učenici od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, treće od petog do osmog, dok je poslednja nedelja rezervisana za predškolce. Svako paljenje sveća pratiće hor udruženja građana „Ruzmarin“ iz Ruskog Sela. Od 13. decembra, kada se pali treća sveća, biće priređen je božićni vašar i tradicionalno „Medeno selo“. Na vašaru će se prodavati  novogodišnji ukrasi, ikebane i drugi prigodni pokloni. Izlagaće i učenici, a sredstva koja se prikupe utrošiće se na proslavu maturske večeri. Poslednje nedelje biće podeljeni paketići najmlađima – napomenuo je naš sagovornik.

Jedan od najprepoznatljivijih simbola Adventa jeste i adventski venac. U obliku je kruga, što označava večnost i Božju ljubav koja nema početka ni kraja. Zelenilo, često od borovih grančica, simboliše nadu i život, dok svetlo svijeća podseća svetlo sveta.

A.Đ.

 

 

sednica-realizacija-budzet-(6)

Na sednici, većinom glasova odbornika, usvojena je odluka o konsolidovanom izveštaju o izvršenju odluke o budžetu od januara do septembra. Ukupna planirana sredstva u 2025. godini su četiri milijarde i 112 hiljada dinara, a za prvih devet meseci realizovano je dve milijarde 773 hiljade dinara odnosno 67 procenata, što je više u odnosu na isti period 2024. Rashodi su iznosili dve milijarde 679 miliona dinara što čini 65 odsto, istakla je pomoćnica gradonačelnika Dijana Jakšić Kiurski.

 

 

-Realizacija budžeta je solidna i procenat od 67 odsto i veći je kod najvažnijih stavki u budžetu. Rudna renta naplaćena je u iznosu od 272 miliona, a  prošle godine u istom periodu bila je za devet miliona dinara viša. Investicije su ostvarene u iznosu od preko 317 miliona. Završeni su radovi u slivu Moravske, rekonstrukcija ulice Mihajlo Pupin, krov vrtića „Medenjak“ u Sajanu, dečije igralište preko puta KSC „Jezero“. Uplaćene su i privremene situacije za mini postrojenja za prečišćavanje vode po selima sa preko 20 miliona, završena je sanacija svlačionica u KSC „Jezero“, nastavljeni su radovi u Opštoj bolnici – rekla je Jakšić Kiurski.

 

Tekuća godina drugačija je u odnosu na sve prethodne, precizirao je prvi čovek grada:

– Bez obzira na sve loše uslove nismo dozvolili da bilo šta u gradu stane, iako je bilo pokušaja da nas uspore. Još jednom pozivam na odgovornost sve one koji su pokušali da nas uspore jer ništa dobro nije proizašlo iz toga.

Podsećajući na ono što je urađeno u 2025. godini gradonačelnik Mladen Bogdan  dodao je da očekuje da se očekuje završetak investicije na izgradnji mini postrojenja za prečišćavanje vode na selima, da je u toku sveobuhvatna rekonstrukcija Gimnazije „Dušan Vasiljev“, a isti posao, po okončanju javne nabavke, očekuje se i u školi „Feješ Klara“. Među ulaganjima u obrazovanje istaknuta je rekonstrukcija fasade škole „Vuk Karadžić“, uređenje krova SSŠ „Miloš Crnjanski“, zvučnu izolaciju u OMŠ „Slobodan Malbaški“, kao i sredstva za Tehničku i školu „Sveti Sava“.

 

-Izgradnja fekalne kanalizacije na Strelištu finansira se sa oko 300 miliona dinara. Radovi su započeti tokom leta i trenutno su u zastoju jer je u toku otklanjanje problema koje stvaraju podzemne vode na ovom terenu. U narednom periodu oni će biti nastavljeni, a mi smo svakodnevno u kontaktu sa nadležnim Ministarstvom  – pojasnio je Bogdan i napomenuo da od ove jeseni, zahvaljujući ulaganjima, nema liste čekanja za upis u vrtiće.

Navodeći ulaganja istaknuta je kompletna rekonstrukcija Kulturnog centra i radovi na fasadi ovog objekta, pošumljavanje u gradu i selima, primarna selekcija otpada i dobijanje novih kanti u domaćinstvima, ulaganja u komunalnu infrastrukturu, poljoprivredu, sela, socijalnu zaštitu, zdravstvo, ekologiju.

 

Odbornici opozicije izneli su primedbe na, kako su rekli, iznetu tvrdnju gradonačelnika da zbog blokada nije bilo više priliva u budžet.

-Oni koji su od svih građana uzeli 260 miliona dinara za nepostojeći put od Iđoša do Ade govore nam kako treba da radimo. Da nismo ulazili u sve pravne postupke oko spornog puta rekli bi da nismo  hteli da iskoristimo sva zakonska sredstva. Zapitajte se da li su svi vaši postupci, blokade, pištanje i šištanje, doprineli boljem životu bilo kog građanina Kikinde – odgovorio im je Mladen Bogdan.

A.Đ.

bojan-vece-(2)

Na 13. sednici Skupštine grada, na predlog gradonačelnika Mladena Bogdana za novog člana Gradskog veća izabran je Bojan Mikalački iz Bašaida, diplomirani inženjer menadžmenta. Dosadašnji član veća Aleksandar Aćimov podneo je ostavku na ovu funkciju, a na njegovo mesto većinom glasova imenovan je Mikalački koji je u proteklih osam godina bio predsednik Mesne zajednice, a potom i Saveta MZ Bašaid. Bio je zaposlen i u Kompaniji „NIS“, a trenutno radi u Javnom preduzeću „Kikinda“.

-Predlažem da Bojan Mikalački bude član Gradskog veća zadužen za sela – obrazložio je gradonačelnik Bogdan. – U proteklom periodu pokazao je da se bori za svoje selo. Bašaid potpuno drugačije izgleda od kada je on na čelu ove Mesne zajednice. Puno toga je urađeno zahvaljujući njegovoj upornosti i želji da se reše najveći problemi na koje su meštani ukazivali. Prepoznat je i po tome što svakodnevno razgovara sa svojim meštanima i, osluškujući njihove potrebe, planira investicije, kulturna i sportska dešavanja i društvene događaje u selu. Siguran sam da će njegovo znanje i iskustvo doprineti i svim ostalim mesnim zajednicama.

U izjavi za naš portal novoimenovani član Gradskog veća je rekao:

-Zahvalio bih se na ukazanom poverenju. Drago mi je što je moj dosadašnji trud i rad koji sam posvetio svom selu prepoznat. Trudiću se i raditi za sva sela, kao što sam do sada radio u Bašaidu.

Odbornik opozicije Nebojša Cukić iako je pohvalio i istakao da je zadovoljan izborom Bojana Mikalačkog, prilikom glasanja bio je uzdržan, jer, kako je naveo kao opozicija treba uvek da glasa protiv.

Gradonačelnik Bogdan odgovorio mu je da nije moranje da odbornici opozicije glasaju protiv svih odluka, nego da treba da podrže odluke za koje smatraju da su dobre.

 

 

sednica-toza-konverzija-(12)

Za danas, 28. novembar, predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov zakazao je 13. sednicu Skupštine grada. Na dnevnom redu je odluka o  usvajanju konsolidovanog izveštaja o izvršenju odluke o budžetu od januara do septembra. Ukupna planirana sredstva u 2025. godini su četiri milijarde i 112 hiljada dinara, a realizovana sredstva za prvih devet meseci iznose  dve milijarde 679 hiljada dinara odnosno 67 procenata.

Gradonačelnik Mladen Bogdan za novog člana Gradskog veća predložio je Bojana Mikalačkog iz Bašaida, diplomiranog inženjera menadžmenta. Dosadašnji član veća Aleksandar Aćimov podneo je ostavku na ovu funkciju, a njegovo mesto zauzeće Mikalački koji je u proteklih osam godina bio predsednik Mesne zajednice, a potom i Saveta MZ Bašaid. Bio je zaposlen i u Kompaniji „NIS“, a trenutno radi u Javnom preduzeću „Kikinda“.

Odbornici će razmatrati i donošenje odluke o utvrđivanju prosečnih cena kvadratnog metra odgovarajućih nepokretnosti na teritoriji grada za utvrđivanje poreza na imovinu za 2026. godinu. Prosečnu cenu odgovarajuće nepokretnosti po zonama na teritoriji jedinice lokalne samouprave utvrđuje svaka jedinica lokalne samouprave aktom nadležnog organa,na osnovu cena ostvarenih u prometu odgovarajućih nepokretnosti po zonama u periodu od 1. oktobra prošle do 30. septembra tekuće godine. Tu su i odluke o izmeni i dopuni odluke o javnom vodovodu, kao i o izmenama odluke o taksi prevozu putnika. Prema novom cenovniku start će biti 190 dinara umesto 127 koliko je bilo, a vreme čekanja naplaćivaće se 850 dinara i 150 dinara je skuplje u odnosu na raniju cenu.

Pred odbornicima će se naći i  odluke o donošenju izmena i dopuna plana generalne regulacije centralnog dela Kikinde i plana generalne regulacije severoistočnog dela grada, kao i rešenje o usvajanju plana rada gradskog Štaba za vanredne situacije za 2026. godinu.

Na sednici lokalnog parlamenta biće doneta rešenja o razrešenju i imenovanju članova upravnih, nadzornih i školskih odbora u pojedinim ustanovama kulture i obrazovanja.

A.Đ.

 

gusle-koncert-najava

Akademsko društvo za negovanje muzike „Gusle“, u nedelju u 17 sati, u svečanoj sali Narodnog muzeja organizuje prednovogodišnji akapela koncert pevačkih grupa.

U  koncertu učestvuju ženska pevačka grupa, vokalni i instrumentalni solisti, dueti, a publici će se predstaviti i tru dečije pevačke grupe. Članovi najstarijeg kulturnog srpskog društva predstaviće tradicionalne pesame uz prezentaciju starog i novog načina pevanja. Na sceni će biti pedesetak članova „Gusala“ koji su prošli i prolaze edukaciju u okviru škole pevanja ovog društva.

Poster-v4-50x70cm-sajt

Kampanja „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ zvanično je počela juče, 25. novembra, na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, i trajaće do 10. decembra – Međunarodnog dana ljudskih prava.  Obeležava se u 1.700 organizacija u preko 100 država sveta

Ovaj period svake godine podseća na razmere i ozbiljnost nasilja nad ženama, ali i na hitnu potrebu za sistemskim delovanjem. Od početka 2025. godine u porodičnom nasilju ubijeno je 15 žena, što znači da na svakih 20 dana u Srbiji bude ubijena jedna žena.

Povodom kampanje MUP Srbije skreće pažnju da postoji izlaz iz nasilja u porodici i da svako prijavljeno nasilje može spasiti život.

deponija-mokrin-(5)

U Mokrinu je u toku čišćenje divlje deponije na izlazu iz sela. Bespravno smetlište ruglo je sela i već 15 godina ona predstavlja problem. Značajna sredstva svake godine izdvajaju se za njeno uređenje, međutim, vrlo brzo nakon čišćenja, ponovo se na ovoj lokaciji stvori nova deponija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Apel da se otpad ne odlaže na obodu sela još jednom su uputili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Saveta MZ Mokrin Goran Ristić koji su obišli radove. I pored svih napora, na licu mesta zatekli su ljude koji su na deponiju bacali veliku plastičnu burad.

-Divlja deponija zauzela je veliku površinu i ona je i najveći problem sa kojim se suočavamo – precizirao je Ristić. – Sada je već stigla do samog ulaza u selo i u toku je njeno čišćenje. Svake godine mesna zajednica utroši od 200.000 do 400.000 dinara za uređenje ovog prostora i već nakon nekoliko dana ona ponovo nikne. I pre tri godine iz gradskog budžeta uloženo je 11 miliona dinara za njeno uređenje. U planu je da postavimo kamere i na taj način sankcionišemo sve koji bacaju otpad u ovom delu sela i stanemo na put ovom ruglu.

U čišćenje deponije koje je u toku biće utrošeno 12 miliona dinara. Novac su obezbedili Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

-Nepropisno odlaganje smeća je dugogodišnji problem u Mokrinu. Znatna sredstva izdvajamo godinama unazad da uredimo deponiju koja se svake godine iznova stvara. Novac koji ulažemo u čišćenje mogli smo da utrošimo na druge projekte koji bi doprineli lepšoj životnoj sredini u selu. Osim domaćinstava i pojedine firme doprinele su da se ovaj prostor pretvori u ekološki problem. Nesavesni meštani ugrožavaju životnu okolinu u mestu u kom žive – istakao je prvi čovek grada.

Najavljene su i oštrije kontrole.

-Poljočuvarska i inspekcijske službe biće prisutnije na terenu, a pozivam i sve meštane da se svi zajedno potrudimo da živimo u lepšem okruženju. Važno je i da se prijave osobe koje bacaju smeće na divljoj deponiji. Bez prijave nadležne službe ne mogu adekvatno da reaguju i da sankcionišu sve koji nepropisno odlažu otpad i time ugrožavaju životnu okolinu. Na teritoriji grada organizuje se sezonsko odvoženje kabastog otpada, a započeli smo i sa primarnom selekcijom sve  u cilju da se smeće odlaže po propisima – zaključio je Mladen Bogdan.

Završetak radova očekuje se za desetak dana. Sav otpad sa deponije u Mokrinu koji se ukloni sa deponije najpre se ubacuje u mobilno postrojenje u kojem se komunalno smeće odvaja od zemlje i građevinskog otpada. Komunalni otpad potom se odvozi na deponiju u Kikindi.

A.Đ.