јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

kikinda-grindex-(2)

Trening pred početak nove sezone muškog rukometnog kluba „Kikinda Grindeks“ posetili su predstavnici grada i Sportskog saveza na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom koji su im poželeli da ponove uspeh od prošle godine. Rukometaši su nakon odlične sezone u Super B ligi Sever izborili povratak u najviši rang, odnosno u ARKUS ligu.

Prošle su pripreme i prva utakmica je u gostima. Kikinđani odlaze na megdan „Radničkom“ iz Kragujevca.

-Na nama je da opravdamo ukazano poverenje. Mogu da obećam da publika neće biti nezadovoljna načinom na koji ćemo se boriti u svakoj utakmici. Ukoliko i bude nekada nezadovoljna, rezultatom, pristupom neće biti – istakao je trener MRK „Kikinda Grindeks“ Stanimir Komarek.

Milan Lisica, kapiten, osvrnuo se na protivnika koji ih očekuje u prvom kolu:

-Prva utakmica je vatreno krštenje. Igramo sa nezgodnim protivnikom, iskusnom ekipom koja je dugo zajedno. Daćemo sve od sebe i trudićemo se da ih pobedimo kako bi sebi olakšali sam start sezone. Rukometaši su svi zdravi i naša očekivanja za ovu sezonu su velika i trudićemo se da ih ispunimo.

Sportski direktor „Kikinde Grindeks“ Vojislav Bulatović napomenuo je da se prva utakmica u ARKUS ligi igra u nedelju.

-Posle dve godine ponovo smo u najjačem  rangu takmičenja. U Kragujevcu naš očekuje ekipa koja je iskusan superligaš. Sa njima smo prošle godine igrali u osmini finala KUP-a Srbije i pobedili ih. Momci su spremni, ekipa je značajno podmlađena i ojačana i smatram da ove godine imamo odličan spoj mladosti i iskustva i da ćemo, uz dobar i kvalitetan rad, našim navijačima donositi samo lepe vesti sa rukometnih utakmica – precizirao je Bulatović.

Gradonačelnik Bogdan rukometašima je najpre čestitao odličan završetak prošle sezone.

-Pokazali ste svoje umeće i osvetlali obraz Kikindi.  Publika koja vas prati i ove sezone, siguran sam uživaće u maestralnim utakmicama, a lokalna samouprava trudila se da podrži sve vas i tokom priprema, ali i tokom predstojećeg takmičenja. Tu smo i da navijamo za vas, dolazićemo na utakmice i bodriti vas, a i sada smo tu da vam poželimo sreću – precizirao je prvi čovek grada

Svetla tačka kikindskog sporta jeste muški rukotvoreni klub „Kikinda Grindeks“ kazala je Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza grada .

-Godinama podržavamo njihov rad i tako će biti i u buduće. Članovi kluba su momci za primer i na njih treba da se ugledaju mlađi naraštaji i od nas će uvek imati podršku – dodala je Jelena Čudanov.

Aleksandar Aćimov, član Gradskog veća poželeo je grindeksovcima puno uspeha u predstojećoj polusezoni.

-Nadam se da će se očekivanja kako vaša, tako i naša ispuniti i da ćete uspeti u nameri da ostanete u najelitnijoj ligi Srbije. Pomoći ćemo koliko možemo, jer vidimo koliko se borite. Sportskim rečnikom rečeno „skockali“ ste ekipu i sada preostaje da pokažete kvalitet koji neosporno imate – rekao je Aćimov.

Kikinđani od ove sezone u svojim redovima imaju juniorske reprezentativce Radana Kovačevića (levi bek) i Luku Lazića (desni bek), tu je i Đorđe Petrović (levo krilo), kao i Veljko Davidović (pivotmen). Mrežu plavih braniće golmani Slavko Miškov i Marko Gaćinović, , kao i mladi Jovan Kitanović.

Iz kluba su otišli Marko Trninić, Nikola Vrgović, Skenedr Tatari, Savo Bošković i golmani Marko Maksimović i Miloš Kovačević.

A.Đ.

desanka-ristic-(5)

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović” održana  je interaktivna promociju dramoleta „Zvezdani kišobran” autorke Desanke Ristić, učiteljice u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“. Knjiga je zbirka kratkih dramskih tekstova, dramoleta.

-Knjiga je nastajala čitavu deceniju i u njoj je sabran moj dugogodišnji književni rad. Reč je o tekstovima koje sam napisala za svoje učenike, članove dramske sekcije. Predstave smo izvodili na republičkim takmičenjima, a sada su uobličene u knjizi „Zvezdani kišobran“ koji štiti đake od svega što nije dobro – istakla je Desanka Ristić.

U knjizi je desetak tekstova od kojih je čak šest nagrađeno republičkim nagradama.

-U specifičnim situacijama, kada deci interesuju određene teme, namenski sam pisala tekst specijalno za njih. Inspiraciju sam pronalazila u zanimljivim događajima koji su nam se desile. Glavni likovi su životinje i svaki tekst je basnolik, a svaki dramolet sadrži pouku. Ovo je deseta generacija sa kojom stvaram u dramskoj sekciji – navod naša sagovornica.

Tekst „Tri ribice“ osvojio je nagradu za najbolji scenski govor na Republičkoj smotri dramskog stvaralaštva u Leskovcu, „Dobra maćeha“ nagrađena je u Elemiru za najbolji dramski tekst, „Rođendan leptira“ ušao je u deset najboljih dramskih predstava u našoj zemlji, „Dečiji ugovor“ osvojio je republičku nagradu za najbolju pouku, „Zvezdani kišobran“ na dramskoj smotri u Novom Sadu proglašen je za najbolji scenski govor.  Gosti na promociji, učenici četvrtog razreda OŠ „Vuk Karadžić“ imali su priliku da u Biblioteci pogledaju dramolet „Izvolite u hotel pauka Paje“ koji je prošle godine dobio nagradu za najbolji tekst u Panoniji.

Recenzent knjige je Robert Takarič, dečiji pisac, a ilustracije je radio Goran Novakov, dok je knjigu  prošle godine izdao beogradski Institut za dečiju književnost. Dramolet je ove godine promovisan i u Društvu književnika Srbije.

 

agroitaly-(6)

Kikinda postaje grad lešnika stoji u kvartalnom biltenu Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju Privredne komore Srbije. Najveće površine zasada u vlasništvu su firme „Agroitali”, koja pripada grupaciji „Roncofreddo Holding SRL” iz mesta Froli u Italiji.

Ovo preduzeće ima proizvodnju lešnika na 705 hektara u Kikindi i zapošljava 13 osoba, s tim da angažuju od 70, pa i do 100 sezonskih radnika za orezivanje i okopavanje. Proizvodnja lešnika je pod sistemima za navodnjavanje, postoje savremeni irigacioni sistemi povezani sa kanalskom mrežom DTD na površini od 440 hektara. Poseduju sopstveni mini solarni park koji zadovoljava potrebe za električnom energijom za pokretanje pumpi zalivnog sistema.

-Na plantažama u Kikindi zastupljeno je pet italijanski žbunastih sorti lešnika, a u planu je podizanje novih zasada stablastih sorti. Prvi zasadi lešnika podignuti su 2017. godine, i to na površini od 180 hektara, a nakon osam godina prošlogodišnji prinos bio je 270 tona sa početnih zasada. Skoro 90 odsto lešnika iz Kikinde direktno izvoze u Italiju – rekao je Saša Tanackov, koordinator za poljoprivredu  Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga.

On ističe da se, s obzirom na klimatske promene, menja i proizvodni program primarne poljoprivredne proizvodnje u smeru podizanja zasada lešnika – pa i voćnjaka – na području Kikinde.

Srbija je prošle godine imala 8.718 hektara pod leskom, a ostvaren je prinos od 8.910 tona, podaci su Republičkog zavoda za statistiku. Cene se kreću od 900 do 1.300 dinara za kilogram na veletržnici.

oportunitet-zarko

Ministar pravde Nenad Vujić uručio je ugovore o dodeli sredstava prikupljenih po osnovu odlaganja krivičnog gonjenja, oportuniteta, u iznosu od pola milijarde dinara, čime su ove godine podržana 233 projekta.

Vujić je tom prilikom naglasio da je ovo deseti put da se uručuju sredstva od oportuniteta, koja se, kako je naveo, dobijaju kada se za lakša krivična dela obustavlja gonjenje, nakon uplate određenog iznosa u budžet. Najviše sredstava izdvojeno je za projekte iz oblasti zdravstva, zatim prosvete, socijalne zaštite, kulture i druge oblasti.

 

 

Po osnovu oportuniteta sredstva su dobile i dve kikindske osnovne škole „Žarko Zrenjanin“ i muzička škola „Slobodan Malbaški“.

-Školi je pripalo 535.550 dinara. Radujemo se što će učenici svoje znanje, ideje i kreativnost moći još bolje da pokažu u radu na novim računarima koji će svoje mesto naći u kabinetu informatike – istakla je direktorica Škole „Žarko Zrenjanin“ Slavica Lazić.

Osnovna muzička škola dobijen novac u iznosu od 735.200 dinara takođe će utrošiti za osavremenjavanje informatičke opreme, saznajemo od direktorice Margite Detari.

-Kupićemo lap topove koji su na neophodni kako na časovima gde se puštaju ozbiljne kompozicije učenicima, tako i za vođenje elektronskog dnevnika. U školi imamo jedan računar u zbornici koji ni izbliza nije dovoljan za zaposlene. Imamo 380 učenika od kojih je 113 prvaka, a pored dece iz grada našu školu pohađaju i deca iz 13 sela jer imamo i đake sa teritorije Zrenjanina i Bečeja – navela je Margita Detari.

U ustanovama osnovnog, srednjeg obrazovanja kao i učeničkog standarda dodeljena su sredstva za 131 projekat u ukupnom iznosu od 145,7 miliona. Za osnovno obrazovanje izdvojeno 100 miliona dinara, za srednje skoro 44 miliona i za učenički standard skoro dva miliona dinara.

A.Đ.

 

pomracenje-meseca-(4)

U nedelju, 7. septembra, iz Srbije je bilo vidljivo potpuno pomračenje Meseca. Ovim povodom Mladen Đuran, astronom amater, organizovao je zajedničko posmatranje ove pojave na putu za Simićev salaš. Pozivu se odazvalo osamdesetak osoba različitog uzrasta, bilo je od predškolske dece do penzionera.

-I mene, kao organizatora, iznenadio je veliki broj ljudi. Svi su bili raspoloženi da vide, ali i čuju više o ovoj pojavi. Iako su nas povremeno ometali oblaci, uspeli smo da posmatramo karakteristične faze pomračenja. Okupljeni su mogli da uoče vizuelne pojave koje prate ovakve fenomene, a među njima i takozvani ,,krvavi Mesec“. Sledeće potpuno pomračenje koje  će biti vidljivo sa naše teritorije biće pred sam doček nove 2029. godine, odnosno u večernjim satima 31. decembra 2028. godine – istakao je Đuran.

Do potpunog pomračenja dolazi kada se Zemlja nađe između Sunca i Meseca. Sunčeva svetlost tada prolazi kroz Zemljinu atmosferu, pri čemu do površine Meseca stiže uglavnom crvena komponenta svetlosti. Upravo zato Mesec u ovim trenucima dobija prepoznatljivu bakarnocrvenu nijansu, zbog čega se na Zapadu ova pojava često naziva „krvavi Mesec“. Đuran napominje da su okupljeni bili zainteresovani da čuju i naučne činjenice o kojima je govorio.

-Pored Meseca tokom pomračenja posmatrali smo planetu Saturn, dvojne zvezde Alkor i Mizar u Velikom medvedu a prisutni su upoznati i sa cirkumpolarnim sazvežđima koja su vidljiva sa naših geografskih širina tokom cele godine – dodao je Mladen Đuran.

Od našeg sagovornika saznali smo i da je u planu da  organizuje astronomsko veče tokom kojeg će tema biti astrognozija – prepoznavanje zvezda, sazvežđa i drugih nebeskih tela.

A.Đ.

 

 

SnapInsta.to-541308610-18285055171285879-5757578850813904001-n.jpg

Episkop Eparhije osečko-poljske, Heruvim, održao je moleban za novu školsku godinu u Dalju, poručivši da je „škola velika učionica u kojoj se uči poslušnosti“

-Božanska mudrost nas vodi ka razumevanju i poštovanju: poštovanju roditelja i učitelja, ali i poštovanju prema svome rodu, Crkvi i Otadžbini. Škola treba da bude mesto obrazovanja, mesto gde ćemo sticati kvalitetna znanja koja će nas obrazovati da budemo bolji ljudi, da budemo ljudi blagodati Svetoga Duha koji poznaju nauku Božiju i shvataju smisao života — a to je život u zajednici. Da uvek hvalimo Gospoda, da jedni druge podržavamo, jedni drugima da budemo podrška u svakom iskušenju i uvek da se vladamo prema vrednostima koje su vezane za Svetosavlje kao temelj našeg života. Škola je velika učionica u kojoj se uči poslušnosti, nikako neposlušnosti. U školi treba da vlada harmonični duh jer je ona vaspitna i obrazovna ustanova. Tu nema mesta samovolji ili takozvanoj slobodi bez blagoslovene slobode koja je u Hristu. Neka je i nastavnicima i đacima srećan i Bogom blagosloven početak novog školskog leta- poručio je na molebanu episkop Heruvim.

Izvor: Dnevnik

DL-SOMBOR-(3)

Mališani iz „Plavog čuperka“, kao kikindski ambasadori predstavili su jubilarne „Dane ludaje“ u Somboru. Pita bundevara, povorka maskiranih mališana, igra i pesma najlepši su način da se predstavi deo atmosfere koja će vladati u Kikindi.

-Kikinda i Sombor su slični po mentalitetu stanovnika, multikulturalnosti, po načinu življenja, te ne čudi što promovišemo našu najstariju manifestaciju baš ovde – istakao je Đorđe Tešin, član Gradskog veća. – Pozvali smo Somborce da se uvere zašto je Kikinda najlepša gostinska soba Evrope trećeg vikenda u septembru. Svi gosti moći se da se uvere zašto smo baš mi prestonica ludaja, da probaju sve specijalitete od bundeve i ostalih jesenjih plodova, da budu deo Kinderbala predškolaca, ali i svih ostalih kulturnih, sportskih i zabavnih sadržaja. Negujemo „Dane ludaje“ već 40 godina i promovišemo proizvođače tikve koji nam dolaze iz čitave Srbije, ali i iz Mađarske.

Tešin je naveo da je tehnologija uzgoja evidentna. Pre četiri decenije najteža ludaja imala je 99, a rekorderka „Dana ludaje“ 865, 5 kilograma.

A.Đ.

stari-zanati-pokrajina

Pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević uručio je danas ugovore za razvoj i očuvanje proizvodnje karakteristične za stare i umetničke zanate, odnosno poslova domaće radinosti u 2025. godini. Među 20 korisnika koji su dobili sredstva je i troje Kikinđana Mirna Rackov, vlasnica opančarske radnje „Maca papučarica“, Sandra Stanković, ikonopisac i Aleksandar Ronto, sarač. Bespovratna sredstva namenjena su za opremu i za nabavku repromaterijala.

Sekretar Ivanišević je ukazao na značaj pružanja podrške nosiocima sertifikata starih i tradicionalnih zanata, te naglasio da ovi poslovi zaslužuju još veću podršku.

-Trudićemo se da ovaj konkurs bude još značajniji u narednom periodu, jer vašim zalaganjem u ovoj oblasti čuvate našu tradiciju. Sve što radite je ono po čemu se mi prepoznajemo, odnosno naša pokrajina i Republika Srbija. Nema nijedne manifestacije bez vašeg učešća, što je veoma važno i zato ovaj konkurs raspisujemo svake godine –  istakao je Ivanišević.

Resorni sekretar je uputio poziv predstavnicima privrednih društava i preduzetnicima u ovoj oblasti da uzmu učešće na predstojećem Sajmu turizma u Novom Sadu, što će Sekretarijat podržati, te u jednom od tri izlagačka dana nastupe besplatno i izlože svoje proizvode.

 

Don`t copy text!