јануар 26, 2026

Aleksandra Djuran

deponija-mokrin-(5)

U Mokrinu je u toku čišćenje divlje deponije na izlazu iz sela. Bespravno smetlište ruglo je sela i već 15 godina ona predstavlja problem. Značajna sredstva svake godine izdvajaju se za njeno uređenje, međutim, vrlo brzo nakon čišćenja, ponovo se na ovoj lokaciji stvori nova deponija.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Apel da se otpad ne odlaže na obodu sela još jednom su uputili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Saveta MZ Mokrin Goran Ristić koji su obišli radove. I pored svih napora, na licu mesta zatekli su ljude koji su na deponiju bacali veliku plastičnu burad.

-Divlja deponija zauzela je veliku površinu i ona je i najveći problem sa kojim se suočavamo – precizirao je Ristić. – Sada je već stigla do samog ulaza u selo i u toku je njeno čišćenje. Svake godine mesna zajednica utroši od 200.000 do 400.000 dinara za uređenje ovog prostora i već nakon nekoliko dana ona ponovo nikne. I pre tri godine iz gradskog budžeta uloženo je 11 miliona dinara za njeno uređenje. U planu je da postavimo kamere i na taj način sankcionišemo sve koji bacaju otpad u ovom delu sela i stanemo na put ovom ruglu.

U čišćenje deponije koje je u toku biće utrošeno 12 miliona dinara. Novac su obezbedili Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

-Nepropisno odlaganje smeća je dugogodišnji problem u Mokrinu. Znatna sredstva izdvajamo godinama unazad da uredimo deponiju koja se svake godine iznova stvara. Novac koji ulažemo u čišćenje mogli smo da utrošimo na druge projekte koji bi doprineli lepšoj životnoj sredini u selu. Osim domaćinstava i pojedine firme doprinele su da se ovaj prostor pretvori u ekološki problem. Nesavesni meštani ugrožavaju životnu okolinu u mestu u kom žive – istakao je prvi čovek grada.

Najavljene su i oštrije kontrole.

-Poljočuvarska i inspekcijske službe biće prisutnije na terenu, a pozivam i sve meštane da se svi zajedno potrudimo da živimo u lepšem okruženju. Važno je i da se prijave osobe koje bacaju smeće na divljoj deponiji. Bez prijave nadležne službe ne mogu adekvatno da reaguju i da sankcionišu sve koji nepropisno odlažu otpad i time ugrožavaju životnu okolinu. Na teritoriji grada organizuje se sezonsko odvoženje kabastog otpada, a započeli smo i sa primarnom selekcijom sve  u cilju da se smeće odlaže po propisima – zaključio je Mladen Bogdan.

Završetak radova očekuje se za desetak dana. Sav otpad sa deponije u Mokrinu koji se ukloni sa deponije najpre se ubacuje u mobilno postrojenje u kojem se komunalno smeće odvaja od zemlje i građevinskog otpada. Komunalni otpad potom se odvozi na deponiju u Kikindi.

A.Đ.

sadnja-idjos-(2)

Na izlazu iz Iđoša, prema Mokrinu u toku je sadnja vetrozaštitnog pojasa. Oko 5.700 mladih stabala hrasta lužnjaka, lipe, topole, borova, drena, jorgovana biće zasađeno u više nivoa. Kako napreduje sadnja uverio se i gradonačelnik Mladen Bogdan, zajedno sa zaposlenima u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

-Vetrozaštitni pojas u dužini od dva kilometara koji niče značajan je za poljoprivrednike, ali i sve nas s obzirom na to da se iz godine u godinu trudimo da povećamo površine pod šumama na teritoriji grada. Sredstva u iznosu od 9,8 miliona dinara obezbedili su lokalna samouprava i Ministarstvo za zaštitu životne sredine kojem želim da se zahvalim što nas podržava  u svim velikim projektima. Podsetiću da pomenuto Ministarstvo finansira i izgradnju fekalne kanalizacije u naselju Strelište i Železnički Novi Red – precizirao je gradonačelnik Bogdan i najavio da će do kraja godine biti organizovano niz akcija u kojima će biti uključeni najmlađi.

Na opštinskim putevima drugog reda i u prethodnom periodu zasnovani su vetrozaštitni pojasevi, podsetila je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Pošumljavaju se i popunjavaju površine u naseljima i u ataru. Do kraja godine uredićemo parterne površine oko vrtića „Kolibri u Mikronaselju, Gradski trg, popunjavaćemo školske šume  koje smo podizali zajedno sa osnovcima u protekloj deceniji. Počeli smo sa Kikindom, a završili sa Bašaidom i tako obuhvatili sva naseljena mesta. I u Novim Kozarcima pošumićemo deo površina. Osim dece, edukujemo i poljoprivrednike, a puno toga radimo i sa lovcima – rekla je Miroslava Narančić.

Izvođač radova je rasadnik „Vikumak“ iz Iđoša, a vlasnik Radivoj Lagundžin ističe da je vreme za sadnju idealno.

 

-Višestruki je značaj vetrozaštitnih pojaseva. Smanjuju udare vetra i eroziju zemljišta, a šume privlače padavine i ptice, najviše grabljivice, koje love glodare koji štete usevima. Svakako su veoma važni za biodiverzitet i zdraviju sredinu. Vremenske prilike su takve da je hladno sa temperaturama u plusu i imali smo idealan raspored padavina te su uslovi za ovaj posao odlični – saznajemo od Lagundžina.

Sadnja će biti završena do 1. decembra.

A.Đ.

 

 

struja-radovi

Zbog radova na elektro mreži (danas) četvrtak od 9 do 10.30 sati bez struje će biti ulica Nikole Tesle prema Teremijskom drumu i od 11 do 13 časova ulica Braće Sredojev prema Vašarištu.

Sutra, 28. novembra, bez električne energije od 9.30 do 10 i od 11 do 12 časova biće ulica Braće Sredojev od Mihajla Pupina ka Partizanskoj, početak ulice, a od 11 do 13 sati u ulici Sutjeska od Uroša Predića do Krfske.

 

 

ddk-kesice

U Crvenom krstu sutra (četvrtak) biće organizovana druga novembarska akcija dobrovoljnog davalaštva krvi. Akcija se organizuje u saradnji sa Zavodom za transfuziju krvi Vojvodine od 8.30 do 13 časova.

Krv mogu da daruju zdrave osobe od 18 do 65 godina ukoliko se lekarskim pregledom i kontrolom nivoa hemoglobina  utvrdi da davanjem neće ugroziti sebe niti osobu kojoj će krv primeniti.

U decembru su planirane još dve akcije i to 7. i 23.

 

pozar-sajan

Deo kuće jedanaestočlane  porodice Vaštag iz Sajana ovih dana izgoreo je u požaru. Uzrok požara je neispravni odžak, a vatra je zahvatila krov i nameštaj u delu prostorija. S obzirom na to da Valerija i Vaštag Možeš sa svojom decom žive skromno Mesna zajednica Sajan pokrenula je akciju da im se pomogne.

-Kuća se nalazi u ulici Petefi Šandora 68 i reč je o nabijači – saznajemo od Zoltana Tota, predsednika Saveta MZ Sajan.  – Pošto je požar izbio u pomoć su pritekli pripadnici Vatrogasno – spasilačke jedinice iz Kikinde koji su brzom intervencijom ugasili vatru koja, na sreću, nije zahvatila preostale dve prostorije u kući. Međutim, prilikom gašenja požara, od velike količine vode stradao je nameštaj i deo kućnih aparata koje je porodica posedovala i u svim ostalim prostorijama.

Valerija Vaštag napominje da u kući živi sa suprugom, majkom i sedmoro dece. Ima tri sina i četiri ćerke, kao i unuka od dve godine koji je takođe u njihovom domaćinstvu. Najstariji je sin od 25, a najmlađi ima četiri godine. Troje dece ide u školu i to u prvi, treći i peti razred.

-Najvažniji nam je građevinski materijal kako bi što pre sanirali štetu. Trenutno živimo u dve prostorije, a ostale ne možemo da koristimo jer su stradale što od požara, što od vode. Idu sve hladniji dani i brinem se kako ćemo prezimiti – istakla je Valerija Vaštag.

U kući nema struje, a porodica koristi solarni panel.

– Za otklanjanje štete i što bržu obnovu oštećenog dela objekta, apelujem na sve koji su u mogućnosti da pomognu. Porodica će sa zahvalnošću prihvatiti svaku vrstu pomoći, bilo da je reč o novčanoj pomoći, nameštaju poput kreveta i ormana, tepiha i drugim kućnim aparatima i stvarima – naveo je Tot.

Za više informacija o tome kako može da se pomogne sajanskoj porodici dostupan je broj telefona u Mesnoj zajednici 66-022.

A.Đ.

 

 

 

polizei-3772469-1280

Prema godišnjem izveštaju Savezne policije Nemačke, 2024. godine zabeleženo je 2.967 napada na službenike – više od osam dnevno. Reč je o incidentima od gurkanja i pretnji do teškog fizičkog nasilja.

Napadi su najčešće podrazumevali pesnice, udarce nogom, pljuvanje, ugrize, udarce glavom i naguravanje. U svakoj osmoj situaciji korišćeni su predmeti poput flaša, kamenja ili drugog improvizovanog oružja, što dodatno povećava rizik po policajce na već napetim i prometnim lokacijama.

Statistika pokazuje da prosečan počinilac ima 33 godine, da su u skoro 80 odsto slučajeva počinioci muškarci i da više od polovine nema nemačko državljanstvo. Zvanični podaci, međutim, beleže samo državljanstvo, a ne i „migracionu pozadinu“, pa ostaje nejasno da li je reč o novije pristiglim migrantima ili generacijama koje su odrasle u nemačkom društvu. U širim bezbednosnim statistikama primećuje se i rast nasilnih dela među maloletnicima, ali oni ne čine većinu napadača.

Kriminalistička statistika beleži porast krivičnih dela usmerenih protiv pripadnika policije, dok pokrajine upozoravaju da su napadi, pretnje i uvrede dostigli nivo koji utiče na svakodnevni rad službi i interes za ovaj poziv. Sindikati govore o „razvezanosti nasilja“ i traže bolju opremu i brže sudske postupke, dok Ministarstvo unutrašnjih poslova najavljuje dodatne programe obuke i zaštite.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Brojke o napadima na policiju pokazuju ono što politički govor često prikriva toleriše se spoj slabe integracione politike, potcenjivanja uloge policije i relativizacije nasilja, sve dok statistika ne postane glasna da bi se ignorisala. Iako podaci pokazuju da većinu napada počine odrasli muškarci i da je više od polovine napadača bez nemačkog državljanstva, država ne nudi jasnu sliku da li je reč o novim migrantima ili generacijama koje su stasavale u postojećem sistemu. Umesto rasprave zašto se uniforma više ne poštuje kao nekada, javnost dobija suprotstavljene parole. U takvoj klimi nasilje postaje deo svakodnevice, a poverenje u institucije i osećaj bezbednosti građana nestaje.

Piše: Nina Stojanović

Izvor: Srpski ugao

penzioneri-5

Od 1. januara 2026. godine žene u Srbiji suočiće se sa novim uslovima za odlazak u starosnu penziju. Prema važećem Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju, starosni uslov za žene ponovo se pomera naviše. Za odlazak u punu starosnu penziju morati da imaju navršenih 64 godine života i najmanje 15 godina staža.

Ovo je deo postepenog povećanja granice koje će trajati do 2032, kada će uslovi za muškarce i žene biti izjednačeni. Oni koji žele raniji odlazak mogu koristiti prevremenu penziju sa 60 godina života i 40 godina staža, ali uz trajno umanjenje od najviše 20,4%.

Za punu starosnu penziju postoje dve mogućnosti 65 godina života  i 15 godina staža (opšti uslov za sve, važi već sada, ali žene su u prelaznom periodu) i 45 godina staža, bez obzira na godine života, pol ili kategoriju osiguranja.

Pravo na prevremenu penziju imaju svi koji ispune 60 godina života i najmanje 40 godina staža.

turisticka-najbolje-iz-vojvvodine

Turističkoj organizaciji grada  produžen je prestižni sertifikat „Najbolje iz Vojvodine“, koji je ove godine zaslužilo 18 dobitnika širom pokrajine. Kikinda je prvi put stekla ovo značajno priznanje 2021. godine, a ovogodišnje produžavanje potvrđuje da je grad i dalje prepoznat kao turistički i kulturni brend sa visokim standardima kvaliteta. Sertifikat je prvi put dobila i saračka radnja „Ronto“ iz Kikinde, vlasnika Aleksandra Ronta, za proizvode od kože.

Priznanja su uručili predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i pokrajinski sekretar za privredu i turizam dr Nenad Ivanišević.

Direktorka Turističke organizacije Kikinde, Jasmina Orašanin, naglasila je da produžetak sertifikata predstavlja potvrdu kontinuiranog rada i posvećenosti u razvoju turističke ponude:

-Ova nagrada nam je podstrek da nastavimo da unapređujemo programe i predstavimo Kikindu u najboljem svetlu, kako domaćim, tako i stranim posetiocima.

I gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan izrazio je zadovoljstvo uspehom lokalne turističke organizacije.

 

-Ponosni smo što se Kikinda ponovo svrstala među najbolje u Vojvodini. Ovo priznanje je jasan signal da naš grad ima snažan turistički potencijal i da smo na dobrom putu njegovog daljeg razvoja – precizirao je prvi čovek grada.

Oznaka „Najbolje iz Vojvodine“ dodeljuje se na period od tri godine i namenjena je proizvodima, uslugama, manifestacijama i turističkim programima koji ispunjavaju visoke kriterijume autohtonosti, kvaliteta i prepoznatljivosti. Predstavnici pokrajinskih institucija istakli su da je cilj ove oznake da promoviše najbolje što Vojvodina nudi — u turističkom, gastronomskom, kulturnom i manifestacijskom smislu — te da podstakne lokalne zajednice da još snažnije razvijaju svoje potencijale.

Produžetak sertifikata  donosi i dodatne benefite, uključujući učešće na značajnim pokrajinskim i međunarodnim turističkim manifestacijama, što doprinosi većoj vidljivosti i promociji Kikinde. Ovo priznanje predstavlja važan korak napred za Turističku organizaciju Kikinde i potvrđuje njenu ulogu u unapređenju turizma i kulturne scene grada i regiona.

struja-1

U četvrtak, 27. novembra, zbog radova na električnoj mreži bez struje će od 10 do 11 sati ostati ulice Sterije Popovića parna strana od Vojina Zirojevića do broja 178 i Sterije Popovića neparna strana od Vojina Zirojevića do broja 167.

Istog dana od 12.30 do 14 časova Kralja Petra Prvog neparna strana od broja 25 do broja 63.

vodomeri-1

Javno preduzeće „Kikinda“ obaveštava i apeluje na sve potrošače da na vreme preduzmu neophodne mere kako bi zaštitili vodomere i unutrašnje vodovodne instalacije od smrzavanja tokom predstojećeg perioda niskih temperatura.

Iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da se veliki broj vodomera nalazi u neadekvatnim spremištima što značajno povećava rizik od oštećenja.Iz ovog preduzeća podsećaju i da je obaveza potrošača da redovno brinu o svojim unutrašnjim instalacijama, kao i da vodomerno okno bude čisto, suvo, zaštićeno od smrzavanja i mehaničkih oštećenja, ali i lako dostupno za očitavanje i održavanje.

Najčešći uzrok pucanja vodomera je njihovo nepravilno smeštanje u podrumima bez prozora, šahtovima bez poklopca ili prostorijama bez grejanja. U takvim situacijama najbolje je da se vodomer utopli i prekrije adekvatnim termoizolacionim materijalom, kao što su daske, slama, stiropor ili staklena vuna. Zavijanje vodomera krpama nije dovoljna zaštita pri niskim temperaturama. Neophodno je zaštititi i dvorišne vodovodne instalacije koje vode do česama, garaža, šupa i drugih izdvojenih, neogrevanih objekata.

Poseban apel iz JP „Kikinda“ upućuju vlasnicima vikendica i objekata u kojima se tokom zime ne boravi gde je potrebno ispustiti vodu iz instalacija i adekvatno izolovati merno mesto.

Pozivaju i sve građane da blagovremeno provere stanje svojih instalacija i vodomera kako bi sprečili nepotrebne troškove i probleme koje može izazvati njihovo smrzavanje.

Don`t copy text!