Aleksandra Djuran

DANI-VINA-CASA

 

Manifestacija „Dani vina“, u subotu, 14. februara, održaće se 26. put.  Iz  udruženja vinogradara i vinara „Šasla“ iz Iđoša  napominju da će predaja uzoraka vina, u Domu kulture,  biti organizovana 4. februara od 14 do 20 i 5. februara od 12 do 18 sati.

Ocenjuju se belo, roze, „šiler“ i crveno vino, a uzorci treba da budu u flaši od litre u količini dve litre, za svaku vrstu. Ocenjivaće se mlada i stara vina, dok u konkurenciji za najbolja učestvuju isključivo mlada vina. Uzorci koji se šalju poštom obavezno treba da budu u plastičnoj ambalaži.

-I ove godine očekujemo oko 200 uzoraka vina – istakao je za naš portal Branislav Brojčin iz „Šasle“. – Vina će ocenjivati komisije sačinjene od enologa iz Čoke, Temerina, Mužlje i Novog Sada. Kako je prošla godina pogodovala vinogradima, očekujem vina vrhunskog kvaliteta. Biće ih manje količinski, ali će zato biti znatno bolja u odnosu na ranije godine.

Na sam dan Svetog Trifuna program će  početi u 12 sati, kada će u Domu kulture biti osvećena vina. Nakon toga domaćini i gosti posetiće jedan od vinograda i simbolično započeti rezidbu, a od 14 sati u Domu kulture je dodela priznanja. Degustacija vina trajaće od 12.30 do 17 časova. „Dani vina“ se organizuju pod pokroviteljstvom Grada.

A.Đ.

 

penzioneri-5

Od ponedeljka su počele prijave penzionera za besplatnu rehabilitaciju u banjama u Srbiji o trošku Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), oglas će biti otvoren zaključno sa 28. januarom, a besplatan oporavak u banji moći će da ostvari 22.090 penzionera, što je jednako ukupno prijavljenim raspoloživim kapacitetima banja.

-U Gradskom udruženju penzionera, u ulici Vojvode Putnika 37, prijava je moguća ponedeljkom, sredom i petkom od 9 do 12 časova – istakao je Milan Periz, predsednik kikindskog udruženja. – U selima najstariji mogu da se prijave u mesnim zajednicama svakog radnog dana.   Velki broj penzionera svake godine odazove se ovom konkursu. Prošle godine mogućnost za besplatno banjsko lečenje iskoristilo je 140 naših članova.

Pravo da se prijave imaju svi penzioneri starosni, invalidski i porodični kojima je prebivalište na teritoriji Republike Srbije, visina penzije je do 56.834 dinara, koji nemaju druga primanja osim penzije i koji nisu koristili banju preko Fonda od avgusta 2020. godine. Ovu pogodnost mogu da iskoriste i najstariji čija inostrana i domaća penzija u zbiru do iznosa 56.834 dinara.

-Svi koji imaju pravo na banju treba da popune obrasce i potpišu izjave u kojoj banji žele da koriste rehabilitaciju i da nemaju druga primanja. Potrebno je da prilože ček od penzije, dokaz o visini inostrane penzije i u zatvorenoj koverti medicinsku dokumentaciju kojom raspolažu, a koja se ne boduje, već je reper da se penzioner ne uputi u banju koja ima kontraindikacije u odnosu na njegovo zdravstveno stanje – rekao je Periz.

Preliminarne rang liste biće objavljene 25 radnih dana od dana kada istekne oglas. Korisnici imaju pravo da ulože prigovor u roku do pet radnih dana od dana objave preliminarne rang liste, a komisija ima rok od pet kalendarskih dana da odluči po žalbi. Nakon toga objavljuju se konačne rang liste.

A.Đ.

 

pexels-strannik-sk-35633617

Snežni pokrivač je odličan za ozime useve, posebno za pšenicu koja je i najrasprostranjenija jesenja kultura. Zahvaljujući snegu biljke sada imaju dobru snežnu izolaciju, što je od ključnog značaja za zaštitu od hladnoće. Ratari zato ističu da je godina dobro počela i da je sneg još jedan preduslov za rodnu godinu kojoj se poljoprivrednici nadaju.

-Pored toga što štiti useve od niskih temperatura tokom zime, sneg će  obezbediti vlagu koja nedostaje zemljištu – ističe savetodavac PSS Zoran Simić. – Ove godine pod hlebnim zrnom je više površina u odnosu na prošlu. Tri godine unazad rod kukuruza bio je veoma loš. To je razlog što će poljoprivrednici i ove godine sejati više pšenice, na uštrb kukuruza.

Prema nekim prognozama očekuje se da će se pšenica u Srbiji ovog leta skidati sa nešto više od 600.000 hektara, od kojih je u Vojvodini više od 52 odsto. Konačni podaci o stvarnim površinama pod žitom još nisu objavljeni, ali pojedini stručnjaci ističu da je posejana za desetak odsto više nego godinu dana ranije na čak približno 700.000 hektara.

Prošle jeseni setva najrasprostranjenije žitarica trajala je do polovine novembra.

-Ono što sledi u narednom periodu je prihrana pšenice. Poljoprivrednici još uvek nisu počeli ovaj posao i ne treba da žure. Kao i svake godine, i ove ćemo raditi N-min metodu kojom se pokazuje sadržaj lako pristupačnog azota u zemljištu. On je i pokazatelj koliko je neophodno mineralnog đubriva biljkama – navodi naš sagovornik.

Pšenica je u najvećem delu atara u fazi mirovanja, međutim usevi koji su kasno sejani ili u lošijim uslovima mogu biti u ranoj fazi razvoja.

 

visoka-skola-prijem-studenata-(2)

Fond za mlade talente raspisao je konkurs za stipendiranje do 1.111 najboljih studenata završne godine osnovnih i integrisanih akademskih studija i do 500 studenata završne godine master akademskih studija sa visokoškolskih ustanova čiji je osnivač Republika Srbija za školsku 2025/26. godinu.

Stipendije će biti dodeljene prema naučno-obrazovnom, odnosno umetničko-obrazovnom polju. Broj stipendija po poljima je određen analizom podataka o broju upisanih budžetskih studenata na pretposlednju godinu osnovnih i integrisanih akademskih studija i analizom podataka o broju upisanih budžetskih studenata na master akademske studije.

Konkurs je otvoren do 26. januara, a prijave se podnose elektronskim putem posredstvom usluge eTalenti, na portalu eUprava. Detaljne informacije o samom konkursu, uslovima i načinu prijave dostupne su na sajtu Fonda za mlade talente: www.fondzamladetalente.gov.rs. Kandidati se mogu informisati  i putem adrese elektronske pošte fond.konkursi@nitra.gov.rs , kao i telefonske linije 011/311-07-85 svakog radnog dana od 10 do 12 časova.

fabrika-1200x600-blur-gray-1140x570

Nemačka, zemlja koja je decenijama predstavljala sinonim za inženjersku savršenost, disciplinu i industrijsku moć, danas gubi još jedan ključni stub svog ekonomskog identiteta. Svetski poznati proizvođač pletenog tekstila i trikotaže ,,Mayer & Cie.” iz malog grada Albstadt-Tailfingen definitivno zatvara vrata nakon 120 godina neprekidnog rada. Bez ijednog ozbiljnog investitora koji bi kompaniju izvukao iz stečaja, fabrika prestaje da postoji, ostavljajući 270 visokokvalifikovanih radnika bez posla, zajedno sa njihovim porodicama i čitav region Zollernalb bez jednog od najvažnijih poslodavaca i simbola lokalne tradicije i ponosa.

Kompanija je još u septembru 2025. godine podnela zahtev za stečaj u samoupravi, navodeći već klasičan koktel razloga: drastičan pad globalne tražnje za tekstilnim mašinama, eskalaciju trgovinskih tenzija, eksploziju cena energije i neizdrživu konkurenciju iz Kine, Indije i drugih azijskih zemalja koje nude mašine po daleko nižim cenama. Mesecima su se vodili intenzivni pregovori sa potencijalnim kupcima i investitorima – svi su propali. Stečajni sud je sada formalno otvorio postupak, većina radnika dobija otkaz do početka februara 2026. godine, a poslednje narudžbine dovršava samo mali tim. Posle toga – potpuna tišina i prazne hale.

,,Mayer & Cie.” nije bila obična fabrika. To je bila kompanija četvrte generacije porodičnog vlasništva, globalni lider u svojoj uskoj niši, koja je izvozila gotovo 100% proizvoda širom sveta. Njene kružne pletilice pokretale su tekstilnu industriju od Evrope preko Azije do Amerike. Zatvaranje znači ne samo gubitak mesečnih plata za 270 porodica, znači i nepovratni nestanak specijalizovanog znanja, veština i lanca dobavljača koji su godinama živeli upravo od ove fabrike. Lokalna ekonomija već ulazi u lančanu reakciju: dobavljači sirovina, servisne firme, lokalni restorani, prodavnice, zanatlije – svi će osetiti drastičan pad prometa i prihoda.

Ovo nije slučajna nesreća niti izolovani incident. To je direktna i predvidljiva posledica politike koja je decenijama sistematski žrtvovala tradicionalnu tešku industriju zarad apstraktnih zelenih ciljeva, nekontrolisane liberalizacije trgovine i bespogovornog otvaranja tržišta jeftinoj azijskoj konkurenciji. Dok Berlin i Brisel forsiraju „strukturnu transformaciju“, „digitalnu budućnost“ i „zelenu tranziciju“, realnost na terenu je brutalna i nemilosrdna, stotine hiljada kvalifikovanih radnika ostaje bez posla, nekadašnja industrijska velesila postepeno se pretvara u muzej sopstvenih promašaja, cene energije su eksplodirale, izvoz pada iz godine u godinu, a političari umesto konkretne industrijske politike nude samo prazne fraze o „novim prilikama“ i „prekvalifikaciji“ koje nikada ne dolaze u obliku realnih rešenja.

Nemačka mašinska industrija tone sve dublje i dublje. Fabrike se zatvaraju jedna za drugom, specijalizovano znanje se nepovratno gubi, a mladi ljudi, oni koji bi trebalo da budu budućnost masovno odlaze u inostranstvo ili biraju potpuno druga zanimanja. Dok elite u Berlinu raspravljaju o klimatskim ciljevima za 2050. godinu, radnici u Albstadtu se pitaju kako će prehraniti decu već u februaru 2026. godine.

Pogled redakcije portala Srpski ugao

Kada 120 godina akumuliranog znanja, majstorske veštine, porodičnog ponosa i mukotrpnog rada jednog malog grada nestane gotovo preko noći zbog globalne konkurencije, političke nebrige i ideoloških eksperimenata, postaje kristalno jasno da današnji zapadni kapitalizam više ne služi svojim ljudima, on ih hladnokrvno žrtvuje zarad profita multinacionalnih korporacija i apstraktnih zelenih agendi. Dok se u Briselu i Berlinu održavaju beskrajne konferencije o „održivoj tranziciji“ i „digitalnoj revoluciji“, stvarni proizvođači, zanatlije, inženjeri i obični radnici ostaju bez ikakve stvarne zaštite, bez strateške industrijske politike i bez ikakvog plana za očuvanje sopstvene tehnološke i ekonomske nezavisnosti.

Ovo nije tranzicija ka boljem sutra. Ovo je sistematsko, plansko uništavanje sopstvene industrijske baze, znanja i srednje klase koja je decenijama bila kičma evropske ekonomije. Svako novo zatvaranje fabrike poput ,,Mayer & Cie.” nije samo lokalna tragedija – to je još jedan korak ka demontaži Evrope kao industrijske sile. Pitanje više nije da li će kontinent preživeti ovu fazu – već ko će uopšte ostati da gradi i održava ono malo što preostane kada se svi ovi ljudi, njihove porodice i njihovo znanje rasprše, odu u penziju ili emigriraju. Vreme praznih obećanja i ideoloških parola je isteklo.

Piše: Stefan Stojanović

Izvor: Srpski ugao

zimska-sluzba-trg-(4)

U toku je čišćenje Gradskog trga. Pored mehanizacije, u ovaj posao uključeno je i ljudstvo sa lopatama, a pored uklanjanja leda baca se i so. Kako saznajemo od Đorđa Klenanca, rukovodioca Zimske službe iz JP „Kikinda“ ledena kiša koja je pala u petak na subotu i niske temperature stvorile su ledeni sloj.

-Gradski trg biće očišćen od leda onoliko koliko je ovog momenta moguće kako bi bio što prohodniji. Maksimalno se trudimo da saobraćajnice i najprohodniji putevi budu očišćeni i prohodni. Opštinski i putevi prvog prioriteta su suvi i na njima nema leda ni snega. Čistili smo i saobraćajnice koje pripadaju drugom prioritetu, ali na njima nije bacana so. Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda već sutra (utorak) temperature će biti u plusu što će znatno olakšati zaposlenima u Zimskoj službi da intervenišu ukoliko se ukaže potreba – naveo je Klenanc.

Podsetimo i da je posao održavanja saobraćajnica u zimskim uslovima pripao „Eko – gradnja“  koji održavaju oko 200 kilometara puteva na teritoriji grada.

 

 

police-2673363-1280

Vest koja je potresla Švedsku, ali i celu Evropu, otvara teška pitanja o bezbednosti dece i stanju društva u zemlji koja se godinama predstavlja kao uzor liberalnih vrednosti. Policijski službenik iz okoline Sodertelje optužen je za niz teških krivičnih dela nad maloletnicima, među kojima su silovanje, seksualno zlostavljanje i iskorišćavanje dece.

Kako piše lokalni list „Lenstidningen Sodertelje“, osumnjičeni muškarac u tridesetim godinama uhapšen je početkom aprila prošle godine, a protiv njega je sada podignuta optužnica koja obuhvata čak 22 krivična dela. Zločini su prema navodima istrage, počinjeni uglavnom na području opštine Botsirka, a žrtve su deca uzrasta od 11 do 14 godina.

Istraga je pokazala da je policajac koristio društvene mreže, pre svega aplikaciju Snapchat, kako bi stupio u kontakt sa decom, manipulisao njima i primoravao ih na seksualne radnje, uključujući i snimanje nedozvoljenog materijala. Švedski mediji, među kojima su SVT i Aftonbladet, navode da su na njegovom računaru pronađeni dodatni dokazi, čime je obim optužnice dodatno proširen. Sumnja se da su zloupotrebe trajale od 2023. do proleća 2025. godine.

Posebnu pažnju izaziva činjenica da je hapšenje obavljeno bez velike javnosti, uz strogo poštovanje švedskih pravila o tajnosti identiteta osumnjičenih. Kritičari smatraju da takva praksa često ostavlja građane bez jasnih odgovora i stvara utisak da se sistem više bavi zaštitom počinilaca nego žrtava.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Zabrinjava to što se u ime „slobode“ i „tolerancije“ često zanemaruje pitanje zaštite najranjivijih. Dok se pojedine perverzije i kontroverzne prakse sve otvorenije relativizuju ili predstavljaju kao lični izbor, deca ostaju izložena sadržajima i osobama koje sistem očigledno ne uspeva da drži pod kontrolom.

Slučaj iz Botsirke zato se u Švedskoj sve češće tumači kao simbol šireg društvenog problema. Ne samo zato što je osumnjičeni policajac, već zato što pokazuje koliko brzo institucije mogu da zakažu kada ideologija i formalna pravila potisnu zdrav razum i stvarnu brigu za bezbednost dece. Sudski proces će dati pravni odgovor, ali pitanje odgovornosti društva ostaje otvoreno.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

novi-sad-5002955-1280

Kikinđanka I. M. (52) koja je uhapšena zbog sumnje da je polila benzinom i zapalila bočna drvena vrata Župne crkve Imena Marijinog u Novog Sada biće upućena na psihijatrijsko-psihološkog veštačenje.

– Rešenjem sudije za prethodni postupak Osnovnog suda u Novom Sadu od 10. januara 2026. godine usvojen je predlog javnog tužioca Osnovnog javnog tužilaštva u Novom Sadu za smeštanje osumnjičene I. M. (53) iz Kikinde, a zbog osnovane sumnje da je izvršila krivično delo izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 1 Krivičnog zakonika, u Zdravstvenu ustanovu u svrhu psihijatrijsko-psihološkog veštačenja – izjavila portparol Osnovnog suda u Novom Sadu Milena Radisavljević.

Inspektori kriminalističke policije identifikovali su i uhapsili I. M., a u njenom stanu pronađen je i kanister sa benzinom

Podsetimo, efikasnim operativnim radom pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Novom Sadu rasvetlili su krivično delo izazivanje opšte opasnosti i uhapsili I. M. koja se sumnjiči da je 8. januara rano ujutru, oko četiri časa, izazvala požar na vratima župne crkve Imena Marijinog u centru grada.

 

fcc-(1)

Edukativne aktivnosti u okviru projekta unapređenja primarne selekcije otpada na teritoriji grada Kikinde odvijaju se prema planu i uz veliko interesovanje učesnika. Posebno su zapaženi pozitivni utisci dece, koja sa entuzijazmom učestvuju u radionicama, predavanjima i eko- kvizovima, brzo usvajajući osnovna znanja o pravilnom razvrstavanju otpada i zaštiti životne sredine.

Projekat obuhvata eko-edukaciju dece u vrtićima i školama, kao i edukaciju građana u seoskim sredinama, udruženjima penzionera i stambenim zajednicama. Fokus je na primarnoj selekciji otpada na mestu nastanka, kao i na pravilnom upravljanju kabastim i građevinskim otpadom.

Kroz uključivanje lokalne zajednice i motivaciju građana za uređenje svog okruženja, projekat doprinosi razvoju ekološke svesti i stvaranju zdravijeg životnog prostora. Nakon evaluacije rezultata razmotriće se dalji razvoj i kontinuitet sličnih edukativnih akcija.

Kompanija FCC Kikinda pokreće održivu inicijativu, sa ciljem da zaposlenima i građanima omogući da svoje prirodne novogodišnje jelke ne bacaju, već da im udahnu novi život.

Prikupljene jelke biće zajednički zasađene na lokaciji kompanije FCC Kikinda, čime kao zajednica dajemo konkretan doprinos očuvanju životne sredine i podižemo svest o značaju odgovornog odnosa prema prirodi.

FCC Kikinda ujedno obaveštava građane da se 31.12. i 1.01. odvoz otpada neće obavljati, dok su nadoknade planirane za 27.12. i 03.01., uz napomenu da se posude iznesu najkasnije do 6 časova.