јануар 25, 2026

Aleksandra Djuran

labudovi-staro-jezero-(2)

Staro jezero postalo je oaza za labudove. Ovih dana prava atrakcija je jato od 17 jedinki koji se šepure i privlače pažnju. Početkom novembra bilo ih je desetak i svakodnevno se broj ovih ptica povećavao.

-Nikada u ovolikom broju nije bilo labudova na Starom jezeru. Prethodnih godina imali smo par, mužjaka i ženku. Novi stanovnici Kikinde su pitomi i vole da poziraju – rekla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

Hrane ima dovoljno, za šta se brinu zaposleni u pomenutom Sekretarijatu.

-Svakodnevno ih obilazimo i mi, ali i sugrađani koji ih hrane. Skrenula bih pažnju na to da se labudovi hrane zrnastom hranom, mešavinom žitarica i uljarica, kao i vodenom biljnom vegetacijom. Ne treba im davati hleb, keks, grickalice, kokice, te i ovim putem želim da skrenem pažnju na to. Isto tako njima prija pažnja, ali ne i uznemiravanje. Pozivam sugrađane da uživaju dok ih posmatraju i da ih zajedno pazimo – dodala je naša sagovornica.

Naši gosti pripadaju vrsti crvenokljunih labudova, grbac. Za njih su specifični izgled kljuna i vrata.

-U jatu ima mladunaca od šest i sedam meseci, koje prepoznajemo po sivo braon boji. Labud tek kada napuni dve godine postaje beo. Labud je najkrupnija i najlepša ptica iz porodice plovuša. U jatu ima i tri dominantna mužjaka – precizira Miroslava Narančić.

Naredne nedelje biće postavljeno i plutajuće ostrvo na jezeru koje će predstavljati gnezdo. Ono će se nalaziti u obodnom kanalu.

A.Đ.

vakcina-grip

Prvi slučaj gripa na teritoriji grada registrovan je 12. decembra kod muškarca starog 73 godine iz Kikinde. Mesec dana kasnije virus je potvrđen kod 49 osoba, a još 17 uzoraka je poslato na analizu, saznajemo od epidemiologa dr Tatjane Pecarski, načelnice Centra za kontrolu i prevenciju bolesti Zavoda za javno zdravlje.

-Kod svih potvrđenih slučajeva radi se o gripu tip AH3. Više od polovine obolelih su deca, ali moram da napomenem da se kod ove populacije više i traži testiranje sumnjivih na grip. Beleži se i povećan broj sa oboljenjima sličnih gripu i respiratornim infekcijama – napomenula je naša sagovornica.

Ambulante imaju na raspolaganju trovalentnu vakcinu „torlak flu“ za odrasle, koju je proizveo Institut „Torlak“ i četvorovalentna „vaksigrip tetra“ proizvođača „Sanofi Paster“ za decu uzrasta od šest meseci do 18 godina.

-Još uvek nije kasno za vakcinaciju i ovim putem pozivam sugrađane da se vakcinišu, a posebno hronične bolesnike, dijabetičare, starije od 65 godina, kao i one koji na svojim radnim mestima dolaze u kontakt sa velikim brojem ljudi poput šalterskih radnika, trgovaca, zaposleni u bankama – kazala je dr Pecarski.

Imunitet se stiče dve do tri nedelje nakon imunizacije, dok postvakcinalni imunitet varira od šest do 12 meseci.

A.Đ.

 

 

sv-vasilije

Srpska pravoslavna crkva danas proslavlja tri praznika – slavu Svetog Vasilija Velikog, Obrezanje Gospodnje i narodni praznik Mali Božić.

To je i prvi dan 2025. godine po julijanskom kalendaru, a u crkvenom kalendaru SPC označen je crvenim slovom i kao mrsan dan.

Svetog Vasilija Velikog (Vasiljevdan) mnogi vernici SPC proslavljaju i kao krsnu slavu, a kako se obeležava prvog dana Nove godine po julijanskom kalendaru, odatle i naziv za julijansku Novu godinu – Vasilica.

Takođe, verovanje je da na ovaj dan u kuću treba uneti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća, ali i ukućani tokom cele godine imali napretka, a mnogi Srbi veruju da na ovaj dan treba izbegavati svađe. U nekim krajevima postoji verovanje da će biti rodna godina ako na ovaj dan padne sneg ili bude oblačno.

DANI-VINA-CASA

 

Manifestacija „Dani vina“, u subotu, 14. februara, održaće se 26. put.  Iz  udruženja vinogradara i vinara „Šasla“ iz Iđoša  napominju da će predaja uzoraka vina, u Domu kulture,  biti organizovana 4. februara od 14 do 20 i 5. februara od 12 do 18 sati.

Ocenjuju se belo, roze, „šiler“ i crveno vino, a uzorci treba da budu u flaši od litre u količini dve litre, za svaku vrstu. Ocenjivaće se mlada i stara vina, dok u konkurenciji za najbolja učestvuju isključivo mlada vina. Uzorci koji se šalju poštom obavezno treba da budu u plastičnoj ambalaži.

-I ove godine očekujemo oko 200 uzoraka vina – istakao je za naš portal Branislav Brojčin iz „Šasle“. – Vina će ocenjivati komisije sačinjene od enologa iz Čoke, Temerina, Mužlje i Novog Sada. Kako je prošla godina pogodovala vinogradima, očekujem vina vrhunskog kvaliteta. Biće ih manje količinski, ali će zato biti znatno bolja u odnosu na ranije godine.

Na sam dan Svetog Trifuna program će  početi u 12 sati, kada će u Domu kulture biti osvećena vina. Nakon toga domaćini i gosti posetiće jedan od vinograda i simbolično započeti rezidbu, a od 14 sati u Domu kulture je dodela priznanja. Degustacija vina trajaće od 12.30 do 17 časova. „Dani vina“ se organizuju pod pokroviteljstvom Grada.

A.Đ.

 

penzioneri-5

Od ponedeljka su počele prijave penzionera za besplatnu rehabilitaciju u banjama u Srbiji o trošku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), oglas će biti otvoren zaključno sa 28. januarom, a besplatan oporavak u banji moći će da ostvari 22.090 penzionera, što je jednako ukupno prijavljenim raspoloživim kapacitetima banja.

-U Gradskom udruženju penzionera, u ulici Vojvode Putnika 37, prijava je moguća ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 časova – istakao je Milan Periz, predsednik kikindskog udruženja. – U selima najstariji mogu da se prijave u mesnim zajednicama svakog radnog dana.   Velki broj penzionera svake godine odazove se ovom konkursu. Prošle godine mogućnost za besplatno banjsko lečenje iskoristilo je 140 naših članova.

Pravo da se prijave imaju svi penzioneri starosni, invalidski i porodični kojima je prebivalište na teritoriji Republike Srbije, visina penzije je do 56.834 dinara, koji nemaju druga primanja osim penzije i koji nisu koristili banju preko Fonda od avgusta 2020. godine. Ovu pogodnost mogu da iskoriste i najstariji čija inostrana i domaća penzija u zbiru do iznosa 56.834 dinara.

-Svi koji imaju pravo na banju treba da popune obrasce i potpišu izjave u kojoj banji žele da koriste rehabilitaciju i da nemaju druga primanja. Potrebno je da prilože ček od penzije, dokaz o visini inostrane penzije i u zatvorenoj koverti medicinsku dokumentaciju kojom raspolažu, a koja se ne boduje, već je reper da se penzioner ne uputi u banju koja ima kontraindikacije u odnosu na njegovo zdravstveno stanje – rekao je Periz.

Preliminarne rang liste biće objavljene 25 radnih dana od dana kada istekne oglas. Korisnici imaju pravo da ulože prigovor u roku do pet radnih dana od dana objave preliminarne rang liste, a komisija ima rok od pet kalendarskih dana da odluči po žalbi. Nakon toga objavljuju se konačne rang liste.

A.Đ.

 

pexels-strannik-sk-35633617

Snežni pokrivač je odličan za ozime useve, posebno za pšenicu koja je i najrasprostranjenija jesenja kultura. Zahvaljujući snegu biljke sada imaju dobru snežnu izolaciju, što je od ključnog značaja za zaštitu od hladnoće. Ratari zato ističu da je godina dobro počela i da je sneg još jedan preduslov za rodnu godinu kojoj se poljoprivrednici nadaju.

-Pored toga što štiti useve od niskih temperatura tokom zime, sneg će  obezbediti vlagu koja nedostaje zemljištu – ističe savetodavac PSS Zoran Simić. – Ove godine pod hlebnim zrnom je više površina u odnosu na prošlu. Tri godine unazad rod kukuruza bio je veoma loš. To je razlog što će poljoprivrednici i ove godine sejati više pšenice, na uštrb kukuruza.

Prema nekim prognozama očekuje se da će se pšenica u Srbiji ovog leta skidati sa nešto više od 600.000 hektara, od kojih je u Vojvodini više od 52 odsto. Konačni podaci o stvarnim površinama pod žitom još nisu objavljeni, ali pojedini stručnjaci ističu da je posejana za desetak odsto više nego godinu dana ranije na čak približno 700.000 hektara.

Prošle jeseni setva najrasprostranjenije žitarica trajala je do polovine novembra.

-Ono što sledi u narednom periodu je prihrana pšenice. Poljoprivrednici još uvek nisu počeli ovaj posao i ne treba da žure. Kao i svake godine, i ove ćemo raditi N-min metodu kojom se pokazuje sadržaj lako pristupačnog azota u zemljištu. On je i pokazatelj koliko je neophodno mineralnog đubriva biljkama – navodi naš sagovornik.

Pšenica je u najvećem delu atara u fazi mirovanja, međutim usevi koji su kasno sejani ili u lošijim uslovima mogu biti u ranoj fazi razvoja.

 

visoka-skola-prijem-studenata-(2)

Fond za mlade talente raspisao je konkurs za stipendiranje do 1.111 najboljih studenata završne godine osnovnih i integrisanih akademskih studija i do 500 studenata završne godine master akademskih studija sa visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Republika Srbija za školsku 2025/26. godinu.

Stipendije će biti dodeljene prema naučno-obrazovnom, odnosno umetničko-obrazovnom polju. Broj stipendija po poljima je određen analizom podataka o broju upisanih budžetskih studenata na pretposlednju godinu osnovnih i integrisanih akademskih studija i analizom podataka o broju upisanih budžetskih studenata na master akademske studije.

Konkurs je otvoren do 26. januara, a prijave se podnose elektronskim putem posredstvom usluge eTalenti, na portalu eUprava. Detaljne informacije o samom konkursu, uslovima i načinu prijave dostupne su na sajtu Fonda za mlade talente: www.fondzamladetalente.gov.rs. Kandidati se mogu informisati  i putem adrese elektronske pošte fond.konkursi@nitra.gov.rs , kao i telefonske linije 011/311-07-85 svakog radnog dana od 10 do 12 časova.

fabrika-1200x600-blur-gray-1140x570

Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta. Svetski poznati proizvođač pletenog tekstila i trikotaže ,,Mayer & Cie.” iz malog grada Albstadt-Tailfingen definitivno zatvara vrata nakon 120 godina neprekidnog rada. Bez ijednog ozbiljnog investitora koji bi kompaniju izvukao iz stečaja, fabrika prestaje da postoji, ostavljajući 270 visokokvalifikovanih radnika bez posla, zajedno sa njihovim porodicama i čitav region Zollernalb bez jednog od najvažnijih poslodavaca i simbola lokalne tradicije i ponosa.

Kompanija je još u septembru 2025. godine podnela zahtev za stečaj u samoupravi, navodeći već klasičan koktel razloga: drastičan pad globalne tražnje za tekstilnim mašinama, eskalaciju trgovinskih tenzija, eksploziju cena energije i neizdrživu konkurenciju iz Kine, Indije i drugih azijskih zemalja koje nude mašine po daleko nižim cenama. Mesecima su se vodili intenzivni pregovori sa potencijalnim kupcima i investitorima – svi su propali. Stečajni sud je sada formalno otvorio postupak, većina radnika dobija otkaz do početka februara 2026. godine, a poslednje narudžbine dovršava samo mali tim. Posle toga – potpuna tišina i prazne hale.

,,Mayer & Cie.” nije bila obična fabrika. To je bila kompanija četvrte generacije porodičnog vlasništva, globalni lider u svojoj uskoj niši, koja je izvozila gotovo 100% proizvoda širom sveta. Njene kružne pletilice pokretale su tekstilnu industriju od Evrope preko Azije do Amerike. Zatvaranje znači ne samo gubitak mesečnih plata za 270 porodica, znači i nepovratni nestanak specijalizovanog znanja, veština i lanca dobavljača koji su godinama živeli upravo od ove fabrike. Lokalna ekonomija već ulazi u lančanu reakciju: dobavljači sirovina, servisne firme, lokalni restorani, prodavnice, zanatlije – svi će osetiti drastičan pad prometa i prihoda.

Ovo nije slučajna nesreća niti izolovani incident. To je direktna i predvidljiva posledica politike koja je decenijama sistematski žrtvovala tradicionalnu tešku industriju zarad apstraktnih zelenih ciljeva, nekontrolisane liberalizacije trgovine i bespogovornog otvaranja tržišta jeftinoj azijskoj konkurenciji. Dok Berlin i Brisel forsiraju „strukturnu transformaciju“, „digitalnu budućnost“ i „zelenu tranziciju“, realnost na terenu je brutalna i nemilosrdna, stotine hiljada kvalifikovanih radnika ostaje bez posla, nekadašnja industrijska velesila postepeno se pretvara u muzej sopstvenih promašaja, cene energije su eksplodirale, izvoz pada iz godine u godinu, a političari umesto konkretne industrijske politike nude samo prazne fraze o „novim prilikama“ i „prekvalifikaciji“ koje nikada ne dolaze u obliku realnih rešenja.

Nemačka mašinska industrija tone sve dublje i dublje. Fabrike se zatvaraju jedna za drugom, specijalizovano znanje se nepovratno gubi, a mladi ljudi, oni koji bi trebalo da budu budućnost masovno odlaze u inostranstvo ili biraju potpuno druga zanimanja. Dok elite u Berlinu raspravljaju o klimatskim ciljevima za 2050. godinu, radnici u Albstadtu se pitaju kako će prehraniti decu već u februaru 2026. godine.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Kada 120 godina akumuliranog znanja, majstorske veštine, porodičnog ponosa i mukotrpnog rada jednog malog grada nestane gotovo preko noći zbog globalne konkurencije, političke nebrige i ideoloških eksperimenata, postaje kristalno jasno da današnji zapadni kapitalizam više ne služi svojim ljudima, on ih hladnokrvno žrtvuje zarad profita multinacionalnih korporacija i apstraktnih zelenih agendi. Dok se u Briselu i Berlinu održavaju beskrajne konferencije o „održivoj tranziciji“ i „digitalnoj revoluciji“, stvarni proizvođači, zanatlije, inženjeri i obični radnici ostaju bez ikakve stvarne zaštite, bez strateške industrijske politike i bez ikakvog plana za očuvanje sopstvene tehnološke i ekonomske nezavisnosti.

Ovo nije tranzicija ka boljem sutra. Ovo je sistematsko, plansko uništavanje sopstvene industrijske baze, znanja i srednje klase koja je decenijama bila kičma evropske ekonomije. Svako novo zatvaranje fabrike poput ,,Mayer & Cie.” nije samo lokalna tragedija – to je još jedan korak ka demontaži Evrope kao industrijske sile. Pitanje više nije da li će kontinent preživeti ovu fazu – već ko će uopšte ostati da gradi i održava ono malo što preostane kada se svi ovi ljudi, njihove porodice i njihovo znanje rasprše, odu u penziju ili emigriraju. Vreme praznih obećanja i ideoloških parola je isteklo.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao

zimska-sluzba-trg-(4)

U toku je čišćenje Gradskog trga. Pored mehanizacije, u ovaj posao uključeno je i ljudstvo sa lopatama, a pored uklanjanja leda baca se i so. Kako saznajemo od Đorđa Klenanca, rukovodioca Zimske službe iz JP „Kikinda“ ledena kiša koja je pala u petak na subotu i niske temperature stvorile su ledeni sloj.

-Gradski trg biće očišćen od leda onoliko koliko je ovog momenta moguće kako bi bio što prohodniji. Maksimalno se trudimo da saobraćajnice i najprohodniji putevi budu očišćeni i prohodni. Opštinski i putevi prvog prioriteta su suvi i na njima nema leda ni snega. Čistili smo i saobraćajnice koje pripadaju drugom prioritetu, ali na njima nije bacana so. Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda već sutra (utorak) temperature će biti u plusu što će znatno olakšati zaposlenima u Zimskoj službi da intervenišu ukoliko se ukaže potreba – naveo je Klenanc.

Podsetimo i da je posao održavanja saobraćajnica u zimskim uslovima pripao „Eko – gradnja“  koji održavaju oko 200 kilometara puteva na teritoriji grada.

 

 

Don`t copy text!