јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

rselo-atarski-put

U Ruskom Selu u toku je formiranje asfaltnog sloja u delu sela koji će povezati stari i novi deo sela. Reč je o deonici koja se nalazi na izlazu ka Banatskoj Topoli. Radove su obišli Mladen Bogdan, gradonačelnik i Dušan Marjanović, predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo, a deo atarskog puta uređuje se na zahtev meštana.

-Stari i novi deo sela do sada je bio povezan samo putem koji prolazi kroz centar sela tako da  imam situaciju da poljoprivrednici sa teškom mehanizacijom do svojih obradivih parcela prolaze kroz čitavo selo. Sada ćemo rasteretiti saobraćaj u centru, ali i sačuvati puteve. Sa druge strane poljoprivrednici će brže stizati do svojih njiva. Ravnanje terena, posipanje grebanog materijala, u dužini od 2.300 metara kvadratnih biće završeno sutra i put će biti prohodan i kada su loši vremenski uslovi – istakao je Marjanović.

Dužina trase je 650, a širina 3,6 metara.

-Ova investicija realizuje se zajedno sa Javnim preduzećem „Putevi Srbije“. Osluškujući potrebe meštana Ruskog Sela mi smo preduzeli sve neophodne korake da se posao privede kraju. Obilaskom mesnih zajednica i u razgovoru sa meštanima sela čuli smo šta je ono što im je najvažnije da se uradi. Nova trasa povezaće ulicu Sonje Marinković sa izlazom na glavni put za Banatsku Topolu. Ovom investicijom rasterećen je centar sela i bezbednost saobraćaja je puno bolja – kazao je gradonačelnik Bogdan.

Grebani asfalt obezbeđen je u saradnji sa JP „Putevi Srbije“.

-Do kraja godine uredićemo još deonica na teritoriji mesnih zajednica i radove očekujem vrlo brzo. U toku je formiranje gradskog budžeta za narednu godinu u kojem će naša sela imati značajnu podršku. Razgovaramo sa meštanima i u skladu sa njihovim zahtevima i našim mogućnostima mi ćemo im izaći u susret – istakao je prvi čovek grada.

 

 

JELISAVAC

Marko Jelisavac (38) u rodne Nove Kozarce vratio se sa suprugom Ružicom iz Beograda. U glavnom gradu živeo je od 2006. godine, završio je studije bezbednosti, našao posao i pošto se oženio i dobio dete poželeo je mirniji život koji se svideo i petogodišnjem Luki i trogodišnjoj Jani.

-Supruga je iz Kikinde, tako da joj povratak nije predstavljao problem. To nam je bio pravi potez jer se sve promenilo na bolje. Dobili smo i drugo dete i pored redovnog posla poželeli smo da se bavimo i drugim stvarima. U startu smo se odlučili za voćarstvo, jer nam je to bila davnašnja želja – kaže Jelisavac.

U prvom mahu voće su posadili u bašti porodične kuće, dok su čekali da istekne ugovor o zakupu za sopstveni voćnjak i počeli su da drže stotinak koka nosilja. Kako je to bila velika obaveza, odustali su od uzgoja koka i potpuno se posvetili voćarstvu.

-Voćnjak je očevina i naša želja je bila da proširimo postojeća stabla jabuka i da zasnujemo pitomi kesten. Od kestena smo odustali nakon što je analiza zemlje pokazala da nije pogodna za ove sadnice. Sredstva koja smo planirali da utrošimo iskoristili smo da postojeća stabla dovedemo u odlično stanje – pojašnjava naš sagovornik.

Pored jabuka, zahvaljujući sredstvima Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, Jelisavci će u narednom periodu zasaditi dunje, šljive, višnje i trešnje tako da će pod voćem imati oko tri hektara. Kupiće i mehanizaciju mulčer i atomizer od hiljadu litara za prskanje. Sredstva, oko dva miliona dinara, za ovu namenu odobrena su im po programu za mlade poljoprivrednike.

-Na nagovor zaposlenih u Poljoprivrednoj stručnoj službi konkurisao sam za sredstva. Nisam puno očekivao, tako da je i mene iznenadila vest da sam dobio novac koji nam je ogromna podrška. Zahvaljujući ovom programu odjednom ću zasnovati planirane voćne vrste, za šta bi mi trebale godine, da nisam dobio subvenciju – istakao je Marko Jelisavac.

Sledeće godine planira da voćnjak obogati sa sadnicama šipka, koji se retko gaji kod nas.

-Naš cilj nije da proizvodimo samo voće, nego da konzumentima ponudimo gotov proizvod koji će promovisati našu sredinu. Projekat pod nazivom „Naše voće, Kozarački ponos“ prepoznali su nadležni u Pokrajini i dali nam vetar u leđa. I gazdinstvo će nam se ubuduće tako zvati i mislim da ćemo biti jedinstveni po tome u ovom delu Banata. Ujedno, našim primerom želimo da podstaknemo mlade prvo da se vrate na selo, a potom i da se bave nekom delatnošću – napominje Jelisavac.

Narednih godina planiraju da još više šire svoje gazdinstvo i da im voćarstvo bude primaran posao, da kupe pakerice i liniju za pravljenje marmelada i pekmeza.

A.Đ.

SAOBRACAJ-POLICIJA

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodile su se tri saobraćajne nezgode u kojima su stradale dve osobe i to jedna sa težim i jedna sa lakšim telesnim povredama. Ukupna materijalna šteta nastala u ovim saobraćajnim nezgodama procenjena je na 190.000 dinara.

Saobraćajna nezgoda se dogodile zbog radnje vozilom, vožnje u alkoholisanom stanju i zbog neprilagođene brzine.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 37 učesnika u saobraćaju i izdato je 157 prekršajnih naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 16 vozača, od kojih je šest zadržano u trajanju do 12 časova, jer im je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od  1,20 promila  alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkrivena su 53 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 41 prekršaj prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 89 ostalih prekršaja.

struja-radovi

Zbog radova na električnoj mrei sutra, 14. oktobra,  od 8 do 11 sati struje neće biti u ulicama Bregalnička od Dimitrija Tucovića do Branka Radičevića i Branka Radičevića od Bregalničke do Živice Dokića.

Takođe sutra, ali od 9 do 12 časova električne energije od 9 do 12 sati neće biti u kompletnoj Banatskoj Topoli.

okupljanje-126-(19)

Masovnim` skupovima širom Srbije u znak protivljenja blokadama i nasilju, ali i kao snažna podrška Srbima na Kosovu i Metohiji, koji trpe teror, pridružili su se i stanovnici Kikinde. Osim u gradu, skup podrške organizovan je i u Mokrinu.

Cilj je bio da se pokaže  jedinstvo, da se jasno i glasno kaže da jasno kažu „ne“ nasilju i  blokadama i da se pruži podršku našem narodu na Kosovu i Metohiji. Sugrađani, koji su prisustvovali skupu, poručili su da je važno da Srbija ostane stabilna i jedinstvena, bez podele i destruktivnog ponašanja, i da pokaže da podržava mir i svoje sunarodnike gde god da žive.

I ovoga puta sa svojim sugrađanima bio je Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije.

Kikinđani su ovom prilikom raširili i transparent „Kikinda je uz srpski narod na Kosovu i Metohiji“.

Dijana Kranjak napominje da je za razvoj Srbije, a ne za blokiranje.

-Ovi skupovi pokazuju da naš predsednik Aleksandar Vučić ima ogromnu podršku u narodu. Moja želja je da ostanem u Srbiji, ali i da buduća pokolenja, koja tek dolaze, budu ponosna na svoju zemlju. Mladi treba da ostanu u Srbiji i da ovde stvaraju porodice. Pružamo i podršku srpskom narodu na Kosovu i Metohiji, bezrezervnu i snažnu, da se izbore sa svim izazovima koje pred njih stavljaju i da budu jaki – navela je Dijana Kranjak.

Dragoljub Ćirić iz Kikinde ističe da je dosta blokada.

-Dosta je javašluka. Ova zemlja nije na prodaju i ona je za dobrobit svih građana. Kategorično sam protiv blokada i nasilja. Imam 73 godine i ja sam nekada išao u školu, ali ovo nije bilo nikada.  Kosovo i Metohija su Srbija, tako je bilo i tako će i biti. Podršku našem narodu treba svi da damo – zaključio je Ćirić.

Pace Berar došla je na skup jer želi da pokaže da se ne boji i da pristojna Srbija više ne ćuti.

-Važno je da pokažemo da postoje ljudi koji misle drugačije. Dosta je blokada. Hoćemo mir, slobodu, da deca idu redovno u škole, a studenti da pohađaju fakultete i stiču znanja. Želim da se reši situacija u kojoj smo, ali uz poštovanje različitosti – precizirala je Pace Berar.

Skup u Mokrinu održan je ispred Varoške kuće. Uz trobojke i transparente Ne damo Srbiju, Hoću moj život nazad, Bori se protiv blokada, građani su izrazili nezadovoljstvo povodom blokada i poručili da žele da se vrate normalnom životu. Takođe, poslali su poruku podrške Srbima na Kosmetu.

Današnja okupljanja su održana u više od 200 mesta širom zemlje i ovo je najveće okupljenje  do sada.

Dostojanstvenim skupovima građana poslata je poruka jedinstva, solidarnosti i otpora pokušajima pritisaka i podela.

ahondroplazija-(19)

U Kikindi je organizovana tribina „Podrška roditeljima u tranziciji dece“ koju je, pod pokroviteljstvom grada, organizovalo udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“. Skup je okupio stručnu javnost, roditelje, vaspitače, studente sa ciljem da se skrene pažnja na probleme, da se čuju iskustva i potraže rešenja.

Predavači su bili Milica Perić, državna sekretarka u Ministarstvu za brigu o porodici i demografiju, dr Željko Popadić, direktor sektora za lekove i farmakologiju, Melita Gombar, članica Gradskog veća.

-U okviru našeg Ministarstva postoji sektor koji se bavi samo retkim bolestima u koji nisu uključeni samo pacijenti, nego i čitava porodica – istakla je Milica Perić. – Kada postoji bilo koja bolest, oboli čitava porodica, što smo prepoznali. Želim da pohvalim udruženje „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ čiji članovi su doprineli da osobe koje imaju ovu bolest da se one više ne gledaju kao patuljci i da im se neko podsmeva. Prošle godine oformljen je registar pacijenata sa retkim bolestima i do sada ih ima više od 15.000. Prilagođavanje školskih klupa i tabla za decu sa ahondroplazijom je naredni korak koji ćemo učiniti. Istakla bih i Alimentacioni fond, kao novu meru, koji obuhvata sve porodice. Obično jedan roditelj ne može da se nosi sa problemom retke bolesti i na kraju majka ostane sama i često je bez alimentacije. Sistemski smo uredili ovu oblast za koju smatramo da je veoma važna.

Ove godine država je izdvojila 10,2 milijarde dinara za obolele od retkih bolesti što je za tri milijarde više u odnosu na 2024. To su i najveća sredstva obezbeđena u Republičkom fondu do sada.


-Leči se više od 930 osoba koje imaju više od 40 dijagnoza – naveo je dr Željko Popadić. – Kada je reč o ahondroplaziji trenutno imamo 12 pacijenata na lečenju i postoji još 18 zahteva za koje očekujem da će vrlo brzo biti rešeni. Pomenuti pacijenti dobijaju najsavremeniju i najnoviju terapiju za ahondroplaziju i od nje ne postoji ništa bolje. Priprema budžeta za narednu godinu je u toku i nikada nismo imali situaciju da su sredstva manja u odnosu na prethodnu, tako da očekujemo i više novca.

Nataša Kačavenda majka je deteta sa autizmom koje koristi usluge Resursnog centra OŠ „6.oktobar“ i ona je govorila o svom iskustvu:

-Imamo časove kod logopeda i defektologa, ali pohađa redovnu školu i drugi je razred škole „Žarko Zrenjanin“ u inkluzivnoj nastavi. Sa polaskom u vrtić moj sin je počeo socijalizaciju u pravom smislu te reči, odlično sarađujemo sa školama. Teže smo došli do ličnog pratioca i smatram da je to podrška koja treba da bude više zastupljena – napomenula je Nataša Kačavenda.

Inkluzivno obrazovanje zahteva veliku pažnju i dobro osmišljen sistem koji će deci ponuditi sveobuhvatnu podršku.

-Lokalna samouprava je tu da pruži dodatnu pomoć porodicama koji imaju decu u inkluzivnom obrazovanju, da ih osnaži, poveže ih sa relevantnim institucijama. Naš grad, godinama unazad u okviru socijalne politike, podržava i uvodi nove mere, u skladu sa potrebama. Osobama u inkluzivnom sistemu obezbeđen je prevoz do srednje škole u Zrenjaninu, imaju ličnog pratioca kojih je trenutno 39 i druge mere koje su osmišljene na predlog dece i roditelja – dodala je Melita Gombar.

Na tribini su obuhvaćene i teme o važnosti podsticajne sredine za razvoj, tranziciji iz porodične sredine u vrtić, mehanizmima uspešne tranzicije, o inkluziji u praksi.

A.Đ.

robot-voli-(3)

Humanoidni robot Voli odnedavno je uključen u nastavu Osnovne škole „6.oktobar“ i biće značajna pomoć kao stručna podrška deci i učenicima sa smetnjama u razvoju. Za Resursni centar pomenute specijalne škole robota je obezbedilo Ministarstvo prosvete, a tim centra predstavio ga je stručnoj javnosti.
Kao visokotehnološko sredstvo asistivne tehnologije Voli će omogućiti bolju komunikaciju, ali i proširiti socijalne i kognitivne mogućnosti, kazala je Irena Makivić, pomoćnica direktora OŠ „6.oktobar“.

-Robot je svojevrstan vid novog alata u svakodnevnom radu i njegova uloga nije da zameni učitelja. On je tu da bude motivator a decu koja imaju poteškoće u razvoju, da pobudi pažnju, razumevanje emocija i brojne druge stvari. Može da koristi za decu različitog uzrasta i planirano je da se implementira u nastavni proces ustanovama koje pružamo podršku, koje imaju decu i različite stepene teškoće u razvoju. U dodatnu podršku Resursnog centra uključeni su, pored dece i učenika iz Kikinde, i iz Mola, Ade i Kanjiže, dok naše usluge pružamo svim ustanovama obrazovanja Severnobanatskog upravnog okruga – pojasnila je Irena Makivić.

Na teritoriji Srbije ima 11 resursnih centara i svi su dobili humanoidnog robota u proteklih meseca dana, naveo je direktor škole Srđan Stojanović.

-Još uvek smo u fazi da istražujemo sve mogućnosti koje Voli pruža i na koji način možemo da ih iskoristimo u radu. Puni će pomoći kako našim učenicima, tako i zaposlenima. Predškolci i đaci od prvog do četvrtog razreda oduševljeni su Volijem i pronašli su načine šta bi sve mogli da rade sa njim. Započinjemo novo poglavlje u inkluzivnom obrazovanju čiji je cilj da se obezbedi kvalitetno obrazovanje pod jednakim uslovima za sve – istakao je Stojanović.

Osnovna škola „6. oktobar“ ima 50 đaka od prvog do osmog razreda među kojima ima i dece iz Bašaida, Novog Miloševa i Čoke.

A.Đ.

anxiety-2902575-1280

Današnji dan, 10. oktobar obeležava se kao Svetski dan mentalnog zdravlja. Ovogodišnja kampanja organizuje se na inicijativu Svetske federacije za mentalno zdravlje, organizacije Ujedinjeni za globalno zdravlje i Svetske zdravstvene organizacije u partnerstvu sa ministarstvima zdravlja i organizacijama civilnog društva širom sveta. Slogan je „Značaj mentalnog zdravlja u vanrednim situacijama”.

-Narušavanje mentalnog zdravlja ogleda se kod većine ljudi u pojavi psihološkog stresa i zloupotrebi psihoaktivnih supstanci, a dugoročno gledano pojavom depresije i posttraumatskog stresnog poremećaja. Svetski dan mentalnog zdravlja podseća da je mentalno zdravlje sastavni deo našeg opšteg blagostanja. On naglašava hitnu potrebu za pružanjem pravovremene stručne pomoći i psihosocijalne podrške ljudima tokom prirodnih katastrofa, ratnih sukoba i epidemija koje se dešavaju širom sveta – saznajemo u kikindskom Zavodu za javno zdravlje.

Statistika je neumoljiva tako da jedna od pet osoba (22%) koja je imala iskustva sa ratnim sukobima u prethodnih 10 godina ima depresiju, anksioznost, posttraumatski stresni poremećaj, bipolarni poremećaj ili šizofreniju. Pojava vanredne situacije značajno ometa pružanje usluga mentalnog zdravlja i smanjuje dostupnost kvalitetne zdravstvene nege. Osobe sa težim mentalnim poremećajima, kao i starije osobe i osobe ženskog pola, posebno su ranjive u vanrednim situacijama i potrebno je da im se obezbede usluge mentalnog zdravlja.

-Međunarodne smernice preporučuju različite aktivnosti u cilju obezbeđivanja dostupnosti usluga mentalnog zdravlja i psihosocijalne podrške tokom vanrednih situacija, a koje se kreću u rasponu od samopomoći u zajednici i unapređenja komunikacije do psihološke prve pomoći i kliničkog lečenja. Zajedničkim delovanjem ključnih aktera kako na nacionalnom tako i na međunarodnom nivou, najugroženiji mogu dobiti potrebnu stručnu pomoć i psihosocijalnu podršku, što zahteva pravovremeno planiranje i implementaciju programa za reagovanje u vanrednim situacijama. Postoji pet elemenata zasnovanih na dokazima za koje je pokazano da su povezani sa boljim ishodima u situacijama stalne pretnje: povećan osećaj sigurnosti, smirenost, povezanost, samopouzdanje i nada. Nije neophodno imati sve elemente zajedno, ali primena nekih od njih može pomoći pacijentima da se nose sa stresom – zaključuju u ZZJZ.

Istraživači su definisali nadu kao očekivanje da se stvari mogu rešiti, optimizam u vezi sa nekim aspektom situacije ili vezu sa nečim većim od sebe. Povezana je sa poboljšanim ishodima u produženim pretećim situacijama. Pomozite ljudima da budu puniji nade podsećajući ih da zadrže dugoročnu perspektivu, a da pritom ostanu fokusirani na sadašnjost i pozitivne akcije koje mogu preduzeti u trenutku. Obraćanje pažnje na ono što inspiriše ili povećava zahvalnost takođe je povezano sa boljim ishodima, kao i odvajanje vremena za bavljenje aktivnostima koje podržavaju lične vrednosti, veru ili duhovnost.

pss-predavanje-dron-(3)

Predavanje na temu „Precizna poljoprivreda: Primena dronova u zaštiti bilja“ dr Aleksandra Ivezića održao organizovano je u Poljoprivrednoj stručnoj službi „Kikinda“. Zainteresovani poljoprivrednici imali su priliku da čuju koliko su nove tehnologije zastupljene i na koji način mogu da se koriste u primarnoj proizvodnji.

-Dronovi stvaraju nove mogućnosti u zaštiti bilja, tačnije za tretmane koji su neophodni kako bi usevi bili što bolji. Uz pomoć drona radi se daljinska detekcija i utvrđuje se fiziološko stanje useva. On nam omogućava da dobijemo povratne informacije o tome šta i kako treba da tretiramo njive – kazao je Ivezić.

Informacije koje bespilotne letelice prikupljaju na gazdinstvima se često koriste za bolje informisanje o agronomskim odlukama i deo su sistema koji se generalno naziva „precizna poljoprivreda“.

-I malim i srednjim poljoprivrednim gazdinstva dronovi su dostupni. Uvek može da se angažuje firma koja radi snimanja, ali pretpostavljam da im to nije atraktivno zbog cene. Bespilotne letelice nisu toliko skupe, koliko to deluje na prvi pogled. Koštaju oko 20.000 evra, što nije puno kada uzmemo u obzir da prskalica za zaštitu bilja košta deset puta više. Za korišćenje je neophodna kratka obuka za upravljanje koja traje do pet dana. Stručnjaci sa Poljoprivrednog fakulteta koji se bave obukama i daju sertifikate ističu da svako ko je vešt sa tabletom i smart telefonom, zna da upravlja dronom – navodi naš sagovornik.

Aleksandar Ivezić dodaje i da je na sličnim predavanjima najčešće pitanje kolika je efikasnost ove tehnologije i da li ona miže da konkuriše traktorskim prskalicama ili pak mašinama koje rade na zemlji.

-Testirao sam dronove u domenu zaštite bilje, prvenstveno jer mi je to struka, i moji rezultati pokazuju da oni u potpunosti mogu da konkurišu mehanizaciji sa zemlje. Moje iskustvo pokazuje da insekticidni tretman sa mehanizacijom sa zemlje i bespilotnom letelicom ide u korist drona – zaključio je Ivezić.

Primera radi dronovi prskalice isporučuju veoma fine aplikacije za prskanje koje se mogu usmeriti na određena područja kako bi se maksimizirala efikasnost i uštedeli troškovi hemikalija. Ovakav dron predstavljen je i Danu polja kukuruza i suncokreta održanom u našem gradu.

Predavanje je organizovano u saradnji sa Pokrajinskim fondom za razvoj poljoprivrede.

A.Đ.

Don`t copy text!