Aleksandra Djuran

tode-nikoletic-i-deca-(3)

Koncertom za predškolce Tode Nikoletića i Ivana Lenščešana počele su 31. „Zmajeve dečije igre“. U svečanoj sali Narodnog muzeja mališani su uživali, a ujedno su naučili i nešto novo.

-Ove godine gosti su nam pisci Uroš Petrović, Tode Nikoletić, Branko Stevanović, Goran Novakov i muzičar Ivan Lenščešan. Kikinda je jedini grad, pored Novog Sada, u kom se duže od tri decenije organizuje ova manifestacija. Značaj čika Jove Zmaja kao pesnika je nemerljiv i sa njegovom poezijom srećemo se od rođenja do kraja života – istakla je Tanja Nožica iz Kulturnog centra.

„Zmajeve dečije igre“ traju do petka i pored druženja sa dečijim piscima tokom trodnevnog programa biće organizovani kviz, slikarska radionica, izložba ilustracija i drugi sadržaji. Centralna priredba je u četvrtak u 15 sati u Narodnom pozorištu na kojoj učestvuju učenici izdvojenog odeljenja novosadske Baletske škole, Baletsko zabavište KCK, deca iz vrtića Predškolske ustanove „Dragoljub Udicki“.

A.Đ.

sednica-zavrsni-racun-(10)-obr

Predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan za petak,  4. oktobar u 10 časova zakazao je sednicu Skupštine. Kao prvu tačku dnevnog reda odbornici će razmatrati donošenje odluke o izmenama i dopunama odluke o budžetu grada Kikinde za 2024. godinu sa projekcijama na 2025. i 2026. godinu.

Razmatraće se i donošenje odluke o davanju saglasnosti na prvu izmenu i dopunu programa poslovanja i davanje saglasnosti na prvu izmenu programa korišćenja sredstava subvencije iz budžeta grada Kikinde za 2024. godinu JP  „Kikinda“ odluka o davanju saglasnosti na izmene i dopune programa JP „Toplana o izmeni kadrovskog plana gradske uprave za 2024. godinu. Na dnevnom redu je i odluka o izmenama odluke o taksi prevozu putnika tako da bi najniža tarifa trebalo da bude 280 umesto sadašnjih 250 dinara.

Razmatraće se i donošenje odluka o prestanku funkcije predsednika i članova pojedinih saveta i školskih odbora, kao i rešenja o otuđenju pojedinih katastarskih parcela u javnoj svojini.

A.Đ.

ZMAJ-PRIREDBA-1-(1)

U sredu, četvrtak i petak naš grad domaćin je 31. „Zmajevim dečijim igrama“ u organizaciji Kulturnog centra. Prvog dana već od 10 časova mališani će imati priliku da uživaju u koncertu za predškolce Tode Nikoletića i Ivana Lenščešena, u 15 časova u Mokrinu je druženje sa Urošem Petrovićem, a od 18 sati u svečanoj sali Narodnog muzeja biće organizovan koncert učenika OMŠ „Slobodan Malbaški“.

Narednog dana program počinje posetom OŠ „Ivo Lola Ribar“ u Novim Kozarcima dok će od 15 časova na Gradskom trgu biti organizovana centralna priredba koja će se u slučaju lošeg vremena održati u Narodnom pozorištu.

U petak je  u Galeriji „Tera“ kviz „Šta znam o Zmaju“, u 12 sati u Narodnoj biblioteci je slikarska radionica Milivoja Kostića „Sva bi deca došla amo, da se svojski poigramo“, u 14 časova u foajeu Narodnog pozorišta „Kamišibaj“ teatar za decu izešće  „Priče iz velike drvene slikovnice“, a u 15 sati u Narodnoj biblioteci je izložba ilustracija iz knjige „Imam čigru šarenu“ pod nazivom „Znam pesmu za početak i kraj, zatvori oči i reci Zmaj“.

A.Đ.

basaid-dan-sela-nagradjeni-(1)

Najvažniji datum u Bašaidu u novijoj istoriji je 1. oktobar kada se obeležava Dan oslobođenja u Drugom svetskom ratu. Ovo je prvo mesto na teritoriji grada koje je oslobođeno od okupatora. Ovim povodom predstavnici Saveta Mesne zajednice, grada  i boračkih organizacija položili su vence na spomenik u centru sela. Bašaid je 1944. godine oslobodila Crvena armija.

Povodom Dana sela držana je svečana sednica Saveta Mesne zajednice na kojoj Bojan Mikalački, predsednik Saveta MZ  naveo najvažnije investicije od početka godine.

-Najvažnija investicija završena na samom početku godine  izgradnja kružnog toka. To je najveći projekat realizovan u skorije vreme, a podržali su ga JP „Putevi Srbije“ i lokalna samouprava. Veliku pomoć imali smo i od narodnog poslanika Milenka Jovanova. Na stadionu FK „Vojvodina“ urađen je automatski zalivni sistem terena, a stadion je dobio i novu traktor kosačicu za održavanje terena. Čitave godine radilo se na uređenju unutrašnjih prostorija Doma kulture. Prostorije koje koriste udruženja i folklor sala gletovane su, krečene, zamenjena je kompletna rasveta, unutrašnja i spoljašnja stolarija, stavljene su trakaste zavese, kompletno je renoviran sanitarni čvor, popravljen je krov na zgradi. U izletištu Dudarnica postavljene su nove parkovske klupe i kante, i postavljena solarna rasveta. Višegodišnjim zasadima pošumljene su mnoge lokacije – istakao je Bojan Miklački.

Obeležavanju značajnog datuma prisustvovali su Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Miroslav Dučić, član Gradskog veća.

-Ovo je prilika da se setimo naših heroja i odamo im dužnu počast jer oni su dali živote da bi mi živeli u slobodi. Sa predstavnicima Saveta mesne zajednice razgovarano je o onome što je urađeno u selu kao i o budućim planovima koje ćemo zajednički realizovati. Obišli smo selo i razmatrali mogućnost daljeg ulaganja u Dom kulture koji koristi veliki broj meštana, pre svega dece i udruženja građana. Složili smo se i da je najvažnija investicija koju smo realizovali u prošloj godini kružni tok na ulazu u Bašaid koji je bio crna tačka Banata, a na zahteva meštana Bašaida – naveo je Mladen Bogdan.

Jubilej, 80 godina od oslobođenja, odnosno Dan sela iskorišćen je i za dodelu zahvalnica najzaslužnijim pojedincima, udruženjima i firmama koje je uručio gradonačelnik Nikola Lukač.

Ove godine nagrađeni su: STR „Jovanov”, za dugogodišnju uspešnu poslovnu saradnju, a za angažovanje i doprinos selu, pohvalnice su uručene Dušanu Armackom, Zoran Litričinu, Vasiliju Simiću, Radovan Balogu, predsedniku karate kluba „Bašaid“.

-Hvala mom selu koji je prepoznao trud i rad koji ulažem u organizovanju sportskih i gastronomskih manifestacija. Upravo ti događaji promovišu Bašaid, a sve se organizuje u saradnji sa Bojanom Mikalačkim. Karate klub osnovan je pre 25 godina, ima 60 članova, a od 24. do 27. oktobra naša tri člana učestvovaće na Svetskom prvenstvu u Beogradu – kazao je Balog.

Plakete su dodeljene i radnicima Mesne zajednice Vojici Periću, Miodragu Volarevu i Danijelu Saravolcu.

Povodom Dana sela organizovana je „Krofnijada“, ali i izložba rukotvorina udruženja žena iz okoline.

A.Đ.

basaid-dan-skole-(5)

Osnovna škola „1. oktobar“ iz Bašaida proslavila je jubilej, 80 godina postojanja i rada. U obeležavanje su se uključili svi zaposleni i učenici koji su pripremili bogat program za svoje meštane, a priključili su im se i mališani iz vrtića „Maslačak“.

-Svake godine ulažemo u bolje uslove rada. Na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za sport i omladinu odobrena su nam sredstva, 250.000 dinara za nabavku opreme za fizičko vaspitanje. Ove godine okrečili smo i četiri učionice. Prioritet za naredni period biće sanacija platoa školskog dvorišta i prilaz školu – istakao je direktor Mirko Vlajkov.

Obeležavanju je prisustvovao i član Gradskog veća Tihomir Farkaš.

-Osam decenija postojanja je značajan jubilej i ova škola u prethodnom periodu može da se pohvali dobrim đacima i ozbiljnim uslovima za rad. Gradska uprava konstantno ulaže u obrazovanje i nastavićemo tako kako bi podržali sve škole. Svesni smo problema i na nama je da pomognemo da se što bolje opreme i budu što kvalitetnije – rekao je Farkaš.

U školi je ukupno 250 učenika od kojih je 40 prvaka.

A.Đ.

toplana-(2)

Grejna sezona počeće 15. oktobra, najavio je direktor JP „Toplana“ Dušan Marjanović. Tokom leta završen je remont najkritičnijih deonica toplovoda na više lokacija u centru i na Mikronaselju. Uložen je novac u dotrajalu opremu i remont sistema, a veliku pomoć pružila je i Gradska uprava.

-U toku je testiranje sistema i očekujemo uspešan start. Nadamo se da tokom grejne sezone neće biti većih problema. Prošle sezone imali smo svega četiri havarije i ukoliko i ove bude tako bićemo zadovoljni – rekao je Marjanović.

Cena daljinskog grejanja neće se menjati.

-Postoje najave da će se daljinsko grejanje imati nižu cenu nego što je sada. Naplata je na zadovoljavajućem nivou i hvala svim korisnicima koji obaveze prema „Toplani“ izmiruju na vreme. Stabilni prihodi omogućuju da nemamo dugovanja prema dobavljačima JP „Srbijagasu“ i EPS-u -dodao je naš sagovornik.

Dug privrede i građana prema JP „Toplani“ je oko deset miliona dinara. Deo korisnika je i tužen i ta potraživanja su oko pet miliona dinara. Svi imaju mogućnost da potpišu reprogram dugovanja na rate – podsetio je Marjanović.

U četvrtak i i petak, 10. i 11. oktobra planirane su tople probe.

-U četvrtak su probe u centru, a u petak u Mikronaselju, u Banatskom Velikom Selu i ulicama Svetozara Miletića i Hajduk Veljkovoj. Ukoliko neko ne bude imao grejanje tokom pomenuta dva dana potrebno je da preko profesionalnih upravnika odnosno predsednika Skupštine stanara prijave problem. Zaposleni u „Toplani“ izaći će na teren i rešiti problem – dodao je Dušan Marjanović.

A.Đ.

 

zivko-komanov-(2)

Poljoprivrednik iz Iđoša Živko Komanov obrađuje 80 jutara zemlje. Od ratarskih kultura uzgaja pšenicu, kukuruz i suncokret i već četvrtu godinu zaredom usevi su u potpunosti podbacili.

-Ovu proizvodnu godinu umnogome su otežali i fazani i divljač. Pod suncokretom sam imao 17 jutara i ubrzo nakon setve morao sam da presejavam deo parcela. I divljač se bori za život tako da je u potrazi za hranom stradalo seme suncokreta – saznajemo od Komanova.

Već prvi otkosi suncokreta najavili su katastrofalnu godinu.

-Imali smo od 300 do 700 kilograma po jutru. Suša i tropske temperature doprinele su da usev bukvalno izgori. Pred žetvu sam imao velikih problema sa pticama. Svako jutro sam odlazio na njivu kako bi spasao što se spasiti može i terao ptice. Ono malo semena suncokreta u glavicama one su pojele u velikoj meri – navodi naš sagovornik.

Kukuruz je takođe podbacio. Prinosi je bilo vrlo mali.

-Situacija je bila takva da na pojedinim biljkama nije bilo ni čokanja. Najgore je to što je uloženo dosta novca i truda, a rod je takav da ne pokriva ni osnovne troškove – dodaje Živko Komanov

I sa pšenicom i ječmom poljoprivrednik iz Iđoša, takođe je imao problema.

-Setvu sam obavio krajem januara i početkom februara. Nicanje nije bilo loše, međutim nedostatak padavina, odnosno kiša koja nas je zaobilazila do nedavno, učinile su svoje – kaže Komanov.

Uveliko teče priprema zemljišta  svega ostalog za predstojeću jesenju setvu. Naš sagovornik precizira da nema mogućnosti da menja proizvodnju.

-Oni koji se bave poljoprivredom svake godine idu u prvi razred i to je istina. Svaka godina je za sebe, a ja što više belim izgleda da manje pameti imam šta raditi i kako organizovati proizvodnju -zaključio je Živko Komanov.

Proizvodnu godinu poljoprivrednici su završili u minusu. To će se, smatraju stručnjaci, odraziti najpre na predstojeću setvu ozimih strnina, a potom i na sve ostalo. Očekivanja su da se manje ulaže u deklarisana semena, kao i u mineralna đubriva koji su važni inputi u proizvodnji hlebnog zrna.

A.Đ.

nurdor-(5)

Udruženje NURDOR obeležava Zlatni septembar, mesec podrške deci oboleloj od malignih bolesti. Tim povodom u dvorištu Kurije organizovane su kreativne radionice i program u kom su učestvovali solisti, plesne grupe i folkloraši.

U Srbiji svakog dana jedno dete oboli od raka, a društvo je to koje treba da obezbedi najbolje moguće uslove i kvalitet lečenja u svim zdravstvenim centrima u Srbiji, rekla je Romana Dragan iz NURDOR-a.

-Mališani oboleli od malignih bolesti najvažnije je da imaju bolnice po meri deteta. To podrazumeva rekonstrukciju odnosno adaptaciju hematoonkoloških odeljenja prema najvišim standardima, ulaganje u opremu i zdravstveni kadar. I po pola godine boravimo sa svojom decom na odeljenjima hematoonkologije kako bi naši najmiliji dobili neophodnu terapiju, stoga ono treba da nam bude druga kuća i da na ništa ne nedostaje – rekla je Romana Dragan.

Za 20 godina postojanja ukupno je uloženo  više od 3 miliona evra za opremanje svih odeljenja, organizovano stručno usavršavanje lekara i medicinskih sestara.

-Statistika je poražavajuća jer jako puno dece oboli od raka, konkretno od leukemije gde je izlečenost 70 odsto. Dug je period lečenja što mogu da potvrdim iz ličnog iskustva jer se moje dete od 2018. godine bori sa ovom bolešću. Zato septembar posvećujemo širenju vizije o značaju kontinuirane podrške hrabroj deci i njihovim porodicama tokom velikih životnih bitki – dodala je naša sagovornica.

Podršku skupu dali su gradonačelnik Nikola Lukač, predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan i članovi Gradskog veća Melita Gombar i Željko Radu.

-Hvala svima koji su došli da pruže podršku malim herojima i divovima koji se svakodnevno bore da ozdrave. Roditelji i zdravstveni radnici lavovski se bore za život svakog mališana i na nama je da im pomognemo koliko je to u našoj moći. Lokalna samouprava tu je da pomogne svakom bolesnom detetu i porodici i naša poruka svima je da budemo zdravi – naveo je Bogdan.

Iz NURDOR-a pozivaju sve građane i društveno odgovorne kompanije da im se pridruže i da podrže akciju putem NURDOR izazova na društvenim mrežama, slanjem broja 2 na broj 1150 za redovno mesečno doniranje u iznosu od 200 dinara.

A.Đ.

 

 

 

 

MELIZMI-POJASEVI-(2)

Radionica pod nazivom „Povezujuće niti: izrada pojaseva za narodnu nošnju“ održana je u Etno kući „Đeram“ u Mokrinu. Događaj su organizovale članice Ženske pevačke grupe „Melizmi“.

-Imamo sekciju za očuvanje banatske nošnje i običaja, a naš projekat čiji je cilj da naučimo kako se izrađuje srpski pojas, podržao je kabinet ministra bez portfelja Đorđa Milićevića kroz jačanje odnosa dijaspore i matične države. Ručno tkanje je najstariji zanat i na seminaru smo ugostili više od dvadesetak učesnica iz Makedonije, Rumunije, Mađarske, sa Pala i naše zemlje koje su bile zainteresovane da nauče i od zaborava sačuvaju tkanje – istakla je Biljana Mandić, osnivač grupe „Melizmi“.

Skupu su prisustvovali Nikola Lukač, gradonačelnik, Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Goran Ristić, predsednik Saveta MZ Mokrin.

-Očuvanje tradicije i negovanje starih zanata nam je važno. Spoj mladosti i iskustva pravi je put da tkanje ostane sačuvano i da se prenese na mlađe generacije ne samo iz naše, nego i iz drugih država – naveo je gradonačelnik Lukač.

Goran Ristić, predsednik Saveta MZ Mokrin istakao je da mu je drago što je Mokrin deo ovog događaja i dodao da je važno očuvati tradiciju i narodne nošnje kojih je sve manje.

A.Đ.