Aleksandra Djuran

svetosavska-nagrada-1-(3)

Svetosavsku nagradu za 2024. godinu, za postignute izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja, unapređivanje obrazovno-vaspitne prakse i razvoj naučnih i umetničkih dostignuća u oblasti obrazovanja i vaspitanja u Republici Srbiji, dobili su Predškolska ustanova ,,Dragoljub Udicki” i Andrej Popović, maturant Gimnazije ,,Dušan Vasiljev”. Nagrade je Vladi Republike Srbije dobitnicima uručila ministarka prosvete profesorka dr Slavica Đukić Dejanović.

-Ovo je najveće priznanje koje sam dobio u našoj zemlji. Nagrada mi je pripala, ne samo zbog jednog internacionalnog takmičenja, nego zbog svega što sam uspeo da osvojim tokom srednje škole, kao i zbog podizanja svesti o nauci u javnosti. Veliko hvala pojedincima i institucijama koji su me predložili za ovo priznanje. Za mene je ovo još jedan motiv da i na fakultetu, koju ću upisati ove godine, dam sve od sebe. Primarni cilj mi je upis na Matematički fakultet u Beogradu, iako ne isključujem mogućnost da odem u inostranstvu. Ukoliko do toga dođe, i tada ću se truditi da pomognem svojoj zemlji što više mogu stečenim znanjem – istakao je Andrej Popović.

Kikindskoj Predškolskoj ustanovi nagrada je pripala za značajne rezultate i doprinos razvoju delatnosti predškolskog vaspitanja i obrazovanja, a u ime dece i zaposlenih priznanje je primila direktorica Kristina Drljić.

-Svetosavske nagrada predstavlja krunu dosadašnjeg profesionalnog i timskog rada i podjednako su za nju zaslužni svi zaposleni u Predškolskoj ustanovi „Dragoljub Udicki“. Ovim priznanjem poručujemo svima da treba da budu ponosni što je naša ustanova deo obrazovnog sistema i kao takva direktno utiče na unapređivanje vaspitno-obrazovnog rada. Školska 2024/25 jedna je od najlepših za nas. Brojne medalje, pohvale, priznanja, nagrade, najviša ocena eksterne komisije koja ocenjuje rad, jubilej, sedam decenija postojanja i rada i na kraju najviše priznanje u našoj zemlji. Ponosna sam na sve što smo postigli, na tri zlatne medalje osvojene na Međunarodnom sajmu obrazovanja „Putokazi“ 2023. godine i to za izvođenje autorskih predstava za decu, rad sa decom jaslenog uzrasta i realizaciju predškolskog programa „Godine uzleta“, a bili smo prva ustanova u Banatu koja je ga je započela. Velikom zlatnom poveljom nagrađen je celokupni rad ustanove. Najviše prosvetno priznanje u našoj zemlji je i obaveza da budemo još bolji u poslu koji obavljamo. Naša ustanova je oduvek centar predškolstva naše zemlje i potrudićemo se da tako i ostane – navela je Kristina Drljić.

 

Andrej je svoja izuzetna postignuća iz oblasti fizike, matematike i hemije dokazao učešćem na domaćim i međunarodnim takmičenjima, u projektima i na konferencijama na kojima je osvojio preko 100 nagrada. Posebno se izdvajaju međunarodne nagrade za istraživački rad iz fizike na WISF 2021 gde je dobio srebrnu medalju i takmičenje iz kvantne mehanike i teorije relitiviteta IMPho 2023 gde je osvojio zlatnu medau. Do sada je napisao pet naučno-istraživačkih radova iz astrofizike, kvantne i nuklearne fizike, dva puta je nagrađivan od strane Srpske akademije nauka i umetnosti, a bio je i član delegacije Srbije pri poseti jednom od najvećih naučnih centara u svetu – CERN-u. Svoje znanje nesebično deli i popularizuje nauku kroz javna predavanja, radionice za mlade i putem medija, a učestvuje i u humanitarnim i društveno odgovornim akcijama (pomoć školama u ruralnim sredinama kroz realizaciju radionica za učenike). Trenira aikido i u slobodno vreme igra šah.

Predškolska ustanova ,,Dragoljub Udicki” sa 70 godina dugom tradicijom organizovanog institucionalnog vaspitanja i obrazovanja dece ranog uzrasta, kontinuirano je posvećena unapređivanju kvaliteta vaspitno-obrazovnog rada u saradnji sa porodicom, partnerskim organizacijama i institucijama u lokalnoj zajednici. Vaspitno-obrazovni rad realizuje na srpskom i mađarskom jeziku. O radu ustanove svedoči i najviša ocena na spoljašnjem vrednovanju i to dva puta uzastopno, kao i brojna priznanja za kvalitet vaspitno-obrazovnog rada. Ustanova je učestvovala u brojnim programima i projektima, uključujući projektne inicijative „Podsticajno roditeljstvo” i „Rane intervencije”, organizaciju Sajma roditeljstva, uspostavljanje međunarodne saradnje sa vrtićima iz Mađarske i Rumunije. Efikasnom organizacijom, negovanjem timskog rada i otvorenošću za učenje, partnerstvom sa porodicom i lokalnom zajednicom kontinuirano obezbeđuje i unapređuje uslove za ostvarivanje kvalitetnog predškolskog vaspitanja i obrazovanja.

A.Đ.

 

 

penzioneri-slava-(1)

Uz rezanje i osvećenje slavskog kolača, himnu Svetom Savi, mnogobrojni članovi Udruženja penzionera u Kikindi proslavili su slavu, Svetog Savu. Obeležavanju su prisustvovali najstariji sugrađani, zajedno sa gostima iz grada i okolnih mesta, rekao je Milan Periz , predsednik Udruženja penzionera.

-Pored škola i fakulteta, Sveti Sava je i naša slava, što nam je veoma važno. Naše udruženje član je Saveza penzionera Vojvodine, ali i Saveza penzionera Srbije i prepoznati smo kao organizacija koja odlično radi, a ocenu o tome dali su najstariji. Naš cilj je da sve naše sugrađane, koji su u trećem dobu, animiramo da dolaze, da se druže, da se uključe u naše sekcije i da kvalitetno provode penzionerske dane. Naš najbolji partner je grad Kikinda uz čiju pomoć opstajemo i radimo – dodao je Periz.

Slavi su prisustvovali i predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, dok je kum ovogodišnje slave bio član Gradskog veća Željko Radu .

-Počastvovan sam što sam ove godine kum slave jer je saradnja predstavnika grada i članova udruženja odlična. Najstariji sugrađani su nas puno zadužili. Svojim radom, trudom i zalaganjem za našu zemlju ostavili su neizbrisiv trag i nama, budućim generacijama dali podstreka da nastavimo njihovim stopama. Lokalna samouprava pomaže kako rad udruženja, tako i penzionere. Trudimo se da im olakšamo treće doba i da imaju svu neophodnu pomoć – istakao je Željko Radu.

Proslavi su prisustvovali i gosti iz Sremske Mitrovice, Novog Sada i Sremskih Karlovaca. Svi prisutni imali su priliku da uživaju nastupu članova KUD-a „Sunčana jesen” koji radi u okviru udruženja i učenika nižih razreda OŠ „Vuk Karadžić“. Gradsko udruženje penzionera broji oko 7.000 članova.

A.Đ.

sveti-sava-poletarac-(1)

Školsku slavu, Svetog Savu, prvi put su obeležili i mališani u vrtiću „Poletarac“. Deca iz sve četiri vaspitno – obrazovne grupe i njihovi vaspitači potrudili su se da ovaj dan u vrtiću bude svečan.

-Program smo započeli himnom Svetom Savi, koju su izvela deca iz starije i pripremne grupe, nakon čega su naši najmlađi, koji su bili publika, mogli da čuju i pesmice o našem prosvetitelju. Imali smo i „Svetosavski bal“, pripremili smo i slavski kolač i žito kojima smo se svi počastili. Organizovali smo i izložbu likovnih radova na temu „Svetog Save“, a od materijala smo izradili manastir. Želja nam je da svih 108 mališana u našem vrtiću nauče više o jednoj od najznačajnijih ličnosti naše istorije, ali i načinu kako se proslavlja slava – istakla je Sandra Ivanović Lazarov, glavni vaspitač.

Sveti Sava bio je duhovni graditelja srpske države, prosvete i kulture.

A.Đ.

gusani-polufinale

Na mokrinskim sokacima održane su četvrtfinalne borbe 39. Svetskog prvenstva u nadmetanju guskova.

U kategoriji seniora Spasoje vlasnika Milana Dražića bio je bolji od Rodca, Aleksandra Adamova. Spasoje je star tri godine i bio je pobednik lige mladih pre dve godine. Rodac je čuveni šampion i on će najverovatnije u zasluženu penziju, saznajemo od Živica Terzić, predsednik udruženja „Belo pero”.

-U polufinalu će se sastati gusan Spasoje i gusak Limeni, star tri godine, vlasnika Dragana Tota. Drugi par je Mistral, Stevana Ognjanova i Bum Bum, vlasnika Lazara Adamova koji je prošlogodišnji finalista lige dvogodih – dodao je Terzić.

U ligi dvogodaca u polufinalu će se naći gusani Miodraga Trnića i Ivana Terzića, ali i guskovi Bogdana Ristića i Dušan Vrtipraški .

Kada je reč o ligi mladih oni su takmičenje počeli prošle nedelje i naredne ih očekuje četvrtfinale.

-Polufinale je 9. februara, finale je poslednje nedelje i pada 23. februara – kaže Terzić.

A.Đ.

 

sbo-sastanak-1

U organizaciji Nebojše Jovanova, načelnika Severnobanatskog upravnog okruga, nedavno je u Kikindi  održan  sastanak sa načelnicima Južnobačkog, Severnobačkog, Zapadnobačkog i Srednjobanatskog upravnog okruga.

Na sastanku se razgovaralo o aktuelnostima u radu upravnih okruga, kao i o problemima koji su identifikovani kao zajednički za sve jedinice lokalnih samouprava u sastavu upravnih okruga. Ovom prilikom bilo je reči i o integraciji pisarnice u elektronsku pisarnicu, popunjenosti inspekcijskih službi, kao i svim drugim temama značajnim za rad okruga. Zaključeno je da se ovakvi sastanci održavaju i ubuduće a sve u cilju efikasnijeg rada.

basaid-atarski-putevi

Visina cene dizela za poljoprivrednike ostaće 179 dinara, odlučila je Vlada Srbije, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Vlada Republike Srbije donela je Uredbu o ograničenju visine cena derivata nafte, kojom se propisuje način utvrđivanja najviših maloprodajnih cena derivata nafte.

Kako navode, uredbom je predviđeno da će Naftna industrija Srbije (NIS) Novi Sad na svojim stanicama za snabdevanje prevoznih sredstava, uz upotrebu kartica izdatih registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, staviti u promet derivat evrodizel po maksimalnoj maloprodajnoj ceni od 179 dinara po litru, utakanjem u pogonske rezervoare poljoprivrednih mašina i posude za transport derivata nafte u maksimalnoj količini do 100 litara po hektaru.

To se odnosi na površine upisane u Registru poljoprivrednih gazdinstava na dan stupanja na snagu ove uredbe i zasejane, odnosno zasađene površine obradivog poljoprivrednog zemljišta pod odgovarajućom biljnom kulturom do količina potrebnih za obradu, a najviše do 100 hektara.

„Napominjemo da se nova uredba od prethodne razlikuje po momentu koji se uzima kao presek stanja površina upisanih u Registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno umesto 1. aprila 2024. godine, presek stanja površina računaće se na dan stupanja na snagu ove uredbe, odnosno na dan 25. januar 2025. godine“, navodi se u saopštenju.

sajan-mz

U Mesnoj zajednici Sajan najznačajnija investicija koja je počela krajem prošle godine je zamena krova na objektu vrtića „Medenjak“, kaže predsednik Saveta Zoltan Tot. U radove će biti uloženo 15 miliona dinara.

-Zgrada je izgrađena pre 30 godina, ima krov od lima koji je prokišnjavao i bio je u lošem stanju. Kako je neophodno zameniti i stolariju, okrečiti i srediti i same prostorije, važno je bilo da se započne od krova. Novi krov imaće hidro i termoizolaciju i doprineće energetskoj efikasnosti, a omogući će nam i da konkurišemo za sredstva za dalje uređenje – naveo je Tot.

Na zgradi DVD-a zamenjena je instalacija, dok su obavljene i manje sanacije na Domu kulture. Oko zgrade mesne zajednice, u parku, izbetonirane su staze, a napravljen je i plato za terasu koja će se izidati ove godine.Obnovljen je i prostor pošte, a uz pomoć Nacionalnog saveta mađarske nacionalne manjine u Osnovnoj školi „Mora Karolj“ okrečene su pojedine prostorije.
Svake godine, početkom proleća, mesna zajednica i meštani organizuju akciju prikupljanja otpada na teritoriji Sajana. Učestvova je veliki broj dece i mladih koji su i na ovaj način naučili više o očuvanju životne sredine.

-Za 2025. godinu na raspolaganju imamo 10 miliona dinara što je više u odnosu na prošlu godinu. U planu je da se postavi video nadzor na zgradi mesne zajednice. Kamere će biti postavljene i na mostu preko kanala Dunav – Tisa – Dunav kako bi sprečili stvaranje divljih deponija. Uz pomoć video sistema uspećemo da sprečimo da neodgovorni bacaju otpad. Cilj nam je i da uredimo deponiju, groblje i atmosferske kanale. Neophodna je i revitalizacija u ulicama Hunjadi Janoša i Kraljevića Marka. Ovde nema asfalta nego je podloga lomljeni crep. Želja nam je i da zamenimo kotlove u Domu kulture. Od dva stara kotla jedan je delimično, a drugi nije u funkciji i planiramo da ih zamenimo novim na gas. Isto tako konkurisaćemo u Pokrajini za sredstva za uređenje atarskih puteva jer se znatan broj naših meštana bavi poljoprivredom – saznajemo od Zoltana Tota.

Među najznačajnijim manifestacijama u Sajanu su „Uskršnje narodne igre“, koje se ove godine organizuju 30. put, „Severnobanatske žetelačke svečanosti“ i međunarodno nadmetanje u kuvanju koje organizuje „Kolping društvo Srbija“.

A.Đ.

melodianum-2-dan-(3)

Drugo veče petog Međunoradnog festivala horova „Melodianum“ nastupili su gradski dečiji hor Kulturnog centra u Zrenjaninu, Akademski hor „Mirče Acev“ iz Skoplja, zatim gošće iz Slovačke, Hor devojčica „Young Voices” iz Bratislave, Muška vokalna grupa „Kanon“ iz Kragujevca, i domaćini, hor Kulturnog centra Kikinda „Atendite”.

Pored mnogobrojne publike koncertnoj večeri je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Festival horske muzike je još jedan dokaz da lokalna samouprava puno ulaže u kulturu. „Melodianum“ svake godine raste i razvija se i za mene je on praznik duše. Koz njehga slavimo muziku, umetnost i zajedništvo. Svi učesnici, iako su iz različtih zemalja, govore istim, horskim jezikom – navela je Marijana Mirkov.

Učestvuju horovi iz naše zemlje i iz Makedonije, Slovačke i Rumunije. Prve večeri nastupili su „Vračarski solisti“ iz Beograda otvorili su „Melodianum“, potom su se publici predstavili i članovi i Gradskog hora iz Bečeja, šabačkog „Prvog pevačkog društva 1905“ i hor Zapadnog univerziteta iz Temišvara. Sutra u 18 sati u Hramu Svetih Kozme i Damjana je koncert novobeogradskog Omladinskog hora Crkve Svetog Vasilija Ostroškog.

A.Đ.

dan-madajarske-kulture-(1)

Dan mađarske kulture obeležen je u Kulturno umetničkom društvu „Eđšeg“. Praznik se obeležava od 1989. godine, a povod je pomen na dan kada je pesnik Ferenc Kelčei 1823. završio rukopis kompozicije „Himna“, koja je kasnije postala nacionalna himna.

-Ova pesma je kamen temeljac koji govori o nama i našoj istoriji – istakao je Šandor Kiralj, reditelj. – „Himna“ je pesma koja govori o prošlosti i daje putokaze za sadašnjost i budućnost. Deo kulture smo nasledili i moramo je negovati, sačuvati i prenositi mladima. Sa druge strane i mi moramo da stvaramo kulturu jer će tako biti bogatija. Svi mi, koji živimo na ovo prostoru, imamo sreću jer smo deo multinacionalne i multikulturne sredine.

U prigodnom programu učestvovali su đaci Osnovne škole „Feješ Klara“ i glumci amateri iz „Eđšega“.

Značajan datum se obeležava kako u Mađarskoj, tako i u mađarskim zajednicama van matične zemlje. Zasluga Ferenca Kelčeija jeste u tome što je napisao stihove koji su pomirili rimokatolike i protestante u Mađarskoj, koji su pre 1823. godine imali zasebne himne.

A.Đ.

spiri-sistem-(2)

U Centru za stručno usavršavanje organizovan je skup o primeni Sistema za pripremu, izvršenje, računovodstvo i izveštavanje. SPIRI je informacioni sistem koji na jedinstven način podržava sve aktivnosti Ministarstva finansija i Uprave za trezor u vezi sa budžetom Republike Srbije, čime se pojednostavljuje način rada korisnika i omogućava efikasniji način upravljanja sistemom javnih finansija.

-Ovaj sistem značajan je za sve lokalne samouprave koje obavljaju finansijske transfere ka školama i, pre svega, odnosi se na uvođenje programskog budžeta u odnosu na raniji, linijski. Programske aktivnosti su važne i uvođenjem SPIRI sistema samo knjiženje i planiranje zasnovano je upravo na programskim aktivnostima – rekao je ovom prilikom Dejan Simonovića iz sektora za finansije Ministarstva prosvete. – Osnova uspešnog primenjivanja sistema zasnovana je na dobrom planiranju.

U sistem su uključeni direktni korisnici budžetskih sredstava Republike Srbije, kao i indirektni korisnici: Ministarstva kulture, Uprave za izvršenje krivičnih sankcija, pravosudni organi, Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Ministarstva sporta, Ministarstva privrede, Ministarstva unutrašnjih poslova i Ministarstva prosvete.

Pripremni period trajaće do 30. juna 2025. godine, kako bi od 1. jula 2025. godine počela njegova primena.

A.Đ.

 

error: Content is protected !!