Aleksandra Djuran

dzev-izlozba-bvs-(1)

Članovi Udruženja likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ iz Banatskog Velikog Sela u mesnoj biblioteci organizovali su izložbu slika nastalih na 8. Likovnoj koloniji „Kerkez Dušan – Džev“.  Tokom avgusta 35 slikara iz Srbije stvaralo je u okruženju jezera „Laguna“, podsetio je ovom prilikom Marko Đaković, predsednik udruženja.

-Na koloniji je nastalo više od 40 radova koje smo predstavili Velikoselcima i gostima. Tema likovne kolonije bila je slobodna, a deo slikara nastavio je da oslikava arhitekturu u selu, u kojoj se prepliću uticaji različitih nacija, koje su i stvarale ovo mesto. Na ovaj način želimo da sačuvamo objekte iz prošlog veka i već sada možemo da se pohvalimo da imamo odlične slike koje svedoče o prošlosti Banatskog Velikog Sela – rekao je Đaković.

Do kraja godine planirao je da ista izložba bude organizovana i u kikindskom Kulturnom centru.

Dušan Kerkez Džev sedmadesetih godina prošlog veka bio je začetnik kulturnih događaja u Banatskom Velikom Selu. Upisao je likovnu akademiju u Novom Sadu, ali ga je rana smrt sprečila da postane prvi akademski slikar u ovom mestu.

A.Đ.

 

nakovo-gradski-oci-3

Poseta selima nastavljena je obilaskom Nakova. Zamenik gradonačelnika zadužen i za mesne zajednice Dejan Pudar zajedno sa članom Gradskog veća za sport i omladinu Aleksandrom Aćimovim i Vanjom Radojkovim, šefom kabineta gradonačelnika u pomenutom mestu razgovarao je sa Branislavom Čubrilom, članom Saveta Mesne zajednice.

Delegacija je posetila Dom omladine, Dom penzionera, jezero i prostorije Mesna zajednice Nakovo. Ovom prilikom razmatrani su problemi koji postoje u selu, planovi za narednu godinu, kao i o dosadašnjim aktivnostima.

Istaknuta je sanacija nekoliko objekata u Nakovu, mesta na kojima se okupljaju mladi nekadašnjem Domu kulture, ali i stariji stanovnici u Domu penzionera. Poseban akcenat stavljen je na uređenje jezera u Nakovu, oaze mira koja polako postaje značajno mesto i ponos Nakova, na početak radova na čišćenju kanala duž sela i izgradnju postrojenja za preradu pijaće vode.

Ove godine sa 14 miliona dinara lokalna samourava finansirala je zamenu krovne konstrukcije na uličnoj strani zgrade OŠ „Petar Kočić“. Škola je sagrađena 1936. godine i od tada datira i krov koji je bio pokriven starim biber crepom. Krov je prokišnjavao, te  je bilo problema u odvijanju nastave, a predstavljao je i bezbednosni rizik za učenike, zaposlene i meštane.

A.Đ.

gradska-kuca-(2)

Lokalna samouprava raspisala je konkurs za dodelu Nagrade grada i gradskih priznanja. Raspisan je javni poziv za podnošenje predloga , a Nagrada grada, kao najviše priznanje, dodeljuje se fizičkom licu za dugogodišnji rad, lično zalaganje i izuzetne rezultate u svim oblastima stvaralaštva, čime je dat trajan doprinos razvoju grada Kikinde. Gradska priznanja, dodeljuju se fizičkim ili pravnim licima sa prebivalištem odnosno sedištem na teritoriji grada, za značajna ostvarenja u oblasti kulture, obrazovanja, zdravstva, privrede i preduzetništva, sporta, humanosti i dobrotvornog rada.

Predloge mogu podneti preduzeća, ustanove, druge organizacije, organi i asocijacije, grupe građana i pojedinci sa teritorije grada. On se dostavlja pisano i ima podatke o kandidatu i ishodima njegovog rada, obrazloženje, naznaku oblasti za koju se kandidat predlaže i eventualne dokaze koji potvrđuju navode obrazloženja.

Predlozi se dostavljaju do 20. decembra 2024. godine, na adresu: Grad Kikinda
gradska uprava, kancelarija broj 81 Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23.300 Kikinda sa naznakom: ZA NAGRADU GRADA KIKINDE.

dan-racunovodja-(2)

Povodom Dana računovođa, 10. novembra, učenici odeljenja III 1 smer ekonomski tehničar, Nikolina Barbo, Ognjen Gucul, Andrijana Gojković, Nađa Marinković, Miloš Kresoja i Ivana Terzin, zajedno sa profesoricom Ivanom Kojić, pripremili su predstavu za učenike prvih razreda, koji se prvi put susreću sa predmetom računovodstvo ekonomske tehničare finansijsko – računovodstvene tehničare.

Predstava govori o nastanku računovodstva i psihološkom testu odnosa prema novcu. Ovom prilikom organizovan je i kviz znanja, a pobednicima su uručene nagrade.

-Obeležavanje Dana računovodstva nam je donelo mnogo zabave, smeha i pre svega znanja. Želeo bih da se zahvalim, u ime cele grupe, našem mentoru i profesorki Ivani Kojić – rekao je učenik Ognjen Gucul, učenik.

Profesorica Ivana Kojić zahvalila je svojim učenicima koji su bezrezervno prihvatili ideju da se obeležimo Dan računovodstva.

-Moju inicijativu đaci su nadogradili i tako pokazali spremnost da prihvate svaki izazov. Takođe bih se zahvalila i Dečijem pozorištu „Lane“, koji nam je pozajmio kostime, bez kojih predstava ne bi izgledala autentično – navela je Ivana Kojić.

A.Đ.

promenjen-smer-b-tatic-(2)

Deo ulice Braće Tatić promenio je smer te više nije dvosmerna nego jednosmerna. Zabranjen smer je od Kosovske do ulice Mihajla Pupina odnosno obavezan smer je od Mihajla Pupina do Kosovske.

-Na raskrsnici Mihajla Pupina i Braće Tatić je put uzak i može samo i samo jedno vozilo da prođe pa je zbog bezbednosnih razloga deo ulice promenio smer – precizirao je kapetan policije Žolt Tunić, zamenik komandira Saobraćajne policijske ispostave.

Iz saobraćajne policije apeluju na vozače da obrate pažnju na saobraćajne znake kako ne bi dolazilo do neželjenih posledica

saobracajne-dan-zrtava-(2)

U nedelju, 17. novembra, širom sveta obeležava se Svetski dan sećanja na žrtve saobraćajnih nezgoda. Tim povodom, zamenik komandira Saobraćajne policijske ispostave, kapetan policije Žolt Tunić skrenuo je pažnju svim vozačima da voze pažljivo i da poštuju propise kako bi se izbegle najteže nesreće.

– Na teritoriji koju pokrivamo od početka godine život je izgubilo 9 osoba, od kojih tri na teritoriji grada Kikinde. Teške telesne povrede zadobilo je 75 osoba. Bezbednost u saobraćaju nije samo statistika ili teorija, to su ljudski životi. Najčešći uzrok nesreća sa smrtnim posledicama su neprilagođena brzina i vožnja pod dejstvom alkohola. Svaka saobraćajna nezgoda, svako poginulo lice, svaka teža povreda gubitak su i tragedija koje duboko pogađaju sve nas – rekao je Tunić.

Naš sagovornik istakao je da će tokom narednog perioda, obeležavanja slava i predstojećih praznika, zaposleni u Saobraćajnoj policiji pojačano kontrolisati vozače.

U Srbiji godišnje 500 osoba izgubi život, a oko 3.000 njih je teže povređeno. Tokom godine u svetu u saobraćajnim nesrećama strada milion i 350 hiljada ljudi, a čak 50 miliona njih zadobije telesne povrede.

setva-1

Sektor poljoprivredne inspekcije počeo je kontrolu povodom prijava fiktivnih, odnosno lažnih gazdinstava na teritoriji Srbije, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Kontrolom poljoprivredna inspekcija zapravo nastoji da stane na put vlasnicima oranica koji ne obrađuju zemlju, a registrovani su kao poljoprivredna gazdinstva i dobijaju subvencije za biljnu proizvodnju i tako novac primaju po dva osnova – podsticaj za biljnu proizvodnju i od zakupca za izdavanje zemlje u arendu. Ministarstvo je pozvalo udruženja i gazdistva da slobodno prijave uzurpaciju pašnjaka i da pri tome ne moraju da navode svoju adresu.

-U izdavanju pašnjaka ratarima i po uzurpaciji najviše slučajeva je u Čoki, Kikindi, Novom Bečeju, gradu Zrenjaninu, ali i u južnom Banatu – ukazuje agrarni analitičar Čedomir Keco za novosadski „Dnevnik“. – Ima i podzakupa, što tvrde stočari iz Novog Miloševa. Među selima koja imaju uzurpirane ili nedozvoljeno obrađene pašnjake su Ostojićevo, Vrbica, Crna Bara, Sajan, Novo Miloševo, Iđoš, Padej, Melenci, Mužlja, Dobrica… Prve intervencije inspekcije u severnom Banatu su pokazale da su sve prijave tačne, ali da nema dovoljno inspektora da bi otvorili proceduru za prekršioce. Ali bez obzira na to što je inspektora malo, ratari bez razlike u čijem vlasništvu je preorani i zasejani pašnjak neće biti pošteđeni od kazni, jer iz inspekcije poručiju, da vegetacija zasejanih pašnjaka dugo traje i da će pored svih teškoća završiti svoj posao.

Poljoprivredna inspekcija pozvala je zemljoradnike koji imaju informacije o zloupotrebi oko prijava poljoprivrednog zemljišta da informacije mogu poslati na elektronsku adresu prijavizloupotrebu@minpolj.gov.rs.

ritejl-otvaranje-(5)

Ritejl park „Nest“ otvoren je danas u 9 sati i od samog početka pa sve do večernjih časova prvi tržni centar u gradu bio je pun sugrađana, ali i kupaca koji su došli iz obližnjih mesta. Među njima su bile i sugrađanke Jelena Savić i Svetlana Pavlovski.

 

Prikaži ovu objavu u aplikaciji Instagram

 

Objava koju deli Kikindski portal (@portalkikindski)

-Radujem se „New Yorkeru“ i prodavnici „Sinsay“. Zbog oce dve prodavnice najčešće sam išla u zrenjaninski tržni centar. Trebalo nam je ovakvo mesto i dugo smo ga čekali – saznali smo od Jelene Savić.

I Svetlana Pavlovski slaže se da je tržni centar trebao našem gradu.

-Zbog kupovine sam odlazila u Novi Sad. Sada konačno imamo lep tržni centar koji nam je, ruku na srce, nedostajao. U proteklom periodu, zajedno sa otvaranjem „Houm centra“ zaista je puno urađeno – dodala je Svetlana Pavlovski.

Na površini od oko 5.300 kvadratnih metara otvoreno je 12 lokala među kojima su „Maxi“, „Sinsay“, „New Yorker“, „Sport vision“, „Planeta sport“, apoteka „Benu“, „Tehnomedia“, „Mobiltime“, „Đak sport“, „Lilly“, „Pepco“, „Frida“, „Pet Zone“, menjačnica.

Tržni centar otvorili su Bojana Koljenšić, direktorica kompanije „RC Europe RSB“ i gradonačelnik Mladen Bogdan.

-Ovi je prvi ritejl park u Kikindi i odabrali smo vaš grad jer smo smatrali da ima potencijal za ovakvim tržnim centrom. Zakupci su ti koji su tražili da imaju ovakav prostor i mi smo im izašli u susret. U investiciju je uloženo više od pet miliona evra – navela je Bojana Koljenšić.

Tržni centar ima i igralište za decu, stotinak zaposlenih, kao i 100 parking mesta. Ovaj deo grada novo je mesto za okupljanje, a do pre kratkog vremena bilo je ruglo.

 

-Imamo čime da se ponosimo i ovo je veliki dan za naš jer smo dobili dugo željeni ritejl park. Nakon skoro dve godine investicija je privedena kraju. Velika gužva govori o tome koliko nam je ovakav sadržaj nedostajao i sada imamo prostor koji može da zadovolji sve potrebe. I rekonstrukcija dela ulice Mihajla Pupina je u samom finišu i kompletni radovi završiće se do kraja meseca – precizirao je gradonačelnik Bogdan.

Povodom otvaranja otvoreni su razni programi za decu, kao i koncert Miloša Živkovića i benda „Metropolis“.

Ritejl park otvoren je svakog dana od 9 do 21 sat.

A.Đ.

dijabetes-(1)

U svetu i u Srbiji, 14. novembar, obeležava se kao Svetski dan borbe protiv šećerne bolesti. Ove godine slogan je „Blagostanje za bolji život sa dijabetesom”.Kampanja ima za cilj da istakne značaj fizičkog i mentalnog blagostanja obolelih od dijabetesa u dijabetološkoj zdravstvenoj zaštiti.

-Kikindsko Društvo za borbu protiv šećerne bolesti svakog petka od 8 do 10 časova organizuje besplatno merenje šećera u krvi – istakla je predsednica dr Biljana Marković. -Poznavanje faktora rizika omogućava pravovremeno delovanje kod osoba kod kojih ustanovi šećerna bolest, a omogućava bolji uspeh u lečenju i umanjenje komplikacija. U Kikindi dijagnozu dijabetesa ima oko 10 odsto sugrađana od ukupnog broja stanovništva. Primećeno je da se u poslednje vreme starosna granica kod sugrađana kod kojih se registruje dijabetes pomera i sve više je mladih koji obolevaju.

 

U planu je i da se u Domu zdravlja organizuje snimanje očnog dna zbog komplikacija izazvanih dijabetesom. Tim povodom Kikindu će posetiti stručnjaci iz bolnice „Eliksir“. Predviđa se da će do 2030. godine 650 miliona ljudi imati dijagnozu dijabetesa. Postoji dijabetes tip 1 i tip 2, a insulinski zavisnici imaju dijabetes 1.

-U našem gradu nemamo registar obolelih od dijabetesa i trebalo bi ga uvesti. Reč je pacijenti koji su u zdravstvenom sistemu. Na žalost, istraživanja pokazuju da na svakog registrovanog dijabetičara dolazi još jedan potencijalni oboleli, koji ne zna da ima šećernu bolest. Stoga i organizujemo preventivno merenje šećera u krvi i razgovaramo sa sugrađanima kako bi podigli svest o bolesti koja je „tihi ubica“. Poznavanjem simptoma bolest i izbegavanjem faktora rizika, izbeći će se neželjene komplikacije koje donosi ova bolest – saznajemo od naše sagovornice.

 

Prvi simptomi su žeđ, pojačano mokrenje, malaksalost, gubitak telesne mase uprkos često povećanom apetitu i pojačanom kalorijskom unosu hrane, brzo zamaranje, mučnina.

-Šećer, u tim prvim momentima dok ga još nismo otkrili, varira i bude jako visok ili jako nizak. Stoga apelujem na preventivne preglede, a prostorije udruženja su otvorene za sve kojima treba savet oko ishrane, terapije, fizičke aktivnosti koji su ključni – napominje naša sagovornica.

Osim u Kikindi, jednom mesečno, predstavnici Društva za borbu protiv šećerne bolesti, organizuju kontrolno merenje šećera u krvi u Mokrinu, i Banatskom Velikom Selu.

A.Đ.

AbuHaia-dobra

Dr Talal Abu Haija, pedijatar u penziji, preminuo je sinoć na odeljenju Intenzivne nege kikindske Opšte bolnice, u 68. godini nakon duge i teške bolesti.

Iz Jordana je došao na studije medicine u Novi Sad, gde je upoznao suprugu Anu, takođe studentkinju iz Kikinde sa kojom ima dva sina Rajada i Marka. Nakon završenih studija svega nekoliko Talal i Ana bili su u Jordanu, nakon čega su se vratili u Kikindu. Najpre je 1988. godine počeo da radi u Hitnoj službi, da bi 1996. specijalizirao pedijatriju i do kraja radnog veka bio je zaposlen kao dečiji lekar.

-Naš kolega Tale bio je divan pedijatar, dobar čovek i kolega. U šali sam govorila da je kao Deda Mraz. Svi mi koji smo imali čast da radimo sa njim rado ćemo ga se sećati – istakla je pedijatar dr Vesna Tomin, v.d. direktorica Opšte bolnice.

Dr Talal bio je i načelnik Dečijeg odeljenja, član Opštinskog veća za zdravstvo i odbornik u Skupštini grada. Za sebe je govorio da je stopostotni Vojvođanin, i da je Jordanac samo po rođenju.

Dr Talal biće ispraćen u četvrtak, 14. novembra u 13.30 sati na Novom groblju.