Aleksandra Djuran

2333abce8a784c8a127d300c4eb9730c

Za stanovnike severne Zemljine polulopte jesen počinje u subotu, 23. septembra, u osam sati i 50 minuta, saopštilo je Astronomsko društvo “Ruđer Bošković” iz Beograda.

To znači da će u subotu ujutru Sunce biti u ravni Zemljinog ekvatora, odnosno prelazi sa severne na južnu nebesku poluloptu, tako da u isto vreme za stanovnike južne Zemljine polulopte počinje proleće.

Na dan početka jeseni Sunce  izlazi u 6.25, a zalazi u 18.34, što znači da će obdanica  trajati 12 sati i devet minuta, a noć 11 sati i 51 minut. Obdanica i noć će biti iste dužine 26. septembra, istaknuto je u saopštenju.

379631805_206142965816676_3778623770702825123_n

Policijska uprava u Kikindi, Saobraćajna policija i Vatrogasno-spasilačka jedinica  u saradnji sa Gradskom upravom, Domom zdravlja, Crvenim krstom i Centrom za socijalni rad organizovala je  promociju projekta „Zajedno i bezbedno kroz detinjstvo“. Osnovcima, okupljenim na Gradskom trgu, predstavljeni su svi segmenti rada pomenutih službi, a radi podizanja svesti kod učenika o posledicama nasilnog ponašanja u stvarnom i virtuelnom svetu, istakao je načelnik Policijske uprave Pavle Rajkov.

-Ministarstvo unutrašnjih poslova zajedno sa Ministarstvom prosvete odlučili se da primene novi pristup u rešavanju problema koji se javljaju u školama. Na nama je da učenicima, nastavnicima i roditeljima pomognemo da sve probeleme rešavaju bez konflikta. Pored stvarnog suočeni smo i sa nasiljem u virtuelnom svetu. Na nama je da zajedničkim snagama uradimo sve da nam deca budu bezbedna – poručio je Rajkov.

Promociji projekta prisustvovao je gradonačelnik Nikola Lukač sa članovima Gradskog veća Nebojšom Jovanovim i Valentinom Mickovski.

-U novu školsku godinu stupili smo oprezniji, svesni tragedija koje su se desile pre nekoliko meseci. Na roditeljima, nastavnicima, ali i svima nama je da razgovaramo sa decom i ukažemo im na pretnje koje vrebaju u virtuelnoj stvarnosti. Kroz projekat „Zajedno i bezbedno kroz detinjstvo“ približićemo osnovcima rad javnih službi, ali im i ukazati na to da je uvek i o svemu najvažnije razgovarati, prvo sa roditeljima, a potom i sa onima koji potencijalni problem mogu da reše. Bezbednost i sigurnost dece nam je najvažnije i učinićemo sve da doprinesemo ovoj akciji – precizirao je Lukač.

U okviru projekta potrebno je prepoznati različite vidove nasilja i diskriminacije, usvojiti strategiju za pomoć drugima u nevolji i veštine nenasilnog rešavanja konflikta, razviti saosećanje, ali i usvojiti znanja i veštine o bezbednom učešću u saobraćaju i ponašanju u vanrednim situacijama. Tim povodom u osnovnim i srednjim školama, od ponedeljka, započeće radionice o bezbednosti u saobraćaju i vanrednim situacijama i prevenciji naslinog ponašanja. Osim toga u višim razredima osnovnih i u srednjim školama  za učenike će se organizovati predavanja na temu upotreba droga. Za roditelje je planirana edukacija o tome kako da prepoznaju da im dete uzima droge .

 

 

PlinskA-PEC-PANORAMIK-R1

Povodom povećanja cene prirodnog gasa u javnom snabdevanja za 10 odsto, generalni direktor „Srbijagasa” Dušan Bajatović izjavio je  da će povećanje iznositi oko 847 dinara, na potrošnju od 2.100 kilovat-sati ili 200 kubnih metara. Na 400 kubika račun će biti veći oko 1.600 dinara.

-Obećali  smo da poskupljenje neće biti veće od 10 odsto, tako smo uradili. Odluka je doneta i njena primena počinje od od 1. novembra. To praktično znači da će se gas po skupljoj ceni plaćati u od 1. decembra – izjavio je Bajatović za RTS.

379638263_1768809773547890_2046715660099492108_n

Mališani iz kikindskih vrtića učestvovali su na 33. krosu RTS-a „Kroz Srbiju“. U dvorištu Gimnazije „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko trgovinske škole, u trci koju podržava Mnistarstvo prosvete, učestvovalo je 324 dece, a najboljima su uručene diplome. U kategoriji devojčica prva je bila Hana Žuvela, dok je od dečaka najbrži bio Marko Pilipović.

-Drugu godinu zaredom naša ustanova priključuje se krosu RTS-a  koji se organizuje širom zemlje. Važno nam je da se deca učestvuju u sportskim aktivnostima. Svi su pobednici i najvažnije je da osete radost trčanja – rekao je Dušan Popeskov, saradnik za sport i fizičko vaspitanje Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“.

Mališane su sa tribina bodrili njihovi vršnjaci, ali i članovi Gradskog veća Valentina Mickovski i Dragan Pecarski.

-Kros RTS-a je jedna od najvećih atletskih manifestacija i drago mi je što su deo nje i  deca iz naših vrtića. U predškolskom uzrastu važna je fizička aktivnost i bavljenje sportom jer ih uči zdravom načinu života  – napomenuo je Pecarski.

Kros RTS najveća je ataletska manifestacija u Evropi i širom zemlje podržali su je predškolci i đaci.

 

379625309_319040107468195_78598506302510329_n

U okviru prekograničnog projekta „Romanian – Serbian Cross Border Risk Monitoring in case of Emergency Situations” na prostoru kasarne održana je zajednička taktička vežba gašenja požara. Cilj je bio da se u što realnijim uslovima, uz poštovanje svih propisanih mera bezbednosti i zaštite, provere sposobnosti i mobilnost vatrogasaca – spasioca  iz Kikinde, kao i vatrogasaca – dobrovoljaca Gradskog vatrogasnog saveza.  Gašenju požara u objektu prisustvovalli su članovi vatrogasno – spasilačkih  jedinica i jedinica civilne zaštite iz Rumunije i Zrenjanina, Grada Kikinde i Severnobanatskog okruga.

U projektu koji je počeo prošle godine učestvuju vatrogasci i policajci iz Županije Timiš, dok su sa srpske strane partneri gradovi Zrenjanin i Kikinda. Miroslav Sladojević,komandir jedinice civilne zaštite opšte namene iz Zrenjanina napominje da je slična vežba tokom juna održna u ovom gradu.

-Mi smo prikazali taktičku vežbu spašavanja iz poplavljenog područja. Pokazali smo spašavanje na vodi i sa vode. Ovakav projekat je značajan jer se međusobno povezujemo, ali i nabavljamo opremu neophodnu za svakodnevni rad – rekao je Sladojević.

Vežbi su prisustvovali i partneri iz Županije Timiš, a Bogdan Mihaesku, menadžer projekta, zahvalio je partnerima na koji učestvuju   i precizirao da će projekat biti završen do kraja godine.

-Projekat će omogućiti da se za vatrogasno- spasilačke ekipe obezbedi oprema neophodna za gašenje požara i spašavanje života. Povezaće susede iz Srbije i Rumunije, a i sa jedne i sa druge strane granice planirane su radionice za decu i mlade koji će moći da saznaju više o radu vatrogasaca, ali i opasnostima  – kazao je Mihaesku.

Podršku su  dali i predstavnici Grada na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, kao i načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić.

-Važna nam je saradnja sa prvim komšijama, a vežbe pokazuju da se spremno dočekuje svaka krizna situacija. Ovakvi projekti pomažu što boljem osposobljavanju vatrogasno-spasilačkih ekipa, ali i dobrovoljnih vatrogasaca i jedinice civilne zaštite.  Tokom vežbe videli smo spremnost da se rizikuje sopstveni, kako bi se spasao tuđi život i imovina – poručio je Lukač.

Projekat je našem gradu omogućio kupovinu potrebne opreme i kamiona cisterne koja je višenamenska, saznajemo od Saše Tanackova, člana Gradskog veća. Ukupna vrednost je milion i 108 hiljada evra, a Kikindi je pripala 181.000 evra.

-Cisterna se koristi  za pijaću vodu i kao ispomoć vatrogasnim jedinicima u slučaju velikih požara, kada je neophodno dopunjavanje vatrogasnih kamiona vodom. Osim toga saradnja koja je uspostavljena sa službama iz Županije Timiš i Zrenjanina je nemerljiva naročito ukoliko je neophodno da zajednički reaguju u slučaju elementarnih nepogoda i drugih incidentnih situacija  – precizirao je Tanackov.

U okviru projekta u  oktobru, vežba spašavanja iz ruševina nakon zemljotresa, biće održana u Temišvaru. Krajem sledećeg meseca Kikinda će biti domaćin radionicama namenjenih deci, ali i poljoprivrednicima jer nije redak slučaj da se u ataru zapali usev ili strnjište.

141917479_102405325196773_3630163075865200986_n

Od danas ponovo radi ambulanta za febrilna stanja i respiratorne smetnje Doma zdravlja. Kako saznajemo od glavne sestre Mire Pećanac usled povećanja broja osoba pozitivnih na korona virus ambulanta će ponovo biti na usluzi pacijentima.

-Kao i do sada ambulanta za febrilna stanja i respiratorne smetnje se nalazi u dvorištu Druge zdravstvene stanice u Svetosavskoj ulici broj 53. Radno vreme je od 9 do 16 sati, a svi sugrađani kod kojih postoji sumnjivo febrilno stanje i respiratorne smetnje dolaze u ovu ambulantu na pregled. Dežurni lekar nakon pregleda odrediće kojim pacijentima će se raditi test na kovid – istakla je Mira Pežanac i napomenula da je ulaz u ambulantu, koja nije radila dva i i po meseca, kroz dvorište.

Poslednje dve nedelje povećan je broj testiranja na virus korona na dnevnom nivou tako da je od ukupno testiranih oko 20 procenata uzoraka pozitivno na korona virus. U svetu, ali i okolnim zemljama, cirkuliše podvarijanta „eris“, koja se lakše i brže prenosi, a koja je registrovana i u Srbiji. Simptomi su povišena temperatura, kijanje, bol u grlu, malaksalost, glavobolja. Pojedini pacijenti  imaju i dijareju, osip po koži i curenje nosa.

Od danas su, u Domu zdravlja, ali i u Opštoj bolnici, obavezne maske za sve koji ulaze u pomenute zdravstvene ustanove, kao i za zaposlene.

DAN PESACENJA 2

Planinarsko društvo „Kinđa“ i ove godine organizuje uspon na Kinđu u okviru Dana pešačenja koji se obeležava u subotu, 23. septembra.

Skup je u 10 sa na platou ispred Sportskog centra „Jezero“, iz „Kinđe“ napominju da je važno imati jaku i udobnu obuću. Do najvišeg brda u gradu hoda se po tvrdoj podlozi   asfaltu i zemljanom putu. Treba obući trenerku sa dugim nogavicama s obzirom na to da je brdo prekrivene travom, kao i vodu, slatkiš i nešto da se pojede. Pre polaska na pešačenje doručak je obavezan. Kružna staza dužine je oko 10 kilometara i kreće se kroz ulice u Barandi,nakon čega se atarskim putem stiže do  Kinđe. Nakon uspona do vrha uslediće povratak  do početne tačke istim putem. Predviđeno vreme pešačenja je  oko dva sata.

Dan pešačenja podržali su ministarstva prosvete i sporta i  institut „Dr Milan Jovanović Batut”. Pod sloganom „Korak bliže zdravlju“ cilj je da se pokrenu žitelji Srbije da živi zdravije i da kod građana podigne svest o aktivnom i redovnom pešačenju, kao osnovnom preduslovu neophodnom za očuvanje zdravlja.

 

 

 

novac

Nacionalna služba za zapošljavanje obaveštava javnost da će preko banke „Poštanska štedionica“ isplatiti redovnu i privremenu novčanu naknadu za mesec avgust 2023. godine.

Redovna novčana naknada za nezaposlena lica biće isplaćena u četvrtak 21. septembra, dok će privremena novčana naknada za lica koja žive na i izvan teritorije AP Kosovo i Metohija biti isplaćena u petak 22. septembra 2023. godine.

379425163_314350081177534_5843723984411216222_n

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“ domaćin je gimnazijalcima iz Lješa iz Albanije u okviru programa „Superškole“ koji sprovodi Regionalna kancelarija za saradnju mladih. Nakon što su Kikinđani boravili u Gimnaziji „Hidajet Lježa“ i upoznali se sa kulturom, istorijskim znamentostima, načinom života, školskim programom u Lješu, sada su dobili priliku da uzvrate gostoprimstvo tokom boravka 12 učenika i dve profesorke iz Albanije u našem gradu.

Aurora  Simoni podelila je sa nama svoje utiske o boravku u Kikindi.

-Kikinda je lep grad, a naši prijatelji iz Kikinde potrudili su se da nam pokažu sve njegove lepote. Iskustvo i prijateljstva koje smo stekli pamtićemo. Saznali smo puno o istoriji, tradiciji, o ludajama, ali i o sovama koje dolaze tokom zime – rekla je Aurora.

Klaudija Suli dodaje da je sigurna da će stečena prijateljstva nastaviti.

-Istorija, kultura, ljudi, gostorpimljivost, način na koji se živi ovde, sve je na mene ostavilo pozitivan utisak. Iako živimo drugačije imamo puno sličnosti i to je najbolje od svega – napomenula je Klaudija.

Osnovna ideja projekta je da mladi iz regiona upoznaju jedni druge i uče o drugim lokalnim zajednicama. Program su podržale vlade Albanije, Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine, pojasnio je Vanja Tomašev, profesor SSŠ „Miloš Crnjanski.

-U junu smo mi boravili u Albaniji i sada smo uzvratili gostoprimstvo. Tokom razmena organizovano je mnoštvo aktivnosti, radionica, poseta. Cilj projekta je pomirenje, razbijanje predrasuda i zbližavanje naroda na zapadnom Balkanu i mi smo ih upotpunosti ispunili – zaključio je Tomašev.

Đaci i profesorke iz Albanije posetu Kikindi završavaju sutra, a tim povodom organizovano je predstavljanje projekta kom su prisustvovali Milica Vučićević, pomoćnica pokrajinskog sekretara za obrazovanje i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Projekat ima ogroman značaj jer je ideja vodilja negovanje međuljudskih odnosa i multikulturalnosti. Drago mi je što su naši gosti imali priliku da dođu u Kikindu dok su trajali „Dani ludaje“, da osete našu srdačnost i zbliže se sa kikindskim đacima  – kazala je Valetina Mickovski.

Program „Superškola“ podržali su lokalna samouprava i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, a finansira ga Evropska unija i Nemačka.

 

 

sajan deponija

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine odobrio je pet miliona dinara Gradu Kikindi na konkursu za čišćenje divljih deponija u Sajanu, Ruskom Selu i Novim Kozarcima. Kako ističe Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj lokalna samouprava izdvojila je milion dinara za ovaj posao, tako da će ukupna vrednost radova biti šest miliona dinara.

-U Sajanu, Ruskom Selu i Novim Kozarcima deponije se nisu čistile nekoliko proteklih godina. Kad god smo ih uklonili, ponovo su nastajale, tako da smo konkurisali za bespovratna sredstva za njihovo uklanjanje. Sa ovim poslom započećemo do kraja oktobra, kako bi do kraja godine on bio završen – rekla je Miroslava Narančić.

Svake godine znatna sredstva ulažu se za uklanjanje  divljih smetlišta.

-Dobri primeri, da su sredstva svrsishodno utrošena, su deponija u Nakovu koja je očišćena pre pet godina. Sada se na mestu, u neposrednoj blizini jezera, nalazi zeleni pojas i šuma. U Banatskoj ulici i na Staroj klanici u Kikindi takođe su postojale deponije i pošto su uklonjene niko godinama ne odlaže otpad na ovim lokacijama. Sa druge strane deponija u Mokrinu, očišćena prošle godine, za koju je izdvojeno 11 miliona dinara, ponovo postaje smetlište. Svega nekoliko dana nakon čišćenja neodgovorni sugrađani ponovo su počeli da odlažu otpad. Ogromna sredstva koja se ulažu mogu da se iskoriste za druge namene – saznajemo od naše sagovornice.

U svakom selu organizovano se sakuplja komunalni otpad, a organizuju se i akcije odnošenja kabastog otpada tokom kojih građani mogu da odlože sve što ne spada u standardno kućno smeće.

-Neophodno je da svi imamo svest o tome da stvaranjem divljih deponija zagađujemo okolinu u kojoj živimo. Važno je da svi zajedno vodimo računa da nam sredina u kojoj živimo bude uređena i zdrava kako bismo dali primer budućim generacijama – zaključila je Miroslava Naraničić.