Aleksandra Djuran

dan-polja-strnine-(6)

Rod pšenice biće umanjen, a žetva ozimih kultura će biti završena u vreme kada je ranijih godina počinjala, zaključak je tradicionalnog Dana polja ozimih strnina u organizaciji Poljoprivredne stručne službe „Kikinda“. Na oglednom polju poljoprivrednici, stručnjaci, predstavnici semenarskih kuća imali su priliku da vide kako je vremenske (ne) prilike podnela 61 sorta pšenice, od kojih je trećina nova, 14 sorti ječma, četiri sorte tritikalea. Ove godine na oglednom polju uočljiva je jasna razlika koje sorte dobro podnose sušu i nestabilne klimatske uslove.

Iako će prinosi varirati od njive do njive, zaključak je da će za 30 odsto biti niži u odnosu na prošlu godinu. Tako se očekuje da će ječma biti maksimalno do šest tona po hektaru, jer on bolje reaguje na sušu, dok će pšenice biti u proseku tri do četiri tone po hektaru.

-Žetva ječma je počela, a za desetak dana očekuje se da započne ozbiljnije košenje pšenice. Do tada će se žito žnjeti sporadično na parcelama koje su na peskovitom tlu i lošijeg kvaliteta – precizira Zoran Simić, savetodavac PSS.

Pored umanjenog roda, poljoprivrednici se, i ove godine, žale na cenu koja je trenutno od 22 do 23 dinara za kilogram žita ovogodišnjeg roda.

-Još uvek nisam počeo sa žetvom. Očekujem da će prvi otkosi pasti za desetak dana. Pod pšenicom imamo oko 70 jutara i ono što joj je obeležje je da je suva. Kiša je stigla, ali kasno i zrno se nije nalilo. Ne očekujem da prinos bude više od tri tone po jutru, a prošle godine bio je od četiri do pet tona. Cena, o kojoj se trenutno govori je niska. Zbog nižeg prinosa mi smo u gubitku – naveo je poljoprivrednik Kikinde Ivan Jović.

Milan Bogojević iz Novih Kozaraca dodaje da je kiša koja je pala poboljšala stanje na njegovoj parceli.

-I pored toga prinos će biti desetkovan i verovatno će prinos biti do tri po jutru. Cenu još uvek ne znamo, predviđa se da će biti do 23 dinara, a po mojoj proceni minimalna cena koja bi morala biti je 25, 26 dinara za kilogram. Ona bi koliko-toliko pokrila gubitke odnosno ulaganja – saznajemo od Bogojevića.

Lokalna samouprava i ove godine pomaže lokalne poljoprivrednike i ove godine obezbeđeno je 15, 2 miliona dinara za subvencije, rekao je član Gradskog veća Ljuban Sredić koji je prisustvovao ovoj manifestaciji.

-Imamo 18 mera i kod pojedinih su predviđena sredstva skoro utrošena. To pokazuje da je našim poljoprivrednicima značajna podrška grada i novac koji se izdvaja za unapređenje proizvodnje. Cilj je da pomognemo mala i srednja gazdinstva koja će kupiti deo opreme, mehanizacije,plastenike, postaviti sistem za navodnjavanje, osigurati useve i slično. Svake godine sve je više zainteresovanih za konkurs, a mere koje sufinansiramo, donosimo u dogovoru sa proizvođačima – napomenuo je Sredić.

Direktor PSS Mladen Đuran podsetio je da je kikindska jedna od retkih poljoprivrednih službi koji već više od dve decenije u kontinuitetu organizuje Dan polja. Godina je specifična sa toplotnim „udarima“ tokom proleća, tako da će ostati upamćena po tome da su prvi otkosi pali već u maju i da će biti završena u vreme kada je, ranijih godina počinjala  zaključio je Đuran.

U kikindskom ataru pod pšenicom je oko 16.000 hektara, ječma ima na oko 2.000, dok je uljana repica zastupljena na oko 3.000 hektara, na uštrb hlebnog zrna koje je ranijih godine bilo zasnovano na većim površinama.

A.Đ.

 

 

 

 

setnja-multipla-(8)

Povodom Svetskog dana posvećenog obolelima i borbi protiv multiple skleroze na Starom jezeru organizovana je šetnja pod nazivom „Svaki korak je pobeda“.  Članovi udruženja Multiple skleroze Kikinda, korisnici Centra za pružanje socijalne zaštite, predstavnici udruženja invalida, građani, rodbina i srednjoškolci podržali su akciju koja je organizovana treći put.

-Šetnja je simbolična i šetamo za one koji to ne mogu. Za sve nas koji bolujemo od multiple skleroze svaki korak je pobeda jer ima dana kada ne možemo da napravimo ni jedan korak. Udruženje ima 53 člana, ali se taj broj, na žalost, konstantno menja s obzirom na to da nam vrlo često dolaze novi članovi. Okupljanja nam puno znače, a naše udruženje jedno je od najaktivnijih na teritoriji grada. Na nama je da se izborimo da budemo vidljivi svakom članu društva  – istakla je Brankica Miškov, predsednica udruženja.

Skupu je prisustvovala i predsednica Društva multiple skleroze Vojvodine Zorana Budak.

-Tu sam da podržim ovu manifestaciju i čast mi je zadovoljstvo što sam deo nje. Svake godine ova akcija je sve kvalitetnija, zahvaljujući predstavnicima kikindskog udruženja. U našem sastavu ono je najmlađe, ali najbolje radi. Pomažu ne samo obolelima od multiple skleroze nego i svim ostalim invalidima – navela je Zorana Budak.

Ovom prilikom simbolično su pušteni narandžasti baloni u znak podrške obolelima.

Multipla skleroza je hronična neurološka autoimuna bolest koja se dva puta češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Broj obolelih u Srbiji je u porastu, i trenutno oko 9.000 pacijenata živi sa multipla sklerozom. Najčešće se javlja između 20-te i 40-te godine života. Praktično se javljaju smetnje vida, slabost ekstremiteta, hoda, gutanja. Čest pratilac multiple skleroze je depresija,tremor, spazam, nevoljni pokreti te treba imati stalnu empatiju za potrebe i patnje ovih ljudi. Ono što je važno jeste da više od polovine bolesnika sa ovom dijagnozom dobija dobru i efikasnu terapiju.

A.Đ.

U nedelju, 2. juna, u 89 gradova i opština u Srbiji biće održani lokalni izbori. Kako saznajemo u Gradskoj izbornoj komisiji, na dan 27.maja, na teritoriji Grada Kikinde ukupno je 46.880 upisanih birača.

-U odnosu na prethodne lokalne izbore, koji su održani 21. juna, kada je bilo upisano 48.911, imamo manje 2.031 upisanog birača. Odlukom o određivanju biračkih mesta za glasanje na izborima raspisanim za odbornike Skupštine grada Kikinde, u gradu i devet sela, imamo 60 biračkih mesta. Od tog broja 35 je u gradu, a 25 na selima – istakao je predsednik Gradske izborne komisije Petar Žigić.

Naš sagovornik podseća da Zakon dozvoljava mogućnost da birač glasa van biračkog mesta usled teške bolesti, starosti ili invaliditeta. Shodno navedenom, glasanje van biračkog mesta nije dozvoljeno licima koja zbog prirode posla, koji obavljaju, nisu u mogućnosti da u vreme dok je biračko mesto otvoreno obave glasanje. Zakonom je propisano, da birač koji nije u mogućnosti da glasa na biračkom mestu, a želi da obavi svoju građansku dužnost, može da obavesti izbornu komisiju najranije 72 časa pre dana glasanja, a najkasnije do 11 časova na dan glasanja, odnosno birački odbor na dan glasanja, kako bi komisija izašla na teren. Broj telefona  za ovu namenu je 064/868-83-67.

Pozivi za glasanje su poslati svima i već su stigli na adrese. Ko nije dobio poziv, a upisan je u birački spisak na biračko meto može da dođe sa važećim ličnom kartom ili pasošem.

Gradska izborna komisija izdala je ovlašćenje stranim posmatračima, kojim se ovlašćuju posmatrači Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OSCE/ODIHR) Election Observation Mission to Serbia, da  prate rad organa za sprovođenje izbora za odbornike Skupštine grada Kikinde.

A.Đ.

 

Na 66. Državnom takmičenju talenata za osnovne škole u Pančevu i za srednje škole u Čačku 13 polaznika Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev“ osvojilo je 21 republičku nagradu. Lena Davidović, učenica sedmog razreda OŠ „Žarko Zrenjanin“ osvojila je prvo mesto iz fizike i prvu nagrada za najbolji naučno-istraživački rad iz fizike u državi. Jovana Karić, učenica osmog razreda OŠ „Sveti Sava“  druga je iz istog predmeta. Vladimir Bosančić, učenik osmog razreda OŠ „Žarko Zrenjanin“  osvojio je takođe drugo mesto i treću nagradu za najbolji naučno- istraživački rad iz srpskog jezika u državi.

 

Milica Savković maturantkinja Gimnazije „Dušan Vasiljev“  iz psihologije je dobila prvu nagradu za najbolji naučno-istraživački rad u državi. Bogdan Zavišin, učenik druge godine, Gimnazije „Dušan Vasiljev“ prvi je iz istorije, a drugu nagradu osvojio je za najbolji naučno-istraživački rad. Ana Stojković maturantkinja Gimnazije druga je u republici iz psihologije, a  prvu nagradu osvojio je njen naučno- istraživački rad. Svetlana Ćulafić, učenica treće godine Gimnazije „Dušan Vasiljev“ druga je iz istorije, Emilija Reljin, takođe učenica treće godine Gimnazije osvojila je drugo mesto i treću nagradu za najbolji naučno-istraživački rad. Lea Kalember, maturantkinja SSŠ „Miloš Crnjanski“ zauzela je treće mesto, a dobila je i prvu nagradu za najbolji naučno-istraživački rad iz biologije . Dunja Bjelić, učenica treće godine Gimnazije „Dušan Vasiljev“ zauzela je treće mesto i ima i treću nagrada za najbolji naučno-istraživački rad iz psihologije . Tatjana Isakov, učenica četvrtog razreda SSŠ „Miloš Crnjanski“  takmičenje iz biologije završila je na trećem mestu dok je dobila i drugu nagradu za najbolji naučno-istraživački rad iz biologije . Ksenija Stefanović, učenica treće godine Gimnazije „Dušan Vasiljev“ osvojila je drugu nagradu za najbolji naučno-istraživački rad iz fizike.

Polaznici kikindskog RCT „Dušan Vasiljev“ ove godine osvojili su sedam nagrada više nego prethodne godine čime je ova generacija postigla rekord Centra. Pošto se takmičenja talenata održavaju pod pokroviteljstvom Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, i nalaze se u kalendaru takmičenja, Svetlana Ćulafić, Emilija Reljin, Dunja Bjelić, Lea Kalember, Vuk Jakić, Ana Stojković i Tatjana Isakov biće oslobođeni polaganja prijemnog ispita za fakultete iz istorije, književnosti, psihologije i biologije.

Javna prezentacija nagrađenih radova biće održana u toku naredne nedelju u dvorištu Narodne biblioteke „Jovan Popović“.

gusle-bugarska-(1)

Članovi mlađeg dečijeg izvođačkog folklornog ansambl Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“, čiji je umetnički rukovodilac Dragoslav Tanackov, od 25. do 28. maja učestvovali su na na 25. Dečjem festivalu folklora „Prijateljstvo bez granica“.. Na manifestaciji međunarodnog karaktera, održanom u bugarskom gradu Slivenu, tridesetak mališana na najbolji način predstavilo je Srbiju i Kikindu.

-Festival nije takmičarskog karaktera nego mu je cilj, kako i sam naziv kaže, da se deca okupe, druže, ali i da upoznaju kulturu i tradiciju drugih naroda. Naši folklorci sa igrama iz Banata i Gruže, ali i mlađa pevačka grupa, imali su tri zapažena nastupa i od publike, ali i od ostalih učesnika – saznajemo od umetničkog rukovodioca Igora Popova.

Manifestacija je okupila veliki broj izvođača iz 17 ansambala iz Poljske, Slovačke, Rumunije, Bosne i Hercegovine, Srbije i domaćina Bugarske. Za sve učesnike su organizovane radionice tokom kojih su se  predstavljale muzičke kulture zemalja iz kojih dolaze.

-Ovo je bila prilika da se dogovori dalja saradnja, tako da se nadamo da će nas naši domaćini, koji su nam već uputili poziv za narednu godinu, posetiti. Kako smo se ovom prilikom sprijateljili sa grupom iz Bosanske Gradiške, razmatrali smo inicijativu koja je potekla od dece, da mi budemo njihovi, a oni naši gosti – rekao je Popov.

U kikindskom društvu uveliko se pripremaju za drugi „Mali maturantski ples“ koji će biti održan 6. juna i 11.30 sati u hali SC „Jezero“. Učestvovaće deca četvrtih razreda šest gradskih osnovnih škola u kojima je čitave školske godine organizovana škola folklora i članovi „Gusala“.

A.Đ.

 

 

ivan-predin

Ivan Predin, poverenik i predsednik omladinske organizacije Gradskog odbora Srpske stranke Zavetnici pred izbore poručio je svojim sugrađanima:

-Srpska stranka Zavetnici je aktivni deo buduće pobedničke koalicije i liste ” Aleksandar Vučić – Kikinda sutra”, koja se nalazi pod rednim brojem 1. Mi pozivamo članstvo i simpatizere Zavetnika da izađu na izbore 2. juna i da glasaju baš za tu jedinu opciju, koja nudi omladini perspektivu. Zavetnici imaju motiv da Kikinđani ostanu svoji na svome u Kikindi i da ovde grade svoju budućnost, a politički avanturizam, koji nudi probriselska opozicija nama je besmislen. S jedne strane smo mi kojima je u srcu Srbija i Kikinda, a s druge strane su neozbiljni politikanti. Politika nije igra, već odgovornost, što je naša predsednica Milica Đurđević Stamenkovski pokazala preuzimanjem odgovornosti za vrlo važno Ministarstvo za brigu o porodici i demografiji i posle izbora očekujemo posetu našem gradu – istakao je Predin.

 

 

zito-1-(1)

Tradicionalni Dan polja ozimih strnina u organizaciji Poljoprivredne stručne službe biće održan u petak u 10 sati na oglednom polju kod farme muznih krava na putu Kikinda – Banatska Topola.

Iz PSS-a pozivaju poljoprivrednike da im se pridruže jer je retka godina kada se na oglednom polju može videti koje sorte strnina su otporne na sušu, a koje ne. Ovo je prilika da se pogledaju njive pod pšenicom, ječmom, tritikalom i raži, kao i da se čuju saveti stručnjaka.

selakovic-(14)

Ministar kulture Nikola Selaković u okviru posete Kikindi potpisao je ugovore o konkursnom finansiranju sa Narodnim muzejem i Centrom za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“, a obišao je i Kulturni centar za koji je pomenuto ministarstvo izdvojilo sredstva za radove. Zajedno sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem, članicom Gradskog veća Valentinom Mickovski, načelnikom Severnobanatskog upravnog okruga Miroslavom Dučićem i direktorima Lidijom Milašinović, Aleksandrom Lipovanovim i Markom Markovljevim, ministar Selaković je razgovarao o budućoj saradnji.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Ugovori su vredni 7,3 miliona dinara, ali to nije sve što ćemo u ovoj godini finansirati u Kikindi. Narodnom muzeju odobreno je ukupno šest, a „Teri“ 4,5 miliona dinara. Od 2021. do 2024. za Kikindu je, iz svih konkursnih linija, obezbeđen 81 milion dinara za 67 projekata i ta podrška biće nastavljena i u budućnosti. Preko konkursa „Gradovi u fokusu“ vaš grad je, naročito projektima Kulturnog centra, bio stalni i lojalni partner našem ministarstvu. U istom periodu kroz samostalne i zajedničke projekte sa ministarstvom Kikinda je izdvojila još 107 miliona dinara. Kada se sve sabere to je blizu 200 miliona dinara koji su utrošeni za kulturu – istakao je ministar Nikola Selaković.

Titula Nacionalne prestonice kulture, za koju se grad opravdano nada da će je poneti 2027. godine, donosi mnogobrojne pogodnosti našoj sredini. Pitali smo ministra zašto je za Srbiju važno da Kikinda to i postane.

-Bilo bi važno jer će omogućiti da se Srbija upozna sa bogatom kulturno-istorijskom baštinom ovog kraja naše države. Oživelo bi puno toga u gradu, a Kikinda bi u svoj svojoj punoći pokazala čitavoj zemlji šta nudi. Naročito je značajno za mesta koja se nalaze na granici jer tada mogu da privuku mnogo više ljudi. Ako Kikinda  postane prestonica kulture 2027. to će biti obostrano korisno jer se tada održava specijalizovana Svetska izložba „Ekspo“ i državu će posetiti oko tri miliona ljudi od kojih će veliki broj poželeti da dođe u Kikindu koja će bogatim običajima prikazati ono najbolje što ima – odgovorio je Selaković.

Gradonačelnik Nikola Lukač izrazio je zadovoljstvo posetom ministra Selakovića i zahvalio se na pomoći.

-Sve što smo uradili daje nam kredibilitet da konkurišemo amo i postanemo Nacionalna prestonica kulture 2027. Podrška koju imamo od Ministarstva kulture je značajna i siguran sam da će je sve institucije iskoristiti na pravi način i pomoći da kapacitete grada podignemo na viši nivo – naveo je Lukač.

Ministru Selakoviću uručen je logo projekta „Jaki“ koji jača kulturne kapacitete grada i tom prilikom napomenuo je pomoć koju je pružila sada predsednica Pokrajinske vlade, doskorašnja ministarka kulture Maja Gojković, ali i zalaganje narodnog poslanika Milenka Jovanova koji se trude da uvek i na svakom mestu na najbolji način promovišu Kikindu.

Narodni muzej sredstvima Ministarstva kulture realizovaće pet, a „Tera“ četiri projekta .

A.Đ.

LUKAC-DEPONIJAa

U Iđošu je u toku čišćenje divlje deponije, a u Banatskom Velikom Selu ovaj posao je završen. Za pomenute radove izdvojeno je više od sedam miliona dinara od čega je Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo četiri, a grad više od tri miliona dinara. Kako posao napreduje na licu mesta uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Nebojša Jovanov, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić i predstavnici Saveta MZ Iđoš i Banatsko Veliko Selo.

 

-Krajem prošle godine očišćene su divlje deponije u Sajanu, Ruskom Selu i Novim Kozarcima. Godinama unazad lokalna samouprava i nadležni pokrajinski i republički organi obezbeđuju sredstva za uređenje deponija i pristupnih puteva ka njima, što je jedan od segmenata upravljanja otpadom. Čitavu deceniju radimo na edukaciji najmlađih i već sada imamo rezultate o odlaganju otpada kod dece, ali i najstarijih sugrađana. Trudimo se da kod svih uzrasta iskorenimo loše navike, da komunalni otpad ne završi na divljim deponijama i da ih bude što manje – rekla je Miroslava Narančić.

Goran Stančul, član Saveta MZ Iđoš dodao je da su problem deponije apostrofirali meštani.

 

-Na deponiji je odlagan komunalni otpad, šut, ali i svo drugo smeće. Pozvao bih Iđošane da vode računa, kako ne bi opet došli u situaciju da se značajan novac izdvaja za uklanjanje deponije, nego bi mogli da ga utrošimo za investicije u selu – kazao je Stančul

Predsednica Saveta MZ Banatsko Veliko Selo Mira Pećanac uputila je isti apel .

-Svi znamo koliko je novca potrebno da se deponija očisti i na nama je da budemo savesni. Do deponije se stiže putem kroz ekonomiju „Delta agrara“ koji je takođe bio zatrpan smećem. Molim moje meštane da to ne rade jer postoji mogućnost da se zbog takvog ponašanja zabrani prolaz do deponije koja će na jesen dobrim delom biti pošumljena – precizirala je Mira Pećanac.

Posao uklanjanja deponija poveren je JP „Kikinda“, a na tenderu je za izvođača radova izabrana firma „Eko gradnja“ iz Zrenjanina.

-Čišćenje deponija trebalo bi da se završi sredinom sledeće nedelje. Sa iđoške deponije biće odneta velika količina smeća, jer je posle 12 godina ovo prvo značajnije čišćenje. Apelujem na sve da se domaćinski odnose prema javnim površinama i da čuvaju životnu okolinu – istakao je Čedo Gvero.

U toku je i akcija prikupljanja kabastog otpada u gradu i selima, tako da svi imaju mogućnost da u kontejnere odlože sve ono što bi završilo na divljim deponijama. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine krajem meseca dodeliće gradu 580 novih kanti od 120 litara i 40 kontejnera zapremine 1,1 kubika za odlaganje otpada.

A.Đ.

 

 

prestonica-kulture-predstavljanje-(1)

Projekat „Kikinda – prestonica kulture 2027.“ predstavljen je na sastanku kom su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik, Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, Valentina Mickovski, članica Gradskog veća i direktori ustanova kulture. Na skupu je bio i Nemanja Milenković, direktor Fondacije „Novi Sad – Evropska prestonica kulture“ koji je ukazao na to kako kultura, kada bude u središtu pažnje grada ili opštine, može da bude pokretač razvoja tog mesta.

 

-Sa titulom za koju se konkuriše i pristupom koji je odabran, u godini kada je Srbija domaćin „Ekspo“ izložbe u Beogradu, i decentralizacijom kulture na sever Banata, Kikinda sebe stavlja u središte. Na ovaj način obogatiće se kulturna scena, institucije kulture, nevladin sektor i praktično sve što postoji u lokalnoj zajednici, a nije iz domena kulture. Ozbiljno se pristupilo konkurisanju, prateći Strategiju kulture kroz aplikacioni dokument, kako bi se na ovim principima grad nadalje gradio. I manji gradovi u Srbiji imaju potencijal i to je ono što Kikinda može da pokaže – rekao je Milenković.

Prateći razvoj Srbije i Pokrajine i naš grad pokazaće sve svoje potencijale, naveo je gradonačelnik Lukač.

-Na nama je da iskoristimo ono što imamo i da vizije i realizujemo. Kikinda je prepoznata po kulturi, institucijama, manifestacijama, događajima zbog kojih vredi doći u naš grad. Velika je razvojna šansa u okviru projekta „Kikinda – prestonica kulture 2027.“ i na nama je da pripremimo sve kako bi brendirali našu sredinu i dobili titulu Nacionalne prestonice kulture. Ona će nam pomoći da unapredimo kulturne, turističke, privredne, razvojne, ali i sve druge kapacitete – precizirao je prvi čovek grada.

Proglašenje Narodnog muzeja za Muzej godine, dobra je osnova da dobijemo titulu prestonice kulture. Lidija Milašinović, direktorica, napominje da je dragoceno što je nagrada stigla od kolega.

-Kikinđani su dobro reagovali na ovo priznanje i doživljavaju Narodni muzej kao svoj. U znak zahvalnosti za podršku, do kraja juna, ulazak u našu ustanovu biće besplatan za sve sugrađane. Osim toga u subotu, 1. juna, od 20 do 23 sata organizujemo druženje sa našim saradnicima i građanima i pozivam ih sve da dođu – rekla je Lidija Milašinović.

A.Đ.

 

 

 

 

 

 

error: Content is protected !!