Aleksandra Djuran

policija-slava

Ministarstvo unutrašnjih poslova raspisalo je konkurs za upis 900 polaznika u Centar za osnovnu policijsku obuku (COPO), za stručno osposobljavanje za obavljanje poslova uniformisanog policijskog službenika i to za potrebe svih 27 policijskih uprava u Srbiji.

Svi zainteresovani, koji ispunjavaju uslove za upis, mogu se prijaviti do 22. decembra, u policijskim stanicama po mestu prebivališta. Od 900 polaznika Centra za policijsku obuku, 500 će se stručno osposobljavati za obavljanje poslova i zadataka uniformisanog policijskog
službenika na radnom mestu policajac, 250 saobraćajni policajac i 150 na radnom mestu granični policajac.

Za područje Policijske uprave u Kikindi – 30 polaznika za radno mesto policajca, saobraćajnog policajca i graničnog policajca. Kandidati za polaznike se prilikom prijave na konkurs izjašnjavaju za koje od ponuđenih radnih mesta žele da prođu stručno osposobljavanje.

Uslovi konkursa mogu se naći na sajtu Ministarstva unutrašnjih poslova www.mup.gov.rs i sajtu Centra za osnovnu policijsku obuku www.copo.edu.rs .

antifa-1200x600-1-1140x570

Dok se Njujork guši pod talasom besmislenog levičarskog ludila u kome se glasa i bira bilo ko, samo da nije republikanac, američki voditelj BPD podkasta i preduzetnik Patrik Bet-Dejvid upozorio je javnost rečima koje se šire daleko preko Atlantskog okeana: „Onog trenutka kada oni preuzmu vlast, uništiće zemlju.“

Američki konzervativizam koji je u svojoj suštini odbrana slobodnog tržišta, hrišćanskih vrednosti i nacionalnog suvereniteta, danas je postao vođa šireg svetskog fronta patriota koji se suprotstavljaju globalističkoj mreži. Na jednoj strani stoje Antifa, moćne NVO, zeleni i LGBT lobiji, levičarski mediji i birokratija iz Brisela i Vašingtona. Na drugoj strani su suverenisti – Orban, Meloni, Fico, Vučić, Tramp i milioni običnih ljudi koji brane porodicu, veru i državu.

Poslednjih meseci svedočimo sinhronizovanim napadima na sve lidere koji odbijaju da kleknu pred globalističkim diktatom. Protesti u Slovačkoj protiv Roberta Fica, ulične pobune u Mađarskoj protiv Orbana, medijski linč nad Đorđom Meloni, pokušaji destabilizacije Srbije kroz plaćene demonstracije i neprekidni pritisak na Donalda Trampa, sve je to deo iste matrice. Kada argumenti ponestanu, dolazi do fizičkog nasilja.

Za levo-liberalne „Antifa“ strukture više kao da ni nije važan povod za okupljanja i nasilne proteste – juče ekologija, danas Palestina, sutra „borba protiv korupcije“, a obrazac isti – nasilje i ućutkivanje protivnika. Na poslednjem protestu u Hesenu u Nemačkoj, meta je bila omladina AfD-a, opoziciona stranka čiji su aktivisti napadnuti pod izgovorom „antifašizma“. Istovremeno su gorele ulice Sofije, gde su slične grupe, navodno protiv korupcije, pribegavale nasilnim i ekstremističkim metodama. Sve više deluje da su teme samo izgovor, a pravi cilj – pritisak na nepoželjnu opoziciju ili vlast i preuzimanje potpune kontrole javnog prostora. Kako bi ostvarili svoj cilj spremni su na najradikalnije poteze.

Tragičan dokaz je ubistvo mladog američkog konzervativca Čarlsa Kirka, osnivača pokreta Turning Point USA, koji je 10. septembra 2025. hladnokrvno likvidiran na univerzitetu u Juti samo zato što je javno branio tradicionalne vrednosti i suverenitet Amerike. Njegova smrt nije slučajnost, ona je poruka svima koji se usuđuju da misle drugačije.

Svet se nepovratno menja. Globalistička agenda gubi tlo pod nogama. Zdrava ideja nacionalne suverenosti, porodice i vere ponovo jača, od Amerike preko Evrope do srca Balkana. Zato oni u očaju posežu za nasiljem, jer znaju da vreme radi protiv njih.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Dok se plaćenici sa ulica i iz stranih fondacija trude da sruše predsednika Srbije Aleksandra Vučića i destabilizuju Srbiju, narod sve jasnije vidi ko radi za koga. Ova histerija je poslednji trzaj jedne umiruće ideologije. Suverenost, rodoljublje i stabilnost pobediće, jer drugačije ne može i ne sme da bude.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

protest-girl-1200x600-1140x570

Uz veliko interesovanje medija i pojačano prisustvo policije, pred Saveznim upravnim sudom u Gracu u sredu je održano saslušanje nemačke klimatske aktivistkinje Anje Vindl u javnosti poznatije kao „Klima Šakira“. Ona se žali na dvogodišnju zabranu boravka koju joj je izrekla Savezna kancelarija za imigraciju i azil uz obrazloženje da njene aktivnosti predstavljaju „ugrožavanje javnog reda i bezbednosti“.

Sud još nije doneo odluku. Kako je saopšteno, presuda će stići u pisanom obliku. Vindl je po završetku saslušanja kratko poručila da će „sačekati i videti“, ali i da će ubuduće biti „malo poslušnija“ u Austriji ako je to uslov da ostane u zemlji. Njen advokat Ralf Niderhamer ocenio je postupak kao korektan, ali je podsetio da se ovakve mere inače primenjuju na ozbiljnije prekršioce zakona.

Aktivistkinja je pred sudijom priznala da joj smeta što se mirni protesti tretiraju kao bezbednosni rizik. Pojasnila je da njena grupa nikada nije blokirala autoputeve niti je ugrozila kritičnu infrastrukturu, iako je u javnosti bilo najave da bi to mogli da urade. „Nismo toliko glupi“, rekla je Vindl, naglasivši da je cilj bio skretanje pažnje, a ne izazivanje incidenata.

Ispred suda okupila se grupa pristalica „Poslednje generacije“, koja je održala protest podrške. Dok su jedni zahtevali ukidanje zabrane boravka, drugi su govorili o opasnosti od proterivanja aktivista u momentu kada je, kako su naveli, „debata o klimatskoj politici važnija nego ikad“.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Anja Vindl je danas lice čitave ekipe blokadera koji svoje akcije prodaju kao borbu za planetu, a zapravo testiraju granice tuđe tolerancije i strpljenja. Svesno je više puta pokušavala da blokira saobraćaj i infrastrukuru, računajući da će iza par parola o „klimi“ sve biti oprošteno. Sada, kada joj preti proterivanje, naglo menja ploču, izvinjava se državi i obećava „poslušnost“. Austrija sada ne odlučuje samo o jednoj studentkinji, već i o tome da li će nagraditi model ucene blokadama ili poslati jasnu poruku da se politički protest ne vodi preko leđa građana koji samo pokušavaju da stignu na posao, kod lekara ili kući.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

kolundzija

Jedan od najvećih domaćih virtuoza na violini, Jovan Kolundžija, uz klavirsku pratnju sestre Nade, u svečanoj sali Narodnog muzeja, u subotu, 6. decembra u 19 sati, održaće koncert klasične muzike. Ovaj muzički događaj u organizaciji Kulturnog centra, realizuje se uz podršku Grada Kikinde i Ministarstva kulture Republike Srbije.

Kolundžija je inače čest gost u našem gradu i rado se odaziva pozivima da klasičnu muziku približi najširem auditorijumu.

Naša publika u unutrašnjosti nije ništa manje edukovana u odnosu na prestoničku ili svetsku, a i na inostranim scenama se dešava da publika aplaudira između stavova. Dakle, zna li generalno publika za bonton kad su u pitanju koncerti ozbiljne muzike?

– Teško je to reći. Ona prava svetska publika u velikim dvoranama, u velikim salama, zna protokol kako bi trebalo da se ponaša za vreme koncerta. Uglavnom se između stavova ne aplaudira, ali se niko od umetnika ne ljuti na to. Nije to nikakva strašna stvar. Uvek ima ljudi koji su povučeni nekom kadencom, nekim krajem nekog stava. Prosto su izazvani da aplaudiraju, jer je toliko dobro pa nisu mogli da izdrže. Tako da je to sve u redu, a što se edukovanosti publike tiče – mi smo izgubili publiku. Ona koja ide na koncerte, ona je u dovoljnoj meri edukovana, samo ostale su sad samo starije generacije, koje su navikle da idu na koncerte i da slušaju autore iz 18, 19. i ponešto 20. veka, a što se mladih tiče – oni su sad u manjini zato što vladaju drugi žanrovi. Znate i vi šta je sve zanimljivo, bez čega se ne može i sa čime se mora deliti slobodno vreme. Tako da ovo je jedan zastoj, ali zastoj koji je došao spontano, zato što se čitav taj medijski život prepustio tome da svako radi šta hoće. A  pošto svi trče za parama, onda se prave takve ideje i takve kalkulacije da programi koji ne donose puno para – nisu ni zanimljivi. Mi klasičari nemamo puno para i nismo ih ni imali, ali smo uvek imali najmanje pola sale ili punu salu. Ali to nije bitno i nije zanimljivo onim ljudima koji imaju para i koji hoće da ulože, pa da naprave scenu, scenske efekte i sve i svašta…

Znači, može se zaključiti po svemu što ste rekli da su klasičari trenutno u ilegali?

– Mi smo tu i propasti ne možemo jer se bavimo najkvalitetnijom muzikom koja postoji. Muzikom koja je za sva vremena. Ovo dugo su neke privremene muzike koje traju dok ih ne zaboravite – godinu, dve, tri… Naravno, uz izuzetke. Postoje autori i u tim domenima koji su ostavili trag. To su kratke numere, sve je to tri minuta, da li narodne ili zabavne pesme i ima ih koje mogu da traju isto tako dugo, možda i decenijama-zaključuje je ovaj virtuoz.

Ulazak na koncert je besplatan

N. Savić

 

 

baletska-skola-monografija-(1)

Monografija „75 godina Baletske škole u Novom Sadu“ predstavljena je u Kulturnom centru. Gabriela Teglaši Jojkić, autorka monografije ističe da joj je bilo važno da njena knjiga bude svojevrsna „lična karta“ pomenute škole.

-Ovom knjigom Baletska škola može da se podiči, ona može i da se pokloni, a u njoj je i rezime na osam jezika, kako bi omogućili i našim gostima iz drugih zemalja da se upoznaju sa istorijatom ove ustanove. Bilo je interesantno pronaći učenike srednje Baletske škole, a naročito su apostrofirane balerine i baletski igrači koji su postali velikani i koji su u inostranstvu predstavljali novosadsku ustanovu kao dobru osnovu za ono što su kasnije postavili – navela je Gabriela Teglaši Jojkić, balerina i nekadašnja prvakinja i direktorka srpskog Narodnog pozorišta.

Monografija je njena sedma knjiga kojom je, kako kaže, stavila pečat na odlično obrazovanje i osnovu koju je dala Baletska škola u Novom Sadu.

Sanja Vučurević, direktorica novosadske Baletske škole navela je odličnu saradnju sa Kikindom u kojoj postoji izdvojeno odeljenje ove obrazovne ustanove.

-Pre tri decenije otvorili smo osnovnu školu u nekadašnjem Domu omladine, a sadašnjem Kulturnom centru. Mnogi učenici iz Kikinde kasnije su postali srednjoškolci u našoj školi, a mnogi su završili i u baletu Srpskog narodnog pozorišta. Monografija objedinjuje sve ono što smo uradili u proteklih 75 godina. Ona je  i svedočenje za buduće generacije – zaključila je Vučurević.

Programu su obogatili  učenici i nastavnici Osnovne baletske škole iz Kikinde i Novog Sada.

 

Snimak-ekrana-2025-12-04-083130

Tesla tone u Evropi. Prodaja je prepolovljena u Francuskoj, Švedskoj i Danskoj dok kineski BYD, Xiaomi i evropski koncerni preotimaju tržište, Tesla beleži dramatičan pad registracije električnih automobila u većini zemalja EU. Prema podacima objavljenim 1. decembra 2025. prodaja je u Francuskoj pala za 50%, u Švedskoj 48%, a u Danskoj čak 53% u odnosu na isti period prošle godine.

Čak ni dugo najavljivana „osvežena“ verzija Modela Y („Juniper“), koja je stigla sa minimalnim vizuelnim izmenama i nešto siromašnijim dizajnom enterijera, nije uspela da zaustavi slobodan pad. Analitičari su jednoglasni, Teslina gama deluje zastarelo, enterijeri jeftino, a konkurencija nudi više tehnologije za manje novca.

Jedina svetla tačka je Norveška, tamo je u novembru registrovano preko 6.000 novih Tesli, skoro tri puta više nego lane, čime je oboren godišnji rekord već u 11. mesecu. Razlog je prost, Norveška je praktično ukinula automobile sa SUS motorima, a državnim subvencijama i dalje favorizuju Tesla modele.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Evropljani masovno beže od Tesle, Realnost je surova, kineski brendovi već sledeće godine ulaze punim kapacitetom sa cenama ispod 25.000 evra i garancijom od 8 godina. Kada taj talas stigne do starog kontinenta, preostali Teslini fanovi će, ili preći na jeftinije Kineze, ili će nastaviti da plaćaju premiju za „američki san“ koji je odavno prestao da bude najpametniji izbor.

Piše: Stfean Stojanović

Izvor: Srpski ugao

pregledi

Prema odluci Ministarstva zdravlja i kikindski Dom zdravlja uveo je noćna dežurstva. Tokom protekla dva vikenda petkom, subotom i nedeljom dvadesetčetvorosatno radno vreme organizovano je u ambulanti u Svetosavskoj 53.

–Prvog vikenda tokom tri noći javilo se 20 pacijenata – saznajemo od dr Biljane Marković, direktorice Doma zdravlja. – Najviše je bilo onih sa povišenom telesnom temperaturom, potom sa bolom u želucu, a deo njih na pregledima je bio usled mučnine i povraćanja. Drugog vikenda dežurstva za sve tri noći imali smo ukupno 12 pacijenata. Sugrađani su se i tada najviše javljali zbog povišene telesne temperature i bola u grlu.

Kako navodi naša sagovornica organizovan je sastanak sa lekarima opšte prakse koji su zainteresovani za dežurstva.

-Na sastanku su se svega dva lekara javila za noćna dežurstva, što nije dovoljno da se pokrije četiri vikenda i 12 smena, koliko ih ima u decembru. Stoga smo poslali obaveštenje Ministarstvu zdravlja i nadležnom Pokrajinskom sekretarijatu da zbog nedostatka kadrova nismo u mogućnosti da nadalje organizujemo noćna dežurstva, a da svi pacijenti kojima je neophodna medicinska pomoć tokom noći mogu da se obrate Hitnoj službi koja ima dve dnevne i dve noćne ekipe  – precizirala je naša sagovornica.

I u Opštoj bolnici postoji prijemno-trijažni centar sa laboratorijom i rendgen službom i pacijenti se sami opredeljuju gde će da potraže lekarsku pomoć u situacijama koje su hitne.

A.Đ.

 

 

danas-je-vavedenje-presvete-bogorodice

Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Vavedenje Presvete Bogorodice, jedan od najznačajnijih praznika posvećenih Bogomajci. Ovim se praznikom podseća na trenutak kada je Bogorodica prvi put uvedena u Božji hram, čime je postala prva zavetovana devica u hrišćanskoj tradiciji.

Vavedenje, ili kako ga još zovu Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica obeleženo je crvenim slovima u pravoslavnom kalendaru. Spada u dvanaest najvećih hrišćanskih praznika
Bogorodica se smatra zaštitnicom žena i porodilja i razna su narodna verovanja vezana za moć ikona na kojima je ona predstavljena.

Tradicionalno, domaćice prave obilne trpeze u čast ovog praznika. Posebna pažnja se posvećuje hrani, verujući da će ona doneti plodnost i blagostanje u dom.

Stariji kažu da ako na Vavedenje pada kiša – biće rodna godina, ako duva jak vetar – nerodna. Ako bude hladno i sa snegom, sledeća godina bila bi blaga i topla.

Na ovaj dan post je obavezan jer Vavedenje pada u vreme velikog Božićnog posta.

violinista-rus-(2)

Saša Jakobov (38) iz Rusije ulepšao je sugrađanima tmuran decembar svirajući na Gradskom trgu. Violinista je privukao pažnju mnogih, a sve koji su zastali da ga čuju Saša je nagradio osmehom ili muzičkom numerom.

-Pre dve godine došao sam iz Rusije u Srbiju i kada sam ovde živim u Subotici – saznajemo od uličnog svirača. – Radim kao muzičar na brodu, gde provodim veći deo godine. Svaki odmor sam u vašoj zemlji i volim da putujem od grada do grada. Drugi put sam u Kikindi koja je na mene ostavila odličan utisak.

Kako napominje naš sagovornik, kada je u našem gradu, traži sove u krošnjama drveća.

-Volim da posmatram i brojim sove. Nigde nisam video da se u centru nekog grada one sakupljaju u tolikom broju. Sviram Kikinđanima i sovama, a usput se malo i zaradi – navodi Jakobov.

Muziku ne deli tako da na njegovom repertoaru ima popa, roka, klasičnih numera, popularnih pesama.

-U Srbiji svi ljudi vole muziku i pozitivno reaguju gde god da se pojavim. Volim da sviram napolju kod vas. Imate najlepšu zemlju i najbolje ljude koji prihvataju svakog  – zaključio je Saša Jakobov.

A.Đ.

zeleni-kviz-2025-(1)

Pokret gorana, Kancelarija za mlade i Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača organizovali su „Zeleni kviz – Pokaži svetu kako čuvaš planetu“. Učestvovali su đaci petih i šestih razreda 11 osnovnih škola, pet gradskih i šest seoskih, a najbolje znanje pokazali su učenici Osnovne škole „Vasa Stajić“ iz Mokrina.

Prvoplasirani Nevena Badrljica, Lazar Čvorak i Andreja Kljajić ističu da je, pre svega, bilo zanimljivo učestvovati.

-Kviz je odlično osmišljen i puno toga smo i naučili – rekla je Nevena. – Najlakše su bile igre, a najteža su bila pitanja u kvizu. Svo troje smo se pripremila za kviz na časovima u školi, ali i tokom vannastavnih aktivnosti.

U finalu su se našle četiri škole među kojima je drugo mesto zauzela škola „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca, treće „Jovan Popović“ i četvrti su bili đaci iz sajanske škole „Mora Karolj“.

Zelen kviz organizovan je petu godinu za redom, podseća Nevena Mesaroš Oličkov, zastupnica udruženja Pokret gorana.

-Učenici nam iz godine u godinu pokazuju da vode računa o životnoj sredini. Prvi deo kviza odnosio se na praktične aktivnosti, a najbolji su stekli pravo da se nadmeću u finalu. Prve tri škole nagrađene su zelenim vaučerima koje će zameniti sadnicama kojima će oplemeniti školski prostor. Osvojili su i zelenu ekskurziju koju ćemo realizovati na proleće u okviru koje ćemo posetiti ekološki centar u Sremskim Karlovcima – istakla je Mesaroš Oličkov.

Pokrovitelj kviza je Pokrajinski sekretarijat za sport i omladinu.

A.Đ.